Aditivi Flashcards Preview

BUFL > Aditivi > Flashcards

Flashcards in Aditivi Deck (87):
1

Od čega se sastoji isplaka

Kontinuirana tekuća faza + aditivi

2

Kakva može biti kontinuirana tekuća faza

Voda (slatka, slana), ulje (nafta, dizel ulje, parafinsko ulje) ili sintetički organski spojevi (eteri, esteri, olefini)

3

Što se ubraja u inertne čvrste čestice

Oteživači (barit, hematit, galenit, CaCO3) i zagađivači (krhotine razrušenih stijena)

4

Što se ubraja u aktivne čvrste čestice

Gline, bilo da su namjerno dodane ili pokupljene bušenjem

5

Što se ubraja u kemijske aditive isplakama

Viskoziferi, dispergatori, aditivi za smanjenje filtracije, podmazivači, baktericidi, antipjenušavci, emulgatori, PAT-i, materijali za zatvaranje mjesta gubljenja isplake, inhibitori korozije

6

Koja se svojstva isplake svakodnevno prate na terenu

Gustoća, Marshova viskoznost, plastična viskoznost, naprezanje pri pokretanju, filtracija, debljina isplačnog obloga, sadržaj pijeska, čvrstih čestica, ulja, kalcija, salinitet i pH

7

Koja se svojstva isplake prate svakih 30 minuta

Gustoća i Marshova viskoznost

8

Koja se svojstva isplake prate najmanje 3 puta dnevno

Plastična viskoznost i naprezanje pri pokretanju

9

Zašto je bitna gustoća isplake

Kontrolira tlak u bušotini i sprječava neželjeni dotok slojnog fluida, kolaps kolone zaštitnih cijevi i kolaps otvorenog kanala bušotine

10

Zašto ne možemo nabiti preveliku gustoću

Jer ona može izazvati frakturiranje ležišta i gubljenje isplake

11

Gdje se provjerava gustoća isplake

Na usisnom bazenu i izljevnoj cijevi

12

Zašto se gustoća mora kontrolirati

Da se spriječi dotok, održi konstantan tlak na dno bušotine, otkrije dotok i spriječe problemi izazvani prevelikom gustoćom isplake

13

Čime se mjeri gustoća

Vagom za isplaku

14

Kako se gustoća može smanjiti

Razrjeđivanjem vodom, razrjeđivanjem isplakom manje gustoće, injektiranjem zraka ili dušika

15

Kako se gustoća može povećati

Dodavanjem oteživača

16

Kako se klasificiraju oteživači

Prema topivosti: netopivi i topivi

17

Što spada u netopive oteživače

Kalcijev karbonat, barit, hematit i galenit

18

Što spada u topive oteživače

Topive soli (obično kloridi)

19

Kalcijev karbonat kao oteživač

Kalcit 2710, dolomit 2870, u isplakama daje do 1440 u vodenim i 1380 u uljnim isplakama (kg/m3)

20

Barit kao oteživač

Najčešći i čuva se minimalno 100 tona u rezervi, 4200-4300, u isplakama daje raspon 1380 - 2640 kg/m3

21

Galenit kao oteživač

Sam ili zajedno s baritom, daje još veće gustoće (preko 2640)

22

Koje se soli koriste kao oteživači

Natrijev klorid, kalcijev klorid, kalijev klorid, kalijev formijat i natrijev formijat

23

Zašto se topive soli koriste kao oteživači

Jer povećavaju gustoću bez povećanja sadržaja čvrstih čestica

24

Proračun količine oteživača

Vo=(Visp*(rooisp-roisp))/(roo-rooisp)

25

Koja su reološka svojstva isplake

Viskoznost, naprezanje pri pokretanju i čvrstoća gela

26

Zašto su reološka svojstva isplake bitna

Za uklanjanje krhotina iz kanala bušotine, zadržavanje krhotina u stanju lebdenja nakon prekida cirkulacije, otpuštanje krhotina na površini i otpor protjecanju, koji vodi do povećanja tlaka u bušotini

27

Kako nastaje plastična (dinamička) viskoznost

Kao funkcija trenja čvrstih čestica, naboja na njima i viskoznosti dispergirane faze i sredine disperzije

28

Što se događa ako je plastična viskoznost prevelika

Povećavaju se kolebanja tlaka, smanjuje se hidraulička efikasnost, ubrzava se pojava klipovanja

29

Kako se definira kinematička viskoznost i u čemu se mjeri

Kinematička viskoznost je omjer plastične viskoznosti i gustoće, a mjeri se u stokesima (1 St = 1 cm2/s)

30

Kako nastaje prividna (strukturna) viskoznost

Kao funkcija veličine i broja dispergiranih čestica, viskoznosti osnovne kapljevine i sila među česticama pri jednom uvjetu toka

31

Kako nastaje naprezanje pri pokretanju

Kao funkcija sila među čvrstim česticama u isplaci

32

Kako se predstavlja naprezanje pri pokretanju

Kao imaginarni odsječak na osi koja predstavlja smično naprezanje

33

Koje čvrstoće gela postoje i što predstavljaju

Početna (mjera minimalno potrebnog smičnog naprezanja da se inicira naprezanje) i 10-minutna (mjera tiksotropnih svojstava)

34

Čemu služi razrjeđivač

Da smanji onaj dio viskoznosti koji je nastao zbog razvoja strukture bez utjecaja na dio viskoznosti koji nastaje zbog glina

35

Čime se mjere reološka svojstva na terenu

Marshovim lijevkom i Fann-viskozimetrom

36

Koji još viskozimetri postoje

Brookfield (LSRV - low shear rate viscosity - viskoznost pri malim smičnim brzinama) i OFITE (može pri povećanom tlaku i temperaturi)

37

Kako se povećava viskoznost

Glinama ili polimerima

38

Kako se smanjuje viskoznost

Razrjeđivačima ilitiga dispergatorima

39

Koje se gline koriste za povećanje viskoznosti

Bentonit i atapulgit

40

Koji se polimeri koriste za povećanje viskoznosti

Biopolimeri i celuloze. Od biopolimera guar gum, Welan gum, Xanthan gum. Od celuloza HEC

41

Koji se razrjeđivači koriste za smanjenje viskoznosti

Polifosfati, tanini, lignini, ligniti, lignosulfonati i poliakrilati

42

Što ako je viskoznost premala

Slabo čišćenje kanala bušotine i taloženje krhotina stijena

43

Koje se gline komercijalno dodaju u isplake

Bentonit i atapulgit

44

Kakvu strukturu ima bentonit, kakvu atapulgit

Bentonit pločastu, atapulgit igličastu

45

Bubri li bentonit

U slatkoj vodi da, u slanoj ne (ne otapa se, nego veže vodu na sebe)

46

Bubri li atapulgit

Ne

47

Kako se dokazuje, a kako izdvaja bentonit

Dokazuje metil blue testom, izdvaja centrifugiranjem

48

Kontrolira li bentonit filtraciju

Da, bentonit stvara dobar isplačni oblog (tanak i žilav)

49

Kontrolira li atapulgit filtraciju

Ne, filtracija se onda podešava ili polimerima ili bentonitom (bentonit prvo u slatku, pa onda sve skupa u slanu vodu)

50

O kojim svojstvima glina ovise parametri isplake

Disperziji, sposobnosti zamjene kationa, bubrenju (površinsko (d) i osmotsko (p))

51

Što je izdašnost gline

Broj kubika isplake koji se mogu pripremiti od 1 tone neke gline

52

Kako se dijele gline

Visokoizdašne (45 bbl/t), srednjeizdašne (40-20 bbl/t) i niskoizdašne iliti native gline (ispod 20 bbl/t)

53

Što reguliraju polimeri u isplakama

Reološka svojstva, filtraciju, disperziju i flokulaciju, stabilizaciju šejlova, smanjenje trenja, emulgiranje

54

Kako se proizvode polimeri

Kao prah, sitni granulat ili otopina

55

Kako se dijele polimeri

Na prirodne, modificirane i sintetičke

56

Koji se prirodni polimeri koriste u isplakama

Guar i Xhanthan gume, škrob, celuloza i diutan

57

Koji se modificirani polimeri koriste u isplakama

Derivati celuloze (PAC, HEC, CMC), derivati škroba, ligniti, lignosulfonati

58

Koji se sintetički polimeri koriste u isplakama

Akrilati, akrilamidi, derivati maleinskog anhidrida

59

Koji se polimeri ponašaju kao flokulatori

Akrilamidi i derivati maleinskog anhidrita

60

Koji se polimeri ponašaju kao dispergatori

Ligniti, lignini, lignosulfonati, tanin, polifosfati

61

Koji se polimeri ponašaju kao inkapsulatori

Sve s dugim lancima: CMC, PAC, Xhantan, PHPA

62

Kako se poboljšava temperaturna stabilnost polimera

Dodavanjem antioksidansa, "čistača kisika", držanjem pH iznad 9 i otapanjem soli

63

Zašto su polifosfati lošiji od biopolimera kao razrjeđivači

Jer djeluju u malim količinama, stabilni su samo do 55 Celzijevaca i idu u slatku vodu

64

Što su lignini i za što služe

Polifenoli visoke molekulske mase, smanjuju reološka svojstva isplake, ali i filtraciju

65

Što su lignosulfonati i za što se koriste

Članovi ligninske grupe čija uspješnost leži u jakim vodikovim vezama i činjenici da se vole lijepiti na gline. Zato su dobri dispergatori, ali i aditivi za smanjenje filtracije. Čistač je kisika i patinira čelik, pa je i sredstvo protiv kisikove korozije

66

Koje su mane lignosulfonata

Ako dugo stoje s isplakom u prstenastom prostoru, mogu razviti CO2 i H2S (bakterije, pH, elektrokemija, termička nestabilnost)

67

Što je filtracija i na što utječe

Izdvajanje tekuće faze iz isplake pod djelovanjem diferencijalnog tlaka, utječe na oštećenje pribušotinske zone, stabilnost kanala bušotine i brzinu bušenja

68

Kako se smanjuje filtracija

Bentonitom i aditivima koji smanjuju vrijeme filtracije, volumen filtrata i debljinu i propusnost isplačnog obloga

69

Čime se određuje statička, a čime dinamička filtracija

Filter prešama: statička API, HTHP i PPT, a dinamička DFU

70

Koji kemijski aditivi smanjuju filtraciju

Celuloze (CMC i PAC), škrob, guar i Xhanthan gume, natrijev poliakrilat i polivinilamid/vinilsulfonat kopolimer

71

Kako djeluje škrob u isplaci

Smanjuje filtraciju tako što čepi otvore u isplačnom oblogu i smanjuje gubitak slobodne vode

72

Koji je problem škroba i kako se rješava

Fermentacija. Sredi se baktericidom, lužnatim pH i soljenjem

73

Kako djeluje CMC u isplaci i koje probleme ima

Smanjuje filtraciju, ali termički je osjetljiva (121 Celzijevac) i ne voli slano

74

Kada se koristi PAC

Za smanjenje filtracije kod slanih i slatkih voda (često s atapulgitom), u isplakama s malo čvrstih čestica

75

Guar i Xhanthan gume u isplaci

Viskozimeri, ali i smanjuju filtraciju jer su i inkapsulatori i čepe otvore u isplačnom oblogu

76

Kako se koristi natrijev poliakrilat

Dugolančani je, pa međusobno povezuje molekule gline u oblogu, odličan za isplake s puno kalcijskih soli, uvijek se dodaje na koncentraciju 1,43

77

Baktericidi u isplaci

Derivati fenola (PENTOLAT 3A) i paraformaldehid, sprječavaju fermentaciju organskih koloida

78

Antipjenušavci u isplaci

A-3, aluminijev stearat, PAT, Surflo W-300, uklanjaju pjenu i pospješuju otplinjenje isplake

79

Zašto se koriste flokulatori

Da flokuliraju gline, šejlove i koloidne krhotine stijena radi lakšeg uklanjanja, smanjuju porast udjela krhotina u isplaci, smanjuju stopu razrjeđenja isplake, inhibiraju disperziju glina i krhotina

80

Neželjena flokulacija krhotina

Morska voda, kalcijeve soli i akrilamidi

81

Koji su materijali za čepljenje mikropukotina

Na-asfaltni sulfonat, asfalt fenolat, oksidirani asfalt i organske soli

82

Zašto se dodaju materijali za čepljenje mikropukotina

Da stabiliziraju lapore (skloni zarušavanju), a usto i smanjuju filtraciju, torziju, nateg, tendenciju obljepljivanja dlijeta, klipovanje

83

Materijali za čepljenje mjesta gubljenja isplake

Mljeveni tinjac, celofanski listići, vlaknasti materijali, orahove ljuske

84

Podmazivači

Nafta, grafit, glicerin, glikol, PAT, sintetičke tekućine. Smanjuju trenje, pa smanjuju i torziju i nateg

85

Emulgatori za uljne isplake

Masne kiseline, spojevi na bazi amina

86

Emulgatori za vodene isplake

Detergenti, sapuni, organske kiseline, PAT-i

87

Čime se isplaka može zagaditi

Prolaskom kroz formacije koje sadrže sol, gips, anhidrit, vapnence, dolomite i druge različite karbonate i sulfate