6.a - porezi općenito Flashcards
(40 cards)
Tri osnovne funkcije fiskalne politike
Tko ih je donio i objašnjena svake
Musgrave (1959) – tri osnovne funkcije fiskalne politike:
1. Alokacijska funkcija – država ima zadaću utjecati na ulaganje i upotrebu gospodarskih resursa, sa ciljem da osigura ponudu javnih i privatnih dobara (to se financira iz poreza).
2. (Re)distribucijska funkcija – država mijenja onu raspodjelu (dohodaka, bogatstva, potrošnje tj. šansi) koja se ostvaruje na tržištu, kako bi zadovoljila socijalne i političke kriterije (npr. progresivno oporezivanje).
3. Stabilizacijska funkcija – država utječe na “izglađivanje” oscilacija gospodarskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem tržišnih čimbenika (npr. progresivno oporezivanje)
Javni prihodi
Što su
Financijska sredstava koja služe državi za podmirenje javnih potreba, odnosno rashoda. Bez sustava javnih prihoda suvremena država ne bi mogla funkcionirati.
Javni prihodi poredani prema opadajućem stupnju državne prisile i političkog utjecaja i rastućem stupnju utjecaja tržišta
- Porezi
- Doprinosi
- Naknade
- Prihodi od poduzetničke djelatnosti
- Javni dug
Struktura javnih prihoda u Hrvatskoj (2018)
- Porezi 55,9%
- Socijalni doprinosi 25.7%
- Prodaja roba i usluga (takse i sl.) 6.5%
Što su porezi
definicija
Porezi su prisilna davanja koja razrezuje državna uprava, a da građani od nje ne mogu zauzvrat tražiti ekonomsku protuuslugu
Karakteristike poreza
- **Najizdašniji i najvažniji ** prihodi države
- Prisilna davanja - porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od “tržišnih prihoda” države koji se temelje na ugovorima, državnih kredita i prihoda od poduzetničke djelatnosti.
- transferi u novcu, a ne u naravi–usluge učinjene za državu kao posljedica vojne obveze s pravnog se stajališta ne smatraju porezima
- nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu države, a ne postoji niti međuovisnost iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruža država,
- pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,
- porezi se prikupljaju na osnovi zakona –porez treba platiti tek kada postoji činjenica za koju zakon vezuje obvezu plaćanja poreza.
Porezna struktura u zemljama OECD-a i Hrvatskoj u 2018. godin
OECD:
1. Socijalni doprinosi 26,2%
2. Porez na dohodak 23,8%
3. PDV 20,2%
HR
1. PDV 36,3%
2. Socijalni doprinosi 31,5%
3. Porez na dohodak 9,5%
Porezni sustav u RH
opis
Porezni sustav u Hrvatskoj potrošno je orijentiran, odnosno glavnina po-
reznih prihoda ubire se od potrošnih poreza ili, drugim riječima, PDV-a i tro-
šarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su vezane uz
prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne ali i jednu negativnu, a to je regresivni učinak, koji se očituje u činjenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari
snose veći ili teži porezni teret.
Porezni sustav u HR
kako se djeli i primjeri
- **državni porezi **(porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, posebni porezi i trošarine)
- **županijski porezi **(porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate na zabavne igre)
- općinski ili gradski porezi (porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina, porez na promet nekretnina)
- zajednički porez (porez na dohodak)
- ostalo (porezi na dobitnike od igara na sreću i naknade)
Po kojim kriterijima se klasificiraju porezi
Crveno u prezi
- **Objekti i subjektni **– ako se vodi računa o poreznoj snazi i drugim
subjektivnim okolnostima -
Specifični i ad valorem – plaćaju se po jedinici proizvoda, odnosno po
postotku iznosa porezne osnovice - Proporcionalni, progresivni i regresivni – prema redistributivnom učinku
- **Paušalni porezi **– plaćaju se po unaprijed utvrđenom iznosu
- Prema tome u kojoj se fazi reprodukcije razrezuju – poreze na faktore proizvodnje te poreze na ponuđače i na kupce
Koja je najvažnija podjela poreza?
Na indirektne i direktne
Razlike između indirektnih i direktnih poreza
- Prevaljivost – važna razlika ali s obzirom na to da je svaki porezi ipak u načelu prevaljiv, indirektne poreze nije uputno izjednačavati s prevaljivima.
- **objekt oporezivanja i uvažavanje osobnih okolnosti ** -direktni porezi (osobe, dohodak i imovina te uvažavaju osobne okolnosti); indirektni porezi (gospodarska aktivnost, vežu se uz troškove, prihode ili određene transakcije).
- obveza snošenja tereta poreza -direktni porezi se izravno razrezuju na one osobe ili kućanstva koja moraju snositi teret poreza
Koji su porezi indirektni, a koji direktni
- **izravnih porezi **- porez na dohodak i porez na dobit
- **neizravni **- PDV i trošarine.
Porezni platac
tko je
onaj tko uplaćuje iznos dužnog poreza poreznoj upravi
Nositelj poreznog opterećenja
onaj tko, ekonomski gledano, plaća porezni iznos, odnosno osoba čiji se dohodak ili imovina smanjuje zbog oporezivanja.
Porezna osnovica
tehničko-fizička ili monetarna veličina na osnovi koje se određuje visina poreznog duga.
Porezni iznos ili porezni dug
označava apsolutni iznos poreza koji treba platiti
Porezna tarifa
predstavlja jednoznačno uređen odnos između veličine porezne osnovice nekog poreza i pripadajućeg poreznog iznosa.
Koja su Wagnerova načela oporezivanja
- Financijsko - politička načela
- Ekonomsko - politička načela
- Socijalno - politička načela
- Porezno - tehnička načela
1.
Financijsko-politička načela
Wagnerova načela oporezivanja
- To su izdašnost poreza i elastičnost poreza
- Financijsko - politička načela oporezivanja imaju prednost pred svim ostalim skupinama načela.
-
Načelo izdašnosti prema kojem se od prikupljenih poreza zahtijeva da uz ostale javne prihode budu dostatni za
podmirenje planiranih javnih rashoda. U suvremenim poreznim sustavima
od poreza se financira gotovo 90% javnih rashoda. -
Načelo elastičnosti ostvaruje se putem mogućnosti poreznog sustava u
cjelini da se prilagodi promjenama u visini javnih rashoda, odnosno da se bez
većih zahvata u samom poreznom sustavu po potrebi može prikupiti više ili
manje prihoda, ovisno o kretanjima u gospodarskim ciklusima.
Ekonomsko-politička načela
Wagnerova načela oporezivanja
Ekonomsko-politička načela oporezivanja povezana su s ekonomskim
posljedicama koje oporezivanje ima na porezne obveznike. Oporezivanje je
u svakom slučaju, kao što je već rečeno, za porezne obveznike teret, ali ne bi
smjelo biti kazna i može pospješiti, ali jednako tako i destimulirati određene
aktivnosti što uvelike ovisi o:
* izboru samog izvora oporezivanja - dohodak ili imovina
* izboru samog poreznog oblika - koji će se koristiti pri oporezivanju, Izborom odgovarajućeg poreznog oblika ili vrste poreza mogu se ostvari-
vati različiti ciljevi
Socijalno-politička načela
Wagnerova načela oporezivanja
Se danas primjenjuju u svim suvremenim po-
reznim sustavima, ali su znatne razlike u njihovoj praktičnoj primjeni. U nekim je državama dana veća važnost ostvarivanju socijalnih prava građana, dok se u drugima naglasak daje pretežito na ostvarivanje financijsko-političkih načela.
* Načelo općenitosti poreza primarno je socijalno-političko načelo opo-
rezivanja koje zahtijeva da svi građani neke zemlje budu oporezovani. Opća porezna obveza povezana je uz koncepciju jednakosti svih građana. Međutim, iako su svi građani neke zemlje njezini porezni obveznici, to još ne znači i da će snositi teret nekog poreza. Od oporezivanja se u suvremenim poreznim sustavima izuzimaju oni koji se nalaze ispod razine u toj zemlji propisanog egzistencijskog minimuma.
* Načelo ravnomjernosti poreza također je u općoj primjeni u suvremenim
poreznim sustavima. Zasniva se na koncepciji ravnomjerne raspodjele poreza
na sve porezne obveznike neke zemlje. U praksi također nailazimo na različita rješenja povezana uz tumačenje same ravnomjernosti u oporezivanju.
Koncepcija egzistencijskog minimuma
zasniva se na ideji da svatko mora raspolagati s nužnim minimumom ekonomskih sredstava koje će mu osigurati doličan život, a ako porezni obveznik na mjesečnoj razini ostvaruje manje prihoda od onih propisanih kao egzistencijski minimum, neće biti oporezovan.
Zašto su porezno-tehnička načelo oporezivanje jedina koje nisu u suprotnosti s prva tri?
Porezno-tehnička načela ubrajaju se u skupinu načela koja nije u suprot-
nosti ni s jednom od tri prije opisane, što se ne može reći za ostale skupine na-
čela. Jer ako se zbog ostvarivanja ekonomsko-političkih ili socijalno-političkih načela oporezivanja propišu oslobođenja, olakšice ili poticaji za određene skupine poreznih obveznika ili određena područja to može bitno utjecati na financijsko-politička načela oporezivanja, odnosno smanjiti izdašnost određenog poreznog. oblika. Također i ostvarivanje ekonomsko-političkih načela oporezivanja, kao što je, primjerice, provođenje antirecesijskih mjera, može bitno utjecati na narušavanje socijalno-političkih načela oporezivanja.
