Srce i krvožilni sustav

Question 1

Definiraj pojmove arterija, vena, arteriola, venula i kapilara.

Answer 1

Arterija je krvna žila koja odvodi krv od srca, vena je krvna žila koja dovodi krv do srca. Arteriola je odjeljak arterije s najmanjim promjerom. Venule su najmanji odjeljci vena. Kapilara je dio krvožilnog sustava koji je vidljiv samo mikroskopski, u kojima dolazi do izmjene tvari i plinova između krvi i okolnih tkiva.

Question 2

Definiraj pojam terminalna arterija.

Answer 2

Terminalna (krajnja) arterija je arterija koja opskrbljuje anatomsku strukturu (ili dio anatomske strukture) na način da bi gubitak opskrbe iz te arterije uzrokovao odumiranje tkiva. Postoje dvije vrste terminalnih arterija: anatomske terminalne arterije (arterije koje su jedine koje opskrbljuju određeno područje), funkcionalno terminalne arterije (arterije koje pri opskrbi određenog područja stvaraju anastomoze s drugim arterijama (postoji kolateralna cirkulacija), ali kolateralna cirkulacija NIJE dostatna da bi nadoknadila prekid opskrbe iz te arterije)

Question 3

Definiraj pojam terminalni ogranak.

Answer 3

Terminalni (završni) ogranak arterije je ogranak nakon kojeg arterija ne daje više kolateralnih ogranaka

Question 4

Definiraj pojam kolateralna arterija.

Answer 4

provjeri

Question 5

Definiraj pojam kolateralni ogranak.

Answer 5

Kolateralni (postranični) ogranci arterije su ogranci koji se od pojedine arterije odvajaju postranično duž njezina toka.

Question 6

Navedi primjere za terminalne i kolateralne ogranke na krvnim žilama udova.

Answer 6

Kolateralni: a. circumflexa humeri anterior (kolateralni ogranak aksilarne arterije), a. profunda brachii (kolateralni ogranak brahijalne arterije), aa. surales (kolateralni ogranci poplitealne arterije), itd.

Terminalni:a. brachialis podijeli se na arterije, a. radialis i a. ulnaris; a. tibialis posterior podijeli se na arterije, a. plantaris medialis i a. plantaris lateralis;

Question 7

Od čega se sastoji stijenka arterija i vena?

Answer 7

Sastoji se od slojeva koje izvana prema unutra nazivamo tunica externa, tunica media, tunica intima.

Question 8

Opiši externu (tunicu externu).

Answer 8

Rahli, vezivni sloj sa elastičnim i kolagenskim vlaknima koji sadržava živce i ponekad male opskrbne krvne žile (kod velikih krvnih žila)

Question 9

Opiši mediu (tunicu mediu).

Answer 9

Sastoji se od često prstenasto složenih glatkih mišićnih stanica, elastičnih i kolagenskih vlakana. Od externe je odvojena membranom elasticom externom.

Question 10

Opiši intimu (tunicu intimu)

Answer 10

Ona se sastoji od jednoslojnog pločastog epitela (endotel) i vezivnog sloja (stratum subendotheliale). Od medie ju razdvaja membrana elastica interna. Kapilarama endotel čini cijelu stijenku.

Question 11

Kako dijelimo arterije ovisno o građi te navedi primjere za sve vrste.

Answer 11

Arterije elastičnog tipa (medija ima sadržava pretežito elastična vlakna) i arterije mišićnog tipa (medija sadržava pretežito kružno posložene glatke mišićne stanice). Elastične su aorta i njeni velii ogranci i aa. pulmonales. Arterije mišićnog tipa su arterije udaljene od srca, u njih ubrajamo arterije zadužene za opskrbu organa

Question 12

Opiši građu kapilarne stijenke.

Answer 12

Kapilarnu stijenku izgrađuju jednoslojne pločaste endotelne stanice povezane adhezijskim spojevima. Zbog nepotpune prekrivenosti čvrstim spojevima posjeduje male međustanične otvore (pore). S vanjske strane endotela su periciti (stanice koje obuhvačaju stijenku i stvaraju novi nepotpuni sloj). trećio dio je bazalna membrana koja prekriva vanjsku površinu endotelnih stanica i pericita.

Question 13

Navedi vrste kapilara i gdje se nalaze.

Answer 13

Kontinuirane kapilare (mozak), fenestrirane kapilare (tanko crijevo i endokrine žlijezde), sinudoside (jetra, slezena).

Question 14

Nabroji i objasni mehanizme kapilarne prokrvljenosti

Question 15

Kako dijelimo vene prema njihovom promjeru i navedi primjere.

Answer 15

Male (do 1mm), srednje (1-10 mm) i velike vene. fale primjeri

Question 16

Objasni regulaciju prokrvljenosti organa vazomotorikom.

Answer 16

Arterije i arteriole reguliraju prokrvljenost organa aktivnim promjenama - vazokonstrikcijom (suzivanje lumena žile zbog kontrakcija mišića medije) i vazodilatacijom (obrnuto). Vazomotorikom upravlja simpatički dio vegetativnog sustava. Do vazokonstrikcije dolazi zbog otpuštanja noradrenalina

Question 17

Definiraj pojmove limfa i chylus.

Answer 17

Limfa je intersticijska tekućina s tvarima otopljenima u njoj koja je ušla u limfnu kapilaru. Chzlus je limfa crijeva koja je bogata mastima.

Question 18

Nabroji uloge limfnog sustava.

Answer 18

Limfni sustav je potpora transportnoj ulozi krvožilnog sustava tako što preuzima dio tekućine koji je prešao iz kapilara u intersticij i ponovo ga odvodi u krvožilni sustav. Masti koje su crijeva resorbirala transportira u krv, ima važnu ulogu u obrani od uzročnika bolesti.

Question 19

Opiši građu limfnih kapilara.

Answer 19

Promjera su 10-50 mikrometara. Sadrže jedan sloj endotelnih stanica, nemaju pericite. Između endotelnih stanica nalaze se mnogobrojni otvori. Bazalna membrana im je isprekidana ili nedostaje, što omogućava intersticijskoj tekućini, bjelančevinama, mastima, mikroorganizmima itd. ulaz u lumen limfne kapilare

Question 20

Opiši građu limfnih žila.

Answer 20

Građom nalikuju venama. Stijenka im se sastoji od intime, medije i externe, ali je ukupno znatno tanja. Posjeduju zalistke kojih ima mnogo više nego u venama, zato na radiološkom prikazu izgledaju ko nizovi kuglica

Question 21

Objasni građu i ulogu limfnih stabala.

Answer 21

str 162 duale