Likvidacija agrarne reforme u BiH

Question 1

Koji je jedan od osnovnih problema koje je diktatura naslijedila iz parlamentarnog režima?

Answer 1

Agrarno pitanje.

Question 2

U trenutku stvaranje zajedničke jugoslavenske države koliko je privatne zemlje u BiH bilo u vlasništvu muslimana?

Answer 2

62%

Question 3

Čega je BiH bila meta?

Answer 3

Bila je glavna meta agrarne reforme kojom nisu ostvarivani samo socijalno-ekonomsk, nego prije svega nacionalno-politički ciljevi.

Question 4

Šta je bilo potrebno?

Answer 4

Trebalo je potpuno socijalno-ekonomski uništiti muslimanske zemljoposjednike, a Bošnjake u cijelosti nacionalno-politički razoriti.

Question 5

Ko je odlučio da likvidira agrarnu reformu?

Answer 5

Šestojanuarski režim.

Question 6

Šta je šestojanuarski režim izražavao?

Answer 6

Izražavao je težnju građanstva da se ukine desetogodišnje stanje privremenosti, zavede imovinsko-pravna sigurnost i stabiliziraju agrarni odnosi.

Question 7

Kada je počelo ukidanje provizornog stanja?

Answer 7

1931. donošenjem Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima.

Question 8

Kako je riješeno agrarno pitanje u BiH?

Answer 8

Donešen Zakon o beglučkim zemljama, te Zakon o likvidaciji odšteta na tim zemljama. Naknada za jedan hektar za oduzeta kmetska selišta u BiH je bila 30 dinara po jednom dunumu. Istovremeno je u drugim pokrajinama, koje su u daleko manjoj mjeri bile zahvaćene reformom, ta cijena je bila sedam do deset puta više.

Question 9

Kao kakvo sredstvo je poslužila agrarna reforma?

Answer 9

Kao sredstvo za jednostrano obezvlašćivanje Bošnjaka i postizanje određenih nacionalo-političkih ciljeva.