Parcijala 1 pitanja sto su bila Flashcards Preview

Biometrika parcijala 2 pitanja+iz prezentacija u okvirima+Patologija zavrsni+Entomologija zavrsni > Parcijala 1 pitanja sto su bila > Flashcards

Flashcards in Parcijala 1 pitanja sto su bila Deck (10)
Loading flashcards...
1
Q

Šta spada u računske a sta u pozicione mjere centralne tendencije?
Naznačiti najvažnije mjere centralne tendencije?
Šta je aritmetička sredina?
Formule za jednostavnu i složenu aritmetičku sredinu?

A
  • U računske spadaju (aritmetička, harmonijska, geometrijska i kvadratna sredina). U pozicione spadaju (medijana, modus, kvartili, decili, pecentiti)
  • Računske i pozicione
  • Aritmetička sredina je količnik zbira veličine posmatrane varijable i broja tih veličina.
  • Sveska broj 1
2
Q

Tri najvažnije osobine aritmetičke sredine?
Naznačiti složenu aritmetičku sredinu?
Šta je harmonijska sredina?
Formule za jednostavnu i složenu harmonijsku sredinu?

A
  • Uvijek je veća od najmanje, a manja od najveće vrijednosti u skupu Xmin < X< Xmax
    Suma odstupanja podataka od aritmetičke sredine je 0
    Suma kvadrata odstupanja podataka od neke vrijednosti je minimalna ako je ta vrijednost aritmetička sredina.
  • Definiše se kao prosječna suma proizvoda frekvencije i intervalnih sredina.
  • Recipročna veličina aritmetičke sredine recipročnih veličina posmatrane varijable (Xh). Primjena je prilikom analize brzine kretanja.
  • Sveska broj 2
3
Q

Šta je geometrijska sredina?
Formule za prostu, složenu i geometrijsku sredinu?
Šta je medijana a šta modus?
Formule za medijanu kod originalnih podataka?

A
  • N-ti korijen iz proizvoda N podataka o veličinama posmatrane varijable (Xg). Primjena je u analizi vremenskih nizova.
  • Sveska broj 3
  • Medijana (Me) je veličina u uređenom skupu koja skup dijeli na 2 jednakobrojna dijela, pri čemu su sve vrijednosti prvog manje ili jednake medijani, a sve vrijednosti drugog veće od medijane. Modus je vrijednost u uređenom skupu koja ima najveću frekvenciju. Skup može biti unimodalan, bimodalan, multimodalan.
  • Sveska broj 4
4
Q

Kako se grafički određuje medijana?
Odredi medijanu : 4,5,6,7,8
Šta je unimodalna, bimodalna i multimodalna distribucija frekvencija?
Koje su najvažnije mjere varijabiliteta?
Definisati razmak varijabiliteta?

A
  • Uz pomoć kumulanti + , - (ki+, ki-).
  • Me = 6
  • Unimodalna označava prisustvo jednog modusa. Bimodalna je pojava dvije vrijednosti koje se ponavljaju, modus neizvjestan. Multimodalna je pojava više vrijednosti koje se ponavljaju isti broj puta, modus neizvjestan.
  • Apsolutne mjere (razmak varijabiliteta, interkvartilni raspon, srednje apsolutno odstupanje, standardna devijacija),
    Relativne mjere (koeficijent varijabiliteta).
  • Razmak varijabiliteta statističkog skupa predstavlja razliku između najveće i najmanje numeričke vrijednosti u skupu. Služi za orjentacionu procjenu homogenosti varijabilne karakteristike.
5
Q

Definisati interkvartilni raspon?
Definisati srednje apsolutno odstupanje?
Definisati varijansu i matematički iskazati varijansu originalnih podataka?
Definisati standardnu devijaciju?

A
  • Iq pokazuje raspon varijacije centralnih 50% podataka uređenog numeričkog niza. Iq=Q3-Q1.
    -Aritmetička sredina apsolutnih odstupanja veličina svih elemenata statističkog skupa od njihove aritmetičke sredine.
  • Varijansa je prosječni kvadrat odstupanja podataka od njihove aritmetičke sredine. Formula sveska broj 5. Simboli za varijansu osnovnog skupa i varijansu uzorka sveska broj 5.1. Varijansa služi za izračunavanje drugih statističkih pokazatelja varijabiliteta (standardne devijacije) ili za utvrđivanje značajnosti razlika između aritmetičkih sredina (analiza varijanse).
  • Standardna devijacije je kvadratni korijen iz varijanse. Imamo standardnu devijaciju osnovnog skupa i standardnu devijaciju uzorka -sveska broj 6, formula također.
6
Q

Šta je koeficijent varijabiliteta?
Mjere oblika raspodjele frekvencija?
Šta su statistički momenti?
Mjera asimetrije i formule asimetrije?

A
  • To je količnik standardne devijacije i aritmetičke sredine posmatrane varijable. Kv -simbol.
  • U njih spadaju statistički momenti, mjera asimetrije, mjera spljoštenosti (zakrivljenost, zaobljenost).
  • Centralni statistički moment predstavlja prosječno odstupanje veličina elemenata skupa or aritmetičke sredine podignutih na n-ti stepen.
  • Mjera asimetrije je količnik centralnog momenta trećeg reda i standardne devijacije na treći stepen. Simbol a3, računa se kod intervalno uređene distribucije frekvencija. Formule za asimetriju i moment trećeg reda- sveska broj 7.
7
Q

Šta je mjera spljoštenosti?
Navesti podjele teorijskih raspodjela?
Binomna raspodjela opis?
Poissonova raspodjela?

A
  • Količnik centralnog momenta četvrtog reda i standardne devijacije na četvrti stepen. Računa se kod intervalno uređene distribucije frekvencija. Formule za spljoštenost i moment četvrtog reda -sveska broj 8.
  • Prekidna slučajna varijabla (binomna raspodjela, Poissonova raspodjela)
    Neprekidna slučajna varijabla (normalna (Gaussova) raspodjela, studentova tj t-raspodjela, Fišerova tj F- raspodjela, x^2 -hi-kvadrat raspodjela.
  • Skraćeno B(n;P;x)
  • Naziva se i raspodjela rijetkih događaja. Očekuje se u situacijama kada je vjerovatnoća istraživane pojave mala. Raspodjela vjerovatnoće Poissonove slučajne varijable x predstavlja broj pojava u određenom datom vremenskom periodu ili specifičnom regionu prostora. Određuje se jednim parametrom -sveska broj 9 koji se naziva Poisson.
8
Q

Normalna (Gaussova) podjela?
Formula funkcije gustine vjerovatnoće normalne raspodjele?
Navedi osobine normalne raspodjele?
Napisati uvjete primjene normalne raspodjele?
Standardizirana normalna raspodjela?

A
  • N(mi, S^2)
  • Sveska broj 10
  • Zvonolikog je i potpuno simetričnog oblika, kreće se od -beskon do +beskon, kriva ima 2 prevojne tačke čije su vrijednosti apcise X=+/-turbo
  • Neprekidna varijabla, Medijana=modus=Aritmetička sredina Me=Mo=Xsr, Simetrična raspodjela a3=0, Normalno spljoštena raspodjela a4=3
  • Fornula sveska broj 11, Standardna varijabla z
9
Q

Funkcija gustine vjerovatnoće standardizirane normalne raspodjele f(z)?
Koje su karakteristične veličine standardizirane normalne raspodjele?
Šta je poligon frekvencija i histogram frekvencija?
Navedi mjere masovne podjele?
Navedi jednu masovnu pojavu, element i varijablu?

A

-Naziva se i standardna normalna kriva i označava se s N(0.1)
- Očekivana vrijednost ili aritmetička sredina, u=0, varijansa : turbo^2=1 i standardna devijacija turbo=1
- Poligon apsolutnih frekvencija je linijski grafikon kod kojeg se u koordinatnom sistemu linijski povežu tačke (xi,ni). Histogram frekvencija predstavlja površinski poligon koji se formira tako što se širina intervala koristi kao osnovica pravougaonika čiju visinu predstavlja apsolutna frekvencija intervala.
- Element i varijabla.
- Masovna pojava (studenti šumfaxa), element (student), varijabla (godište, mjesto, spol).

10
Q

Osnovna podjela varijabli?
Podjela kvantitativnih varijabli i primjer?
Kako se uređuju numerički podaci?

A
  • Kvantitativne (numeričke) i kvalitativne (opisne).
  • Neprekidne (kontinuirane) i prekidne (diskontinuirane) primjeri: debljine, visine, zapremine stabla i dužine debala, krošnji, broj grana.
  • Uređuju se Likertovom i metričkom skalom