Živčani sustav Flashcards

1
Q

Središnji živčani sustav

A

Mozak (encephalon) i leđna moždina (medulla spinalis)
Dijelovi se razvijaju iz kranijalnog dijela neuralne cijevi:
Prosencephalon - krajnji mozak i međumozak
Mesencephalon - srednji mozak
Rhombencephalon - dijeli se na metencephalon i myelencephalon
Iz metencephalona razvija se mali mozak i most
Iz myelencephalona razvija se produljena moždina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Periferni živčani sustav

A

Živci (moždinski i moždani) i gangliji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Živčana stanica (neuron)

A

Sastoji se od trupa (perikariona) i ogranaka (dendriti i aksoni)
Dendriti su kraći izdanci koji izlaze iz trupa neurona i primaju podražaj
Aksoni su dužni izdanci koji prevode podražaj do dendrita sljedećeg neurona ili prema periferiji tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Morfološka podjela neurona

A

Unipolarni (embrionalni razvoj)
Bipolarni (jedan dendrit i jedan akson)
Multipolarni (najveći dio neurona)
Pseudounipolarni (samo u osjetilnim ganglijima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Vrste živčanih stanica (funkcionalno)

A

Aferentne (osjetilne, primaju podražaj i vode ga do centra s prefierije)
Eferentne (motoričke, šalju podražaj iz centra do periferije)
Interneuroni (povezuju aferentne i eferentne u centru)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sinapse

A

Sinapsa je spoj dvaju neurona
Sastoji se od presinaptičkog neurona, postsinaptičkog neurona i sinaptičke pukotine
Na postsinaptičkom neuronu nalaze se receptori koji prihvaćaju neurotransmitere s presinaptičkog neurona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Siva tvar

A

Tvore je trupovi živčanih stanica s dendritima i početnim dijelom aksona
Izvan središnjeg živčanog sustava tvore ganglije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Bijela tvar

A

Tvore je živčana vlakna, odnosno aksoni
Tvore živce

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Živac

A

Izgrađuju ga živčana vlakna
Živčana vlakna tvore primarne i sekundarne snopove koje obavija perineurij
Sve snopiće zajedno sa perineurijem obavija epineurij
Bijela živčana vlakna obavijena su mijelinskom ovojnicom pa se nazivaju mijeliniziranim, a siva su nemijelinizirana
Čim živčano vlakno napusti središnji živčani sustav dobiva Schwanovu ovojnicu koju također gubi po povratku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Neuroglija stanice

A

Potporne stanice perifernog živčanog sustava
4 vrste:
1. astrociti
2. oligodendrociti
3. ependimske stanice
4. mikroglije
Astrociti obavijaju stijenke kapilara i stvaraju krvnomoždanu barijeru
Oligodendrociti stvaraju mijelin i oblikuju mijelinsku ovojnicu
Mikroglije su makrofagi živčanog sustava (odgovorni za fagocitozu)
Ependimske stanice oblažu šupljine unutar mozga i leđne moždine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Medulla spinalis (kralježnična moždina)

A

Proteže se od ruba prvog vratnog kralješka do 2 slabinskog
Završava suženjem u obliku stošca (conus medullaris)
Dijeli se na dvije simetrične polovice prednjom uzdužnom pukotinom fissura mediana anterior
Ima 3 brazde (posterior, posterolateralis i intermedius)
Iz kralježnične moždine sa svake strane izlazi 31 moždinski živac:
8 vratnih
12 prsnih
5 slabinskih
5 križnih
1 trtični
Moždinski živci napuštaju leđnu moždinu pomoću radixa ventralisa i dorsalisa
Radix ventralis sadrži aferentna vlakna
Radix dorsalis sadrži eferentna vlakna i osjetni ganglij
Dva zadjebljanja na kojima izlaze živci za inervaciju nogu i ruku (vratni i slabinski dio)
Oko canalisa centralisa posložene su u sredini siva tvar a na van bijela tvar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Podjela mozga (encephalon)

A

Dijeli se na mali mozak (cerebellum), veliki mozak (cerebrum) i moždano deblo (truncus encephali)
Veliki mozak dijeli se na diencephalon (međumozak) i telencephalon (krajnji mozak)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Produljena moždina (medulla oblongata)

A

Nastavlja se rostralno na kralježnićnu moždinu
Građom je slična kralježnićnoj moždini
Na prednjoj površini se nastavlja fissura mediana anterior
Rostralno se nastavlja u most

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Most (pons)

A

Rostralni nastavak produljene moždine
Lateralno se sužava i stvara krakove koji ga povezuju s malim mozgom
Na sredini ima brazdu u kojoj se nalazi arterija basilaris
Ima bazalni dio i tegmentum (dorzalni)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Srednji mozak (mesencephalon)

A

Najrostralniji dio
Ima bazalni dio (moždani kraci), tegmentum (jezgre 3. i 4. moždanog živca) i tektum (4 kuglasta izbočenja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Cerebellum (mali mozak)

A

Nalazi se iza moždanog debla i ispod stražnjeg dijela velikog mozga
Kooridnacija pokreta i ravnoteža
Podijeljen na dvije hemisfere cerebelli koje djeli središnji neparni dio vermis cerebelli
Površinu (cortex cerebelli ) tvori siva tvar te ima vijuge i brazde
U dubini nalazi se bijela tvar koja je raspoređena u obliku stabla pa se naziva drvo života (abor vitae)
Povezan s moždanim deblom preko 3 kraka:
1. gornji - spaja s mesencephalonom
2. srednji - spaja s mostom
3. donji - spaja s produljenom moždinom

17
Q

Diencephalon (međumozak)

A

Između moždanog debla i krajnjeg mozga
Sastoji se od thalamusa, subthalamusa, methatalamusa, epithalamusa i hypotalamusa
Thalamus je velika siva parna tvorba jajolika oblika koja izgrađuje stijenke 3. komore
Subthalamus je dio ispod talamusa
Metathalamus čine dva para kuglastih izbočenja koja su uključena u slušni i vidni put
Epithalamus je gornji i stražnji dio međumozga
Hypothalamus tvori dno 3. komore a tvore ga corpora mimilaria, tuber cinereum i chiasma opticum, s hipofizom je povezana preko infundibuluma

18
Q

Moždane komore (nabrojati)

A

Sustav čine 4 komore: dvije lateralne, treća komora i četvrta komora
Isupnjene su cerebrospinalnom tekućinom

19
Q

Telencephalon (krajnji mozak)

A

Sastoji se od dvije hemisfere i neparnog središnjeg dijela (telencephalon medium)
Svaka hemisfera ima 3 površine:
1. facies convexa
2. facies basialis
3. facies medialis
Svaka hemisfera ima 5 režnjeva:
1. lobus frontalis (čeoni) - precentralna vijuga (kontrakcija skeletnih mišića)
2. lobus parientalis (tjemeni) - postcentralna vijuga (osjetno područje)
3. lobus occipitalis (zatiljni) - vidno područje
4. lobus temporalis (sljepoočni) - slušno i asocijativno područje
5. insula (otok)

20
Q

Lateralna komora

A

Nalaze se po jedna u svakoj hemisferi velikog mozga
U obliku je potkove u čijem se konkavitetu nalazi talamus
Sastoji se od četiri dijela od kojih svaki pripada režnju velikog mozga
Tjemeni režanj - centralni dio
Čeoni režanj - prednji rog
Zatiljni - stražnji rog
Sljepoočni - donji rog
Povezan je s 3. komorom preko foramen interventriuclare

21
Q

Treća komora

A

Pripada međumozgu
Smještena između lijevog i desnog talamus (pobočne stijenke)
Donju stijenku tvori hipotalamus, gornju sloj ependimskih stanica, a stražnju epitalamus
Povezana s 4. komorom preko aqueductus cerebri

22
Q

Četvrta komora

A

Pripada mostu, produljenoj moždini i malom mozgu
Šupljine metencephalona i myelencephalona tvore 4. komoru
Nalazi se iza mosta i produljene moždine (ventralna stijenka) i ispred velikog mozga (dorzalna stijenka)

23
Q

Tvrda moždana ovojnica (dura mater)

A

Vanjska ovojnica
Periostni (vanjski) i meningealni (unutrašnji) list
Meningealni list izbočuje se u šupljinu i stvara slobodne listove koji odjeljuju djelove mozga:
1. Falx cerebri (stvara fissuru longitudinalis cerebri)
2. Falx cerebelli (stvara vermis cerebellum)
3. Tentorium cerebelli
4. Diaphragma sellae
Stabiliziraju mozag (priječe micanje)
Proteže se na kralježničnu moždinu
Dio u kralježničnoj moždini gdje dva lista nisu strasla naziva se epiduralni prostor
U tvrdoj moždanoj ovojnici nalaze se sinusi koji dovode venoznu krv i cerebrospinalnu tekućinu

24
Q

Meka moždana ovojnica (pia mater)

A

Unutrašnja ovojnica
Prati površinu mozga
Sadrži ogranke krvnih žila koji ulaze u moždano tkivo
Između arachnoidee i pie mater nalazi se subarahoidni prostor koji ispunjava cerebrospinalna tekućina

25
Q

Paučinasta moždana ovojnica (arachnoidea)

A

Srednja ovojnica
Tvori izbočenja koja propuštaju likvor u krv sinusa
Između arachnoidee i pie mater nalazi se subarahoidni prostor koji ispunjava cerebrospinalna tekućina

26
Q

Cerebrospinalna tekućina

A

Ispunjava sve kore i šupljine u središnjem živčanom sustavu
Uloga mu je mehanička zaštita
Izlučuje ju plexus choroideus koji se nalazi u svim komorama
Otječe iz lateralnih komora u 3. komoru, pa u 4., zatim u središnji kanal kralježnične moždine i na kraju u subarahoidni prostor

27
Q

Moždani živci

A

Parni, 12 na svakoj strani:
1. nervi olfactorii
2. nervus opticus
3. nervus oculomotoricus
4. nervus trochlearis
5. nervus trigeminus - nervus ophtalmicus
- nervus maxillaris
- nervus mandibularis
6. nervus abducens
7. nervus facialis
8. nervus statoaucusticus
9. nervus glossopharyngeus
10. nervus vagus
11. nervus accessorius
12. nervus hypolossus

28
Q

Moždinski živci

A

Dijele se na 4 grane:
1. rami ventrales (koža, ruke, noge)
2. rami dorsales (leđna strana tijela)
3. ramus meningeus (ovojnice moždine)
4. ramus communicans (povezuje živac s ganglijem)
Spletovi živaca stvaraju plexuse:
1. plexus cervicalis
2.plexus brachialis
3. plexus lumbalis
4. plexus sacralis