1. Ekonomski razvoj i gospodarska kriza Flashcards
(28 cards)
Što je BDP i kako se može mjeriti?
BDP je osnovni makroekonomski pokazatelj koji se prati prilikom ocjene uspješnosti neke zemlje. Temeljem kretanja BDP-a ekonomisti znaju je li gospodarstvo u recesiji ili ekspanziji i koliko brzo raste u odnosu na ostale zemlje i sl.
Može se mjeriti na 3 načina:
- PROIZVODNIM PRISTUPOM- u se BDP uzima ukupna vrijednost proizvodnje finalnih dobara u gospodarstvu u određenom vremenskom razdoblju.
- POTROŠNI pristup- u izračun uzima osobnu potrošnju, investicije, državnu potrošnju i neto izvoz u gospodarstvu u određenom vremenskom razdoblju.
- DOHODOVNI pristup- računa kao zbroj svih primarnih dohodaka u gospodarstvu u određenom vremenu. Ovaj pristup se sastoji od: plaće kao naknade za rad, kamate kao naknade za kapital, rente kao naknade za zemljište te profit kao naknada za preuzeti rizik.
Zašto sva 3 načina izračuna BDP-a daju isti rezultat?
Daju isti rezultat jer da bi nešto potrošili, morate prvo stvoriti dohodak. To znači da je ukupna potrošnja povezana s ukupnim dohotkom. Drugo, sve što se proizvede u ekonomiji se i potroši. Zato proizvodnja, potrošnja i dohodak mjere istu pojavu.
Koji proizvodi ulaze, a koji ne ulaze u proizvodni pristup BDP-u?
Ulaze samo finalna dobra, a intermedijarna dobra ne ulaze u izračun BDPa po proizvodnoj metodi kako ne bi došlo do dvostrukog obračuna.
Koliko se često računa BDP u Hrvatskoj i tko ga mjeri?
Mjeri se svaka 3 mjeseca (kvartalno) jer je 1 godina predugačko razdoblje, a on je jedan od glavnih makroekonomskih pokazatelja. Izračunava ga Državni zavod za statistiku.
Koja je razlika između nominalno i realnog BDP-a? Koja je pouzdanija mjera?
Nominalni BDP je umnožak količine dobara s njihovom pripadajućom cijenom, dok je realni BDP umožak količine dobara i stalne cijene.
Pošto je ekonomistima bitna samo realna promjena količina, dok cijene žele isključiti, pouzdanija je mjera realni BDP.
Što su verižni indeksi s referentnom (baznom) godinom? Kako se provodi izračun?
Alat za izračunavanje realnog BDPa koji koristi stalne cijene, ažurira bazne godine na način da ne dolazi do promjena stopa rasta BDPa.
Izračun se provodi u 2 koraka:
1. izračunava se vrijednost BDPa u cijenama iz prethodne godine – time rješavamo problem tehnološkog napretka prilikom računanja BDPa
2. pojedinačne vrijednosti se zatim za svaku godinu povežu u lanac (vrižni indeks) koristeći referentnu godinu u kojoj indeks iznosi 100.
Objasnite QoQ i YoY te svojstva logaritama.
QoQ (Quarter-on-Quarter) - kvartalna stopa rasta, računa se u odnosu na prethodni kvartal
YoY (Year-on- Year) - godišnja stopa rasta, u slučaju kvartalnih podataka se računa u odnosu na isti kvartal prethodne godine
Priordni algoritam ima par korisnih svojstva u ekonomiji: logaritamska funkcija ima tendenciju pretvoriti krivulju u pravac i izgladiti podatke i daje vrlo precizmu aproksimaciju stope rasta
Koja je razlika između razine i stope rasta?
Razina i stopa rasta nisu ista veličina. Razina je ukupan iznos BDPa, dok je stopa rasta postotna promjena između dva razdoblja , npr 2 godine.
Pomoću kojeg pokazatelja možemo uspoređivati BDP u zemljama i koje 3 korelacije su nužne?
Pomoću realnog BDP-a. 3 korelacije nužne su: preračunati BDP u istu valutu, koristiti BDP po glavi stanovnika, te korigirati BDP per capita za kupovnu moć.
Zašto BDP per capita moramo korigirati za kupovnu moć kad se uspoređuje BDP dvije države?
Kako bismo dobili mjeru realnog povećanja životnog standarda jer se cijene se među zemljama razlikuju unutar istog vremenskog razdoblja na isti način kao što se unutar zemlje cijene razlikuju između različitih vremenskih razdoblja
Koja je razlika između rasta i razvoja?
Rast označava rast BDP-a neke zemlje, kvantitativna dimenzija ekonomskog razvoja. Razvoj osim rasta BDP-a je usmjeren i na povećanje životnog standarda, ljudskog kapitala, važne infrastrukture, regionalne konkurentnosti, socijalne isključenosti, zdravstvenog stanja, pismenosti… Razvoj je bitan ako ne i bitniji od rasta, ali rast je logičan preduvjet za razvoj.
Kakva je veza između razvijenosti i nejednakosti u EU? Gdje je Hrvatska smještena po oba pitanja?
Kada pričamo o razvijenosti- gledamo BDP per capita, a kada pričamo o jednakosti – gledamo Gini koeficijent.
Što se tiče Hrvatske, ispodprosječno je razvijena zemlja (15000 € per capita), a što se tiče nejednakosti u raspodjeli dohotka, na razini prosjeka EU.
Što je Gini koeficijent?
Koristi se kada pričamo o jednakosti, mjeri distribuciju dohotka, može biti između 0 i 1, ako je 0=stanovništvo ima jednaku distribuciju dohotka, ako je 1=jedna osoba drži sveukupni dohodak nekog gospodarstva, a ostali nemaju ništa.
Kada se Hrvatska najviše približila američkom BDP-u?
- kada je domaći BDP per capita iznosio 32% SAD-ovog, odnosno 44% SAD-ovog nakon korekcije za međunarodne razlike u cijenama.
Koji su klasični faktori rasta i što je ukupna faktorska produktivnost?
Klasični faktori rasta su fizički kapital (K), rad (N) i ljudski kapital (H). Sukladno tome funkcija proizvodnje za BDP se opisuje: Y=f(K,N,H,A)
Ukupna produktivnost faktora je Solow rezidual, odnosno tehnologija. Predstavlja dio BDPa koji se ne može objasniti ostalim proizvodnim faktorima. Računa se na način da se od stope rasta BDP-a oduzmu stope rasta fizičkog kapitala, broja zaposlenih i ljudskog kapitala.
Koji faktor više fluktuira u Hrvatskoj?
Zaposlenost najviše fluktuira, fizički kapital značajno slabije dok ljudski kapital nije pokazivao značajnije fluktuacije s obzirom da je obrazovanost radnika porasla. te on stabilno raste.
Koji su faktori rasta u Hrvatskoj bili važni prije tranzicije, a koji nakon tranzicije?
Fizički kapital bio najznačajniji faktor rasta prije tranzicije, a najmanje značajan nakon tranzicije. Ljudski kapital i TFP su se pokazali ključnim čimbenicima za objašnjavanje prirode ekonomskog rasta nakon 1990.godine.
Što su poslovni ciklusi, od čega se sastoje i mogu li se predvidjeti?
Poslovni ciklusi su fluktuacije ispod i iznad prirodne razine BDP-a.
Sastoje se od faze ekspanzije i faze recesije. Ekaspanzija je rast i oporavak BDP-a, dok je recesija usporavanje i pad BDP-a. Sveobuhvatne SU uključuju većinu gospodarskih sektora.
Poslovni ciklusi su nepravilni i teško ih je predvidjeti.
Kada se u Hrvatskoj proglašava recesija?
U Hrvatskoj se recesija proglašava kada je godišnja stopa rasta BDP-a negativna dva uzastopna kvartala. DZS računa BDP svaki kvartal i objavljuje podatke. Ako je YoY stopa rasta negativna dva uzastopna kvartala, proglašava se da je gospodarstvo u recesiji. Recesija se završava kada rast BDP-a ponovno bude pozitivan.
Što je trend a što ciklus BDP-a?
Za analizu poslovnih ciklusa potrebno je razdvojiti BDP (Yt) na trend komponentu i na cikličnu komponentu. Trend komponenta (Tt) predstavlja prirodnu razinu BDP-a, dok ciklična komponenta (Ct) predstavlja poslovne cikluse. Odnosno, Yt=Tt+Ct
Od koje 4 faze se sastoji poslovni ciklus?
Faza usporavanja koju može i ne mora slijediti recesija, faza oporavka i na kraju faza ekspanzije.
Koja su 4 oblika recesije?
U ekonomiji se najčešće spominju četiri vrste recesija nazvane prema svojim oblicima: „V“, „U“, „W“, „L“.
V - obilježava nagli pad i potom ubrzani oporavak BDP-a, kratkotrajne, oporavak je brz, ne dolazi do promjena prirodne razine BDP-a
U - sličan V obliku, ispijed recesije dolazi do pada BDP-a, gospodarstvo se kratkoročno zadržava u kontakciji prije oporavka
W (recesija s dvostrukim dnom) - karakteriziraju ju nagli pad BDP-a, nakon čega dolazi do prividnog oporavka. Oporavak je vrlo slab, te zbog toga dolazi ponovno do gospodarskog pada.
L - najtežom vrstom, nerijetko smanjuje potencijalni BDP.
Kad smo imali L recesiju u Hrvatskoj?
L recesija se pojavila u Hrvatskoj 2009.-2014., gdje nakon naglog pada u 2009. godini BDP dugo vremena ostaje ispod svoje potencijalne razine i ne pokazuje znakove oporavka gotovo šest godina.
Činjenice o poslovnim ciklusima u hrvatvatskoj?
- manje su volantilni u post tranzicijskom razdoblju:
Prije rata smo imali težak period, pa je nastupio rat i fluktuacije u BDP-u su bile velike, nakon 2000. god više nismo tranzicijska zemlja, a BDP nam je stabilniji- - recesije u hrvatskoj su duboke i dugotrajne i rezultat su zbivanja u okruženju
- Osobna potrošnja, uvoz i izvoz su prociklične, investicije su manje prociklične,
državna potrošnja je aciklična
