Tvari u čvrstom stanju Flashcards Preview

IMITUČS > Tvari u čvrstom stanju > Flashcards

Flashcards in Tvari u čvrstom stanju Deck (42):
1

Što karakterizira čvrsto stanje?

uređena struktura

stalan volumen i oblik

nemoguća kompresija

2

Kakve mogu biti tvari u čvrstom stanju obzirom na sređenost?

Kristalne - sređenost dugog dosega

Amorfne (nekristalne) - sređenosti kratkog dosega

Kvazikristali - pentagira

Nanomaterijali - manji od 100 nm

3

Što je karakteristično za nanomaterijale i na čemu se zasniva njihova funkcionalnost?

Manji od 100 nm

velika specifična površina - aktivnost

4

Je li prije bilo brončano ili željezno doba? Kakvog to smisla ima?

1. Brončano doba - bakar i legure
2. Željezno doba - željezo i čelik

Čelik čvršći i jeftiniji od Cu/legura - ratovanje

5

Koje su četiri etape u istraživanju čvrstog stanja s primjenom u industriji?

1. planiranje i racionalna sinteza
2. povezivanje strukture sa svojstvima
3. osnovna svojstva (izučavanje)
4. primjena

6

Koje se sve čvrste tvari koriste u industriji?

Metali
Legure
Poluvodiči
Keramike
Polimeri
Novi materijali

7

Novi materijali.

Maksimalno poboljšanje svojstava.

Ti legure - lagane, jake, termički otporne
Optička vlakna s minimalnom apsorpcijom svjetlosti
Blindirana stakla
Supravodiči pri višim temperaturama
Nekorodirajući materijali

8

Zašto je kemija čvrstog stanja važna u biomedicini?

Proizvodnja tkiva

Bubrežni kamenci

9

Zašto je pravilan raspored gradivnih čestica kristala važan? Kako veličina kristalnih čestica utječe na svojstva tvari?

Jer određuje mikro/makro i fizikalna svojstva.

Čini razliku u fizikalnim svojstvima.

10

Koliko kristalnih sustava, a koliko Bravaisovih rešetki poznajemo?

7 KS
14 BR

11

Kako se označavaju različita centriranja atoma?

P - primitivna
I - volumno centrirana
F - plošno centrirana
C - samo gore i dolje F

12

Koje su dvije podjele kristalnih tvari?

1. prema načinu vezanja
2. prema vrsti tvari

13

Kakve mogu biti kristalne tvari (kristali) prema načinu vezanja?

1. Ionski - krhki, izolatori, visoko Tt
2. Kovalentni - tvrdi, obično izolatori, visoko Tt
3. Metalni - velika vodljivost
4. VdW kristali (molekulski) - mekani, hlapljivi, izolatori, nisko talište
5. Vezani vodikovim vezama - izolatori, nisko talište

14

Kakva je razlika izme
u kovalentnih i VdW kristala?

Kovalentni - beskonačne kovalentne mreže
VdW - diskretne molekule/atomi

15

Kakve mogu biti kristalne tvari (kristali) perma vrsti tvari?

Metalne strukture
Nemetalne/polumetalne strukture
Anorganski spojevi (ionski, kovalentni)
Organski spojevi
Slikati, alumosilikati
Fulereni, srodni spojevi
Kompleksi s prijenosom naboja
Inkluzijski spojevi i klatrati

16

Tko je prvi put spomenuo elemente i koji su to bili?

Empedoklo, 490-430 g. pr. n. e.

vatra, voda, zemlja, zrak

17

Koje su vrste međumolekulskih interakcija? Poredati po jakosti.

Ion-dipol (50-200 kJ mol-1)
vodikova veza
dipol-dipol
ion-inducirani dipol
diopl-inducirani dpol
disperzijske

18

Što su zapravo VdW sile?

sve između jedinki koje nisu ioni, osim vodikovih.

19

Zašto zemnoalkalijski metali postoje u obliku dvovalentnih iona, a ne bi trebali?

Ne bi trebali - velika druga Ei
Postoje - kompenzacija E kr i E solv

20

NaCl tip rešetke.

Kloridi u vrhovima i na plohama
Na+ u centru i bridovima

21

CsCl tip rešetke.

Cl u vrhovima
Cs u centru

22

Fluoritna i antifluoritna struktura.

Velika F kocka Ca
Mala F kocka unutar ove

Antifluorit - obrnuto!

23

Rutilna struktura.

Ti u vrhovima i središtu
Ovaj u središtu s KB 6, KB (O) je 3

24

ZnS: sfalerit i vurcit.

Isti koordinacijski broj (4)

Sfalerit - kao fluorit bez 1/2 fluorida
Vurcit - sličan dijamantu

25

ABCABC i ABABAB slaganje.

ABCABC - gusta kubična
ABABAB - gusta heksagonska

26

Silikat.

Orto - 1
Piro - 2
Pirokseni - lanci
2D lanci i slojevi

27

Zeoliti.

polimeri SiO2 i AlO2 - kavezaste strukture

28

Fulereni i fuleridi.

Fuleridi - spojevi s K, Cs, slično fluoritu

29

Kojom se metodom mogu izučavati kompleksi s prijenosom naboja?

UV-Vis.

30

Primjeri klatrata.

Cl2-led
SO2-hidrokinon

31

Koja temperatura karakterizira amorfne tvari? Što karakterizira staklasto stanje?

Tg - staklište - prijelaz u elastično/gumasto stanje

Staklasto stanje - molekule kao zamrznute, samo vibracije

32

Osim različitih kristalnih formi, što još mogu biti polimorfi?

Solvati ili soli

33

Što sve može nastati kristalizacijjom iz otopine? Kako se te vrste međusobno prevađaju jedne u druge?

Polimorfi, solvati i amorfne tvari.

Amorfne tvari u polimorfe preko talina, a polimorfi u solvate i ovi u amorf direktno.

34

Što je važno definirati kada definiramo uvjete nastajanja polimorfa?

Temperatura, izbor otapala, brzina taloženja, tlak, ...

35

Kod analize uzorka, što sve moramo definirati za njega?

1. agregatno stanej
2. čistoća uzorka
3. raspoloživa količina
4. koncentracija analita

36

Obzirom na čistoću, kakav sve uzorak može biti?

1. čista tvar ili spoj (> 99%)
2. jednostavna smjesa (do 6 komponenti)
3. složena smjesa

37

Obzirom na raspoloživu količinu uzorka, kakav on može biti?

makro - > 1 mg
mikro - < 1 mg

38

Kako najopćenitije dijelimo metode analize?

Prema vrsti - kvali/kvanti
Prema utjecaju - destruktivne i nedestruktivne

39

Koje željene informacije možemo dobiti na temelju analize čvrstih tvari?

1. fizikalna svojstva (boja, vodljivost, gustoća, tvrdoća, ...)
2. elementarni sastav
3. vrsta tvari (spojevi, ionske vrste)
4. funkcionalne skupine
5. strukturna analiza (molekulska i kristalna struktura)

40

Kakva može bbiti formula tvari u ČS?

stehiometrijska i nestehiometrijska

41

Kakvi mogu biti defekti tvari u ČS?

šupljine i dislokacije

42

Koja je strategija razmatranja ispitivane tvari?

1. vizualni pregled (mikroskopski - boja, defekti, veličina, kvaliteta kristala, ...)
2. vrsta čvrste tvari - PXRD (powder DF, PDF)
3. Elementni sastav tvari - potrebno potpuno otapanje ili razaranje tvari pa kemijske analize ili nedestruktivno (XRF)
4. struktura - funkcionalne skupine, geometrija, kristalna struktura
5. stabilnost - termička analiza