Povijest(2)

Question 1

Iz kojeg razloga Hrvatska u 19. st nije mogla napredovati u području industrijalizacije?

Answer 1

Hrvatska nije mogla naoredovati u području industrijalizacije jer nisu postojali osnovni preduvjeti za početak industrijske revolucije.

Question 2

Kakvi su bili preduvjeti Hrvatske?

Answer 2

Hr zemlje nisu bile pod jedinstvenom upravom, bile su loše prometno povezane. Poljoprivreda je zaostala i gomila ljudi je bila nepismena. Gradovi su bili premali s malim brojem stanovnika. Bilo je malo radne snage.

Question 3

Kako ne tekao proces urbanizacije?

Answer 3

Proces urbanizacije tekao je vrlo sporo. Sredinom 19. st u Hrvatskoj i Sloveniji bilo je 3030 naselja i samo 9 gradova.
Za 30 godina taj broj porastao je na 12, ali je u gradovima živjelo samo 10% ukupnog stanovništva. Ljudi su bili neobrazovani što je također bio jedan od razloga sporog razvoja.

Question 4

Što je ubrzavalo razvoj gradova?

Answer 4

Razvoj gradova je ubrzavao bolji _ivot na selu; dosta se seljaka selilo u gradove u potrazi za boljim poslom. Na selu su ustupile bolje poljoprivredne tehnike kojima se moglo proizvoditi više hrane i više viškova. Ti su se viškovi slali u gradove i olakšavali njihov ubrzani razvoj.

Question 5

Obrazloži kako su navedene promjene stizale vrlo sporo?

Answer 5

Seljaci u hrvatskkj još uvijek su se bavili poljoprivredom na zastarjeli način. Lrevladavao je tropoljni sustav, a stoka se uzgajala na otvorenom zbog čega se gubilo gnojivo. Zemlja se orala površno, pa je urod bio slab.

Question 6

Koji je problem nastajao zbog nerazvijene poljoprivrede?

Answer 6

Problem je bio što su seljaci godinama gladovali; od početka 1850. do kraja osamdesetih godina nije prošla niti jedna godina bez gladi.

Question 7

Objasni problem nerješenih imovinskih odnosa nakon ukinuća kmetstva.

Answer 7

Jelačićevim proglasom kmetovi su trebali postati neograničeni vlasnici selišta, a vlastelini su trebali dobiti odštetu od države. Međutim došlo je do nesporazuma između vlastelina i seljaka, 10 godina nakon oslobođenja kmetova samo 30% njih posjedovalo je zemlju.

Question 8

Zašto potkraj 19. stoljeća padaju cijene poljoprivrednih proizvoda i koja je posljedica toga?

Answer 8

Cijene padaju zbog konkurencije jeftinijeg američkog žita. Dolazi do propada seljačkih gospodarstava. Seljaci su tražili zapošlenje u gradovima, a oni koji ga nisu promašli su se iseljavali. Iseljavanje je bilo veće u Dalmaciji nego u Banskoj Hrvatskoj, najčešće u S i J ameriku, Australiju.

Question 9

Kada i gdje je nastala prva telefonska linija u Hrvatskoj?

Answer 9

Prva telefonska linija nastala je u Zagrebu 1881. godine, bila je duga nekoliko km.

Question 10

Kada i gdje nastaje orva željeznička pruga?

Answer 10

Prva željeznička pruga bila je izgrađena u Međugorju 1860. godine, a dvije godine nakon Sisak i Zagreb prugom se povezuju sa Zidanim Mostom (današnja Slovenija)

Question 11

Zašto je pruga u Sisku i Zagrebu izazvala nezadovoljstvo među hrvatima?

Answer 11

Jer je trgovački promet usmjerila prema trstu umjesto prema Rijeci.

Question 12

Kakva je bila izgradnja pruge nakon Hrvatsko-ugarsje nagodbe 1868.?

Answer 12

Izgradnja pruga ovisila je o željezničkoj politici Mađarske vlade. Plan je bio izgraditi zvjezdoliku mrežu pruga koje se sastaju u Budimpešti. 1873. godine izglađena je pruga od Budimpešte, preko Zagreba i Karlovca do Rijeke.

Question 13

Koju je ulogi dobila Rijeka?

Answer 13

Rijeka-glavna uvozno-izvozna luka

Question 14

Koju je ulogu dobila Pula?

Answer 14

Pula-glavna ratna luka cijele monarhije

Question 15

Zbog čega je riječni promat imao važnu ulogu i nakon željezničke mreže?

Answer 15

Zbog toga što je cestovna mreža bila jako skromna i loše održavana. Primjerice, Osjek nije bio povezan sa Zagrebom.

Question 16

Kako se riječni promet modernizirao?

Answer 16

Krajem 19. stoljeća dioničko društvo koje je utemeljio Ambroz Vranyczany [Vranicani] kupilo je u Beču parobrod kojim su 1844. uplovili u sisačku luku. To je bio prvi Hrvatski parobrod, zvao se “Sloga” i plovio je dva puta mjesečno na relaciji Sisak-Zemun, prevozio je robu i putnike.

Question 17

Kako su loše prometne veze utjecale na industrijalizaciju?

Answer 17

Loše prometne veze negativno su utjecale na industrijalizaciju-iz tvornice stakla u Zvečevu _alili su se da im se sva dobit gubi troškom izvoza robe te da izvoz postaje gotovo nemoguć.