Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

GPP > POTRESI > Flashcards

POTRESI Flashcards

1
Q

ŠTO JE SEIZMOLOGIJA?

A

Znanost koja se bavi istraživanjem potresa, postala je matematičko - fizikalna disciplina početkom 20.stoljeća.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

ŠTO JE POTRES?

A

Endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanja Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

GDJE NASTAJE POTRED?

A

U unutrašnjosti Zemlje, to mjesto se naziva žarište.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ŠTO JE HIPOCENTAR, A ŠTO EPICENTAR?

A

Hipocentar je točka u unutrašnjosti Zemlje gdje nastaje potres, a epicentar je točka na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

KOLIKA MOŽE BITI DUBINA HIPOCENTRA?

A

Hipocentar može biti: PLITAK (do dubine od 70 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicanja litosfernih ploča), SREDNJE DUBOKI (70 do 300 km ispod površine), DUBOKI (300 do 730 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama subdukcije).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

KAKO SE ŠIRI OSLOBOĐENA ENERGIJA?

A

Oslobođena energija se širi kroz okolnu stijensku masu kao potresni valovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

KAKVI MOGU BITI POTRESNI VALOVI?

A

Dubinski i površinski potresni valovi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

DUBINSKI POTRESNI VALOVI.

A

Nazivaju se još i glavnima. Oni putuju kroz Zemljinu unutrašnjost šireći se iz hipocentra (žarišta) u svim smjerovima (poput zvučnih valova u zraku).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

KAKVI MOGU BITI POTRESI PREMA NAČINU I BRZINI ŠIRENJA?

A

Mogu biti s longitudinalnim ili primarnim te sekundarnim ili transverzalnim valovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

LONGITUDINALNI VALOVI, UNDAE PRIME ILI P - VALOVI

A

Najbrži su. Vibriraju u smjeru širenja potresnog udara, izazivaju stezanje i rastezanje stijenske mase, šire se konveksno prema središtu Zemlje, a brzina im raste s dubinom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

TRANSVERZALNI VALOVI, UNDAE SECUNDAE ILI S - VALOVI

A

Sporiji su od P - valova za jedno 1,7 puta. Vibriraju okomito na smjer širenja. To su posmični valovi. Stjenovit materijal giba se postrance ili gore - dolje okomito na smjer valova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

POVRŠINSKI POTRESNI VALOVI

A

Putuju po Zemljinoj površini iz epicentra. Rezultante su P i S valova na površini. Stvaraju više štete nego glavni valovi, jer se zbivaju na naseljenoj površini Zemlje. Putuju sporije te im treba više vremena za prolazak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

L - VALOVI (LOVE-OVI VALOVI)

A

Uzrokuju horizontalno gibanje stijene ili postranično gibanje pod pravim kutovima u odnosu na smjer vala, no bez vertikalnih pomaka. Osjećaju se na površini kao valjanje i stvaraju elipse.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

R - VALOVI (RAYLEIGH-OVI VALOVI)

A

Uzrokuju gibanje stijene prema naprijed, gore, nazad i dolje u odnosu na pravac kojim val putuje. Kreću se vertikalno, amplituda im raste prema gore, a kod potresa uzrokuju poskakivanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

KOJI PARAMETRI ODREĐUJU SEIZMIKU NEKOG PODRUČJA?

A

HIPOCENTAR (ili žarište potresa je geometrijska točka, područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja, i od kuda se prostiru valovi potresa), EPICENTAR (projekcija hipocentra na površinu Zemlje (točka na površini koja je najbliža hipocentru)), INTENZITET POTRESA (učinak potresa na površini zemlje na zahvaćenom i promatranom području), MAGNITUDA POTRESA (pokazuje kakve je jačine bio potres u njegovom žarištu u unutrašnjosti zemlje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KOJE METODE SE KORISTE U IZUČAVANJU POTRESA?

A

MIKROSEIZMIČKA (temelji se na zapisima oscilacija tla od potresa seizmografima) i MAKROSEIZMIČKA (kod te metode se koriste rezultati izučavanja učinaka potresa na površini Zemlje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

KOJE SU DVIJE OSNOVNE VELIČINE KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI S JAKOŠĆU POTRESA I MIKROSEIZMIČKIM I MAKROSEIZMIČKIM METODAMA IZUČAVANJA POTRESA?

A

Magnituda potresa i makroseizmički intenzitet, koji se često naziva i samo intenzitet potresa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

KADA SU UČINCI POTRESA IZRAŽENIJI?

A

Što je potresom oslobođena veća količina energije. Oni su također intenzivniji što je epicentralna udaljenost manja i što je hipocentar potresa u manjoj dubini.

19
Q

ŠTO JE UZROK NEJEDNOLIKOSTI ŠIRENJA ENERGIJE U POJEDINOM SMJERU?

A

Mehanizam pokreta u hipocentru i fizikalna svojstva sredstva između hipocentra i određenog mjesta na površini Zemlje.

20
Q

ROSII - FORELOVA LJESTVICA INTENZITETA POTRESA

A

Prema njoj su intenziteti svrstani u deset stupnjeva.

21
Q

MERCALLIJEVA LJESTVICA

A

Mercalli je izvršio butnu izmjenu razdijelivši deseti stupanj u tri stupnja. Na taj je način nastala Mercallijeva ljestvica s dvanaest stupnjeva intenziteta potresa.

22
Q

MERCALLI - CANCANI - SIEBERGOVA LJESTVICA

A

Cancani je doveo stupnjeve Mercallijeve ljestvice u vezu s akceleracijom. Sieberg je u Cancanijevu ljestvicu unio izvjesne dopune i na taj je način nastala Mercalli - Cancani - Siebergova ljestvica intenziteta potresa. Ima dvanaest stupnjeva kojima su opisani intenziteti učinaka potresa, od onih koji su ljudskim osjetilima nedostupna (intenziteta 1), do katastrofalnih koji ruše svaku ljudsku tvorevinu i izazivaju trajne promjene reljefa (intenziteta 12).

23
Q

MSK - 64 LJESTVICA

A

Uvode ju Medvedev, Sponheuer i Karnik, također ima 12 stupnjeva, a osnovna razlika u odnosu na MCS ljestvicu sadržana je u detaljnijem razlučivanju šteta po pojedinim tipovima objekata.

24
Q

ŠTO JE MAGNITUDA POTRESA?

A

Osnovna veličina za uspoređivanje potresa koju je uveo Richter 1935. godine u Pasadeni. Ta je veličina opće prihvaćena kao mjera za energiju potresa koja je oslobođena u hipocentru.

25
Q

U KOJEM INTERVALU SE KREĆU IZNOSI MAGNITUDA?

A

Iznosi magnituda kreću se u intervalu od negativnih vrijednosti do 8.9, što je najveća vrijednost magnitude koju je do sada imao potres zabilježen seizmografom.

26
Q

RICHTEROVA SKALA

A

Skala nosi ime po njenom tvorcu Charlesu Richteru i kategorizira potrese na osnovu oslobođene energije. To je u osnovi logaritamska skala s osnovom 10.

27
Q

KAKO SE POTRESI DIJELE PREMA UZROKU NASTAJANJA, ODNOSNO VRSTI ENERGIJE KOJA SE OSLOBAĐA?

A

Urušni, vulkanski i tektonski.

28
Q

URUŠNI POTRESI

A

Čine oko 3% od ukupnog broja potresa. Kod njih se oslobađa potencijalna energija sile teže prilikom urušavanja stijena u šupljinama zemljine kore. Ti su potresi vrlo slabi i osjete se samo u neposrednoj okolini područja gdje je došlo do urušavanja. Mogu biti uzrokom uleknuća, pukotina i dolina, a najčešće se pojavljuju u području krša.

29
Q

VULKANSKI POTRESI

A

Otpada oko 7% svih potresa. Njihovo nastajanje povezano je s kretanjem magmatskih masa prema površini Zemlje.

30
Q

TEKTONSKI POTRESI

A

Čine 90% svih potresa, i svi jači potresi spadaju u tu vrstu. Kod njih dolazi do oslobađanja energije koja se u unutrašnjosti Zemlje akumulira uslijed djelovanja tektonskih sila.

31
Q

UMJETNI POTRESI

A

Nastaju čovjekovim djelovanjem. U odnosu na prirodne umjetni potresi su rjeđi.

32
Q

KAKVI POTRES MOGU BITI PREMA ENERGIJI I VELIČINI PROSTIRANJA?

A

LOKALNI (primjećuju se čulno do 200 km, a instrumentima do 500 km udaljenosti), MALI (čulno se osjećaju do 600 km, a instrumentima do 5000 km), SREDNJI (čulno se osjećaju od 300 do 1000 km, a instrumentima do 10 000), VELIKI (čulno se osjećaju preko 500 km, a instrumentima do 12 000) i SVJETSKI (čulno se osjećaju do 2000 km, a instrumentima do 20 000 km).

33
Q

7 GLAVNIH TEKTONSKIH CJELINA - PLOČA

A

Pacifička, Euro - azijska, Afrička, Sjeverno - američka, Indijska i Antarktička.

34
Q

KOJI JE PRVI POJAS VELIKE SEIZMIČKE AKTIVNOSTI

A

Cirkumpacifički, naziva se i “Krug vatre” jer gotovo potpuno obrubljuje Pacifik. Proteže se od Novog Zelanda preko otočja Karmandec, Tonga, Samoa, Filipina na Jaoan, zhvaća Kamčatku, Aleute, Aljasku, Male i Velike Antilei čitavu zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike. Od ukupne količine energije oslobođene potresima na taj pojas otpada 80%

35
Q

KOJI JE DRUGI POJAS VELIKE SEIZMIČKE AKTIVNOST?

A

Mediteransko - transazijski, proteže se od Kanarskih otoka preko Gibraltara, Sredozemnog mora, Apeninskog i Balkanskog poluotoka na Malu Aziju, Kavkaz, Armensko gorje, Iransku visoravan i Pamir, gdje se dijeli na dva kraka od kojih se jedan proteže prema Tien Shanu, a drugi, glavni, preko Himalaje na Indoneziju i Molučke otoke. Na taj pojas otpada 15% potresima oslobođene energije.

36
Q

U KOJIM ZEMLJAMA SE DOGAĐA NAJVIŠE POTRESA?

A

Čile, Japan i Indonezija.

37
Q

GDJE JE NAJINTENZIVNIJA SEIZMIČKA ZONA?

A

U Pacifičkom vatrenom krugu (53% svih potresa). i u mediteransko - alpsko - himalajskom području (41%).

38
Q

KOJA SU PODRUČJA U HRVATSKOJ NAJPOGOĐENIJA POTRESOM?

A

Priobalno područje, sjeverozapadni dio te južna Dalmacija.

39
Q

U KOJIM DIJELOIVIMA U RH SE NAJMANJE OSJEĆA SEIZMIČKA AKTIVNOST?

A

U području Velebita do Bukovice, središnji i istočni dio Sjeverne Hrvatske.

40
Q

KOJI JE UZROČNIK NASTANKA POTRESA U PRIOBALNOM DIJELU HRVATSKE?

A

Podvlačenje Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče prema Euroazijskoj.

41
Q

KOJI SU UZROČNICI NASTANKA POTRESA U SJEVEROZAPADNOM KONTINENTALNOM DIJELU?

A

Kompresijski procesi zbog pomaka Dinarida i Alpa, dok su na području srednjih Slavonskih planina, gdje su aktivni pretežito rubni dijelovi, uzročnici različiti pomaci masa pojedinih planina.

42
Q

VELIKI ZAGREBAČKI POTRES

A

Zagrebačko područje najgušće je naseljeni dio Hrvatske te je zato vrlo ranjivo tijekom prirodnih nepogoda, osobito potresa. U neposrednoj blizini grada nalaze se dva važna epicentra područja: Medvednica i Brežice - Krško.

43
Q

UGROŽENOST OD POTRESA U HRVATSKOJ

A

Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK - 64 u Hrvatskoj se svih 20 županija i Grad Zagreb nalaze u seizmičkom području u rasponu od VI do IX stupnja. U IX stupnju nalaze se dijelovi 9 županija, dio 20 županija je u VIII stupnju, dio 20 županija je u VII stupnju, a dijelovi 5 županija nalazi se u VI stupnju.

44
Q

TSUNAMI

A

Ukoliko dođe do podmorskog potresa, potresni se valovi prenose na morsku vodu, pa nastaje kretanje vodene mase. Valovi se iz epicentra kreću na sve strane velikom brzinom koja može doseći i 700 kmh. Visi9na vala u epicentru nije velika, najviše 1 - 2 metra, ali dužina vala može iznositi i više desetaka kilometara. Kada ovakav val dođe blizu obale, gdje je dubina mora manja, dolazi do nagomilavanje vodene mase i naglog izdizanja morske razine, odnosno pred obalom se može formirati gigantski val visok i do 40 m. Takav se val naziva tsunami, a najčešće je prisutan na obalama Pacifika.

GPP (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions