0_Versifikacija Flashcards

1
Q

KVANTITATIVNA ili ANTIČKA VERSIFIKACIJA

A

temelji se na činjenici da su se stihovi pjevali ili govorili na način da su se točno mogli razlikovati dugi i kratki slogovi

mora: ᴜ
arza: –

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

SILABIČKA VERSIFIKACIJA

A

temelji se na načelu nizanja stihova jednake duljine, tj. stihova s jednakim brojem slogova u svakom stihu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

AKCENATSKA VERSIFIKACIJA

A

temelji se na načelu pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih slogova, tj. broja i rasporeda naglasaka u stihu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

stopa

A

osnovna ritmička jedinica

trohej – ᴜ
jamb ᴜ –
spondej – –
daktil – ᴜ ᴜ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

vrste stihova prema broju i vrsti stopa

A

trimetar, tetrametar, pentametar, heksametar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

heksametar

A

šestostopac– pet daktila i jedan spondej

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ELEGIJSKI DISTIH

A

heksametar vezan s pentametrom u dvostih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

cezura

A

stalna granica unutar stiha koja dijeli stih na manje dijelove i pridonosi ritmu

osmerci s cezurom iza četvrtoga sloga:
Iva jaše // kroz orašje.
Iva li je, // sunce li je?
Konjik li je, // vila li je?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

stih

A

ritmička, zvukovna, sintaktička i značenjska cjelina.

ritmička – daje ritam koji u pjesmi postaje nositelj novoga značenja
zvukovna – posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi
sintaktička – poredak riječi unutar stiha nikada nije slučajan jer pjesma time dobiva dodatna značenja
značenjska cjelina – osim samih značenja riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukom i poretkom riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

strofa

A

veća sintaktička cjelina od stiha.

Vrsta strofe određuje se prema broju stihova u njoj, bez obzira na njihovu duljinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

rima

A

glasovno podudaranje, najčešće na kraju stihova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

parna rima

A

PARNA (aa)
Sve je lijepo i krasno a
dok o tebi govore glasno. a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

urštena rima

A

UKRŠTENA (abab)
Ja ne znam gdje sam? Nešto tamno slute a
umoren oči. Noć je. Topla. Plava. b
Teško je teško, kada stvari šute a
i kad se miješa prošlost, san i java. b

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

obgrljena rima

A

OBGRLJENA (abba)
Ljerko, srce moje, ti si lutka mala, a
Pa ne slutiš smisla žalosnih soneta, b
Kesteni pred kućom duhu tvom su meta, b
Još je deset karnevala do tvog bala. a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

isprekidana rima

A
ISPREKIDANA (nema čvrste sheme)
Ošišat ću se ukriž,                  a
nacrtat oko treće,                 b
obući se u vojničko,              c
pogrbit jedno pleće...           b
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

ritam

A

razlikuje se od ritma svakodnevnog govora.
U njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme:
pjesnički jezik
stilska izražajna sredstva, posebice ona utemeljena na učinku glasova i ponavljanja
prenošenje riječi ili misli iz jednog stiha u drugi, tj. iz jedne strofe u drugu
broj slogova u stihu te raspored naglasaka u stihu
rima

17
Q

Misao se može razlomiti stihom na nekoliko načina:

A

prebacivanjem / opkoračenjem / prijenosom

18
Q

prebacivanje

A

prebacivanje samo jedne riječi u sljedeći stih

19
Q

Volio sam je, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.

A

prebacivanje

20
Q

opkoračenje

A

nekoliko riječi prelazi u drugi stih

21
Q

Ja ne znam gdje sam? Nešto tamno slute

umorne oči. Noć je. Topla. Plava.

A

opkoračenje

22
Q

prijenos

A

sintaktička cjelina prenosi se iz jedne strofe u drugu

23
Q
Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvog krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova – 

izađi u noć... idi... Divlje ruže
opijat će te putem.
24
Q

vrste vezanog stiha

A

ŠESTERAC
OSMERAC
DESETERAC – EPSKI I LIRSKI
DVOSTRUKO RIMOVANI DVANAESTERAC

25
shema dvostruko rimovanog dvanaesterca
shema sjevernoga(splitskog) tipa: - A - B - A - B - B - C - B - C - C - D - C - D shema južnog tipa (dubrovačkog): - A - B - A - B - C - D - C - D
26
Da ti s' nadasve svet, istini Bože moj,  ti daješ slatko pet, vernim si ti pokoj,  a ne skup trikrat troj divička okola,  pridavši još u broj s kitarom Apola.Uzdvigni odzdola glas moj k nebu gori  gdi tvoga pristola čtuju svetih zbori,  da der u tvem dvori bude ti uslišan,  dokol izgovori od Judite pisan.
sjeverni DRD
27
Bugarštica
stara narodna pjesma dugog stiha | stih najčešće ima 15 ili 16 slogova s cezurom iza 7. ili 8. sloga
28
Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala, lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala, lipo plinke dilila i lipo se razdiljala, i razdiliv se opet sazivala.
Bugarštica
29
kako se postiže ritam u slobodnom stihu
ulogu rime preuzimaju asonanca i aliteracija ritam je ostvaren čestim ponavljanjima grafički oblik važan je činitelj ritma
30
vrste strofa prema duljini
``` DVOSTIH ILI DISTIH TROSTIH ILI TERCET ČETVEROSTIH ILI KATREN ŠESTEROSTIH ILI SESTINA SEDMEROSTIH ILI SEPTIMA OSMEROSTIH ILI OKTAVA ```
31
strofe romanskog podrijetla
uglavnom jedanaesterci tercina (!=tercet) stanca sestina Nacionalni stihovi: endekasilab – jedanaesterac u talijanskoj književnosti aleksandrinac – dvanaesterac u francuskoj književnosti
32
tercina
strofa od 3 jedanaesterca raspored rime: aba bcb npr. Dante - Božanstvena komedija
33
stanca
strofa od 8 jedanaesteraca raspored rime: abababcc npr. Ariosto - Bijesni Orlando Tasso - Oslobođeni Jeruzalem
34
sestina
strofa d 6 jedanaesteraca | raspored rime ababcc
35
vrste soneta
talijanski ili Petrarcin sonet elizabetanski ili Shakespeareov sonet
36
talijanski ili Petrarcin sonet
dva katrena i dva terceta, povezani rimom
37
elizabetanski ili Shakespeareov sonet
tri katrena i jedan distih, povezani rimom
38
SONETNI VIJENAC
soneti povezani u cikluse, ciklus od 15 soneta čini sonetni vijenac petnaesti, završni sonet načinjen je od početnih stihova prvih 14 soneta i naziva se majstorski sonet (magistrale)
39
pjesma u prozi
pisana je nevezanim, proznim slogom osobine lirskog izraza: kratka i sažeta utemeljena na emotivnom i refleksivnom izrazu posjeduje osobit pjesnički jezik posjeduje ritam (prelasci u novi redak, odvajanja na manje stavke možemo promatrati kao strofe, intonacija rečenice, tempo, stanke...)