Sedmica 1

Question 1

1. Šta je biometrika?
2. Šta predstavlja?
3. Pojam šumarska biometrika?

Answer 1

1. Pojam biometrika je nastao kao složenica od bios-živjeti i metrein-mjeriti.
2. Biometrika predstavlja skup metoda za izučavanje kvantiteta i kvaliteta svih pojavnih oblika prirode i društva.
3. Pojam šumarska biometrika se odnosi na skup statističkih metoda primjenjivih na izučavnje bioloških i društvenih pojava i procesa u šumarstvu.

Question 2

4.Šta je predmet biometrijskog istraživanja?
5. Šta je statistički skup?
6.Primjer masovne pojave?

Answer 2

4. Predmet biometrijskog istraživanja su maovne pojave (populacije).
5. Svi slučajevi ispoljavanja date masovne pojave predstavljaju statistički skup.
6. Primjer masovne pojave u šumarstvu prestavljaju skupovi stabala šumskog drveća, šumske sastojine, kupovi radnika/studenata.

Question 3

7. Koje se metode koriste za analizu pojava i skupova u biometrici?
8. Koji su osnovi zadaci biometrike?
9. Koji su osnovni pojmovi koji se javljaju u biometrici?

Answer 3

7. Za analiziranje navedenih pojava i skupova koriste se metode matematičke statistike i to deskriptivna statistika, regresiona analiza i teorija uzoraka.
8. Osnovni zadaci biometrike su
   - istraživanje metoda prikupljanja, obrade, prikazivanja i interpretcije numeričkih podataka masovnih pojava
   - ocjena vjerovatnoće pojave određenog opažanja (događaja),
   - postavljanje teorijske osnove za planiranje istraživanja i eksperimenata.
9. Osnovni pojmovi koji se javljaju u biometrici su
   - statistički skup (populacija)
   - biološki objekat (element statističkog skupa)
   - Varijabilna karakteristika (statističko obilježje, varijabla, karakteristika, karakter, osobina..)

Question 4

10. Šta je statistički skup?
11. Kako mora biti definisan statistički skup?
12. Kakav mora biti svaki statistički skup?

Answer 4

10. Svaki statistički skup predstavlja skup istovrsnih bioloških objekata (elemenata) koji se međusobno razlikuju u odnosu na ispitivanu varijabilnu karakteristiku. Sačinjavaju ga elementi skupa.
11. Statistički skup mora biti definisan pojmovno, prostorno i vremenski.
12. Statistički skup mora biti homogen (svi elementi skupa istovrsni), diferenciran (elementi su varijabilni) i cjelovit (svi elementi skupa moraju biti uzeti u obzir).

Question 5

13. Šta predstavlja biološke objekte u šumarstvu?
14. Šta su varijabilne karakteristike?
15. Koje načine prikupljanja podataka imamo?

Answer 5

13. Biološke objekte (eleemente statističkog skupa) u šumarstvu predstavljaju stabla, dijelovi stabala, skupine stabala..
14. Varijabilne karakteristike su opća svojstva elemenata skupa po kojim se oni međusobno razlikuju, a čije se mjerene veličine ili posmatrane karakteristike pojavljuju s različitom vjerovatnoćom na određenom području u određenemo vremenskom okviru, mi je označavamo kao varijabla.
15. Načini prikupljanja podataka su:
    - direktna mjerenja i opservacije,
    - eksperimentalna istraživanja i
    - anketna istraživanja.

Question 6

16. Kako se realiziraju direktna mjerenja i opservacije?
17. Šta je ekperimentalno istraživanje kao način prikupljanja podataka?
18. Anketni upitnici kao način prikupljanja podataka?

Answer 6

16. Direktnim mjerenjima i opservacijama se realiziraju snimanjem stanja skupa stabala na terenu. Pri tome se pojedinačna stabla mjere, klasificiraju i/ili rangiraju.
17. Eksperimentalno istraživanje se planira i traži dobro poznavanje osnovnih biometrijskih metoda. Primjer može biti mjerenje visina sadnica vrste na kraju vegetacione sezone.
18. Anketnim upitnikom registruju se opći podaci ispitanika i, u slučaju zatvorene ankete, registruju odabrani odgovori na pitanja iz seta ponuđenih odgovora.

Question 7

19. Koja je osnovna podjela varijabli?
20. Šta su kvanitativne varijable?
21. Primjer neprekidnih varijabli?

Answer 7

19. Osnovna podjela varijalbi je na kvantitativne (numeričke) i kvalitativne (atributivne, opisne).
20. Kvantitativne varijable izražavaju se numerički. Mogu biti:
    - neprekidne (kontinuirane) i
    - prekidne (diskonitinuirane)
21. Primjer neprekidnih varijabli su debljine, visine, zapremine stabala, dužine debala, dužine krošanja.

Question 8

22. Primjeri prekidnih varijabli?
23. Šta su kvalitativne varijable?
24. Koje se mjerne skale koriste?

Answer 8

22. Primjer prekidnih varijabli su broj stabala po jedinici površine, broj deformacije po stablu, broj insekata po klopki..
23. Kvalitativne varijable se izražavaju opisno. Primjeri kvalitativnih varijabli su: pripadnost vrsti, pripadnost kategoriji, tip tla..
24. Mjerne skale koje se koriste su:
    - nominalna skala,
    - ordinalna skala,
    - metričke skale u koje spadaju intervalna i apsolutna skala i
    - Likertova skala.

Question 9

28. Kada se koriste metričke skale i kako se dijele?
29. Šta predstavlja intervalna skala?
30. Kakva je apsolutna skala?
31. Za šta se koristi Likertova skala?

Answer 9

28. Metričke skale se koriste kod kvantitativnih (numeričkih) varijabli. Može biti intervalna ili apsolutna.
29. Intervalna skala predstavlja skalu s jednakim razlikama između parova podataka, ali nula tačka je proizvoljna.
30. Apsolutna skala je slična intervalnoj, ali sa fizičkom oznakom nula tačke. Ova skala se naziva i mjerna skala jer se mogu analizirati omjeri mjerenja. (npr. broj oštećenja debla, debljina stabala, visina stabala..) Ukazuje na tačnu razliku između objekata.
31. Poseban tip skale za analizu numeričkih podataka je Likertova skala koja se korisit u anketnim istraživanjima.