1. ispitivanje Flashcards

(133 cards)

1
Q

Gdje su nastale prve karte

A

Stari istok

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tko je otac geografije

A

Eratosten

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Zašto je Eratosten otac geografije

A

izračunao opseg zemlje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako je Eratosten izračunao opseg zemlje

A

ljetni solstici u Sieni zrake sunca okomite
ljetni solstici druge godine u Alexandriji zrake sunca pod kutem
izracunao kut
podjelio 360 s kutom i pomnozio ga s udaljenošću između Alexandrije i Siene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što geografija proučava

A

geografski prostor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako su se zvale stare rimske putne karte i što je za njih specifično

A

Itinerari-rimske putne karte koje su dugačke i uske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Tko je zaslužan za geocentrični sustav svemira

A

Ptolomej

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se zovu stare pomorske karte i tko ih je koristio

A

Portulani, Marko Polo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

TuO karte

A

Izgledaju kao T u O

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Tko je zaslužan za heliocentrični sustav svemira

A

Nikola Kopernik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko je otac fizičke geografije

A

Alexander von Humbold

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Tko je otac društvene geografije

A

Carl ritter

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Tko je uveo prirodni determinizam i što je to

A

F. Ratzel - geografski faktori su glavni čimbenici naseljavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Tko je uveo društveni determinizam i što je to

A

V. de la Blashe - društveni faktori su glavni čimbenici naseljavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Na koje grane se dijeli geografija

A

Socialna, Fizička, Regionalna, Primjenjena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nabroji znanstvene discipline geografije i s čime se koja bavi

A

Geomorfologija-reljef, Klimatologija-klima, Hidrogeografija-voda, -Pedogeografija-tlo, Fitogeografija-razmještaj biljnih vrsti zoogeografija-razmještaj životinjskih vrsta

Demogeografija, Urbana geografija, Ekonomska geografija, Agrarna geografija, Industriska geografija, Prometna geografija, trgovinska geografija, Turistička geografija, Politička geografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Nabroji geografske metode

A

Anketiranje, Kartografske, Terenske, Modeliranje, Geoprostorne analize

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Pomorska karta

A

Merkatorova projekcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

GIS + primjer

A

Geografski Informaciski Sustav - Koliko se može proširiti naselje a da ne ugrožava okolni ekosustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Tabula Peutingeriana

A

Itinerari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Tko je napravio prvu sačuvanu kartu hrvatske

A

Federick Bartolačić Grisogono

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Tko je prvi dobro napravio kartu hrvatske

A

Stjepan Glavač

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

tko je osnovao katedru geografije na sveučilištu u zagrebu;

A

Petar Matković

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je napravio Josip Roglić

A

prvi istraživao krš, zaslužan je za definiranje granica istre, preveo latinski udžbenik u hrvatski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Kada je bio veliki prasak'
prije 13.8 miliardi godina
26
Kada se zemlja formira
prije 4.6 miliardi godina
27
što de desilo nakon što se zemja formira
sudara se sudara Theiom od materiala formira se mjesec i zemlja se hlado
28
Kako se djeli vrijeme
Eon Era Period Epoha Doba
29
Koji su eoni ere periode epohe doba
Prekambrij - Hadij, Arhaik, Proterozoik Fanerozoik - Paleozoik [ Kambrij, Ordovicij, Silur, Devon, Karbon, Perm ] Mezozoik [ Trias, Jura, Kreda ] Kenozoik [ Paleogen, Neogen, Kvartar ]
30
Hadij
Zemlja je užareda kugla - nema života, postupno se hladi (diferencijacija), Atmosferu čine plinovi iz unutrašnjosti zemlje - nema kisika, nastaju prve stjene
31
Arhaik
Prve sačuvane stjene, Nastaju Baltički, Kanadski, Gvajansi, Brazilski, Zapadno australiski, Arapski, Afrički štit, Pojavljuje se život - citanobakterije
32
Proterozoik
povećava se broj citanobakterija, proizvodnja kisika, prvi školjkaši, spušve, alge, orogeneze, ledeno doba
33
Što je orogeneza
proces stvaranja planinskih lanaca
34
Kambrij
Kambriska eksplozija života (ribe), Kaleodonska orogeneza (počinje)
35
Ordovicij
prve biljke, kalodonska orogeneza
36
Silur
Kaledonska orogeneza, buja život u moru, javljaju se prve papratnjače
37
Devon
završava kaledonska orogeneza, vodozemci
38
Karbon
Šume papratnjače (danas ugljen), hercinska orogeneza počinje
39
Perm
prvi reptili, veliko izumiranje krajem perma 90% Pangea
40
Trias
oporavak flore,pojavljuju se sisavci, pangea se počinje razdvajati i počinje alpska orogeneza
41
Jura
Javljaju se ptice i razvijaju veliki dinoisauri
42
Kreda
vapnenačke alge, izumiranje dinosaura( ležišta nafte )
43
Paleogen
Alpska orogeneza počinje, kreće doba sisavaca
44
Neogen
Alpska orogeneza, travnjaci i crvene alge, hladna klima, djele se na epohe miocen i pliocen, mamuti
45
Kvartar
završava alpska orogeneza, pojava čovjeka, djeli se na pleistocen i holocen ledena doba (glaciali), u holocenu se razina mora diže za 120m, pojavljuje se homosapiens, antropocen-sadašnjica
46
Nabroji i pokaži Štitove na karti
Kanadski, Baltički ,brazilski, zapadnoaustralski, afrički, arapski, ruska platforma
47
Što je nastalo kaledonskom orogenezom
sjeverni dio norveške, škotska, dio labradora, island
48
Što je nastalo hercinskom orogenezom
središnji francuski masiv, njemačko i češko sredogorje, karpati, rodopi, prostor korzike, sardinja, zapadni dio pirenejskog poluotoka,alpačko sredogorje, veliko razvodno gorje, slavonsko gorje, prostor medvednice, zrinska gora, petrova gora
49
Što je nastalo alpskom orogenezom
alpe, apenini, sejverno američki kordiljeri, južno američki kordiljeri, pirineji, dinaridi, kavkaz, iransko gorje, himalaja, altaj, atlas, istočni dio sibira
50
Što je Mineral
osnovna građevna jedinica, stijena
51
Minerologija
različitost minerala
52
kada se atomi pravilno spoje nastaje ________
Kristalna rešetka, kristali
53
kada tvari nemaju kristalnu strukturu oni imaju
amorfnu strukturu
54
što su minerali
nakupine atoma , iona i molekula čiji se sastav može izraziti kemiskom formulom
55
po čemu se razlikuju minerali
Boji, Tvrdoći, Sjaju, Elasticinosti, Specifičnoj težini, Indeksu loma
56
kako se određuje tvrdoća materiala
Mohsova ljestvica tvrdoće
57
koji su 8 najzastupljenijih elemenata u građi materiala
kisik, silicij, željezo, aluminij, kalcij, natrij
58
koji su 9 skupina materiala
silikati (MgSiO4), Oksidi (Sio2), karbonati (CaCo3,COMg,(CO3)2), samorodni materiali(C,S,Au,Cu,Hg)
59
Što je petrologija
znanost koja proučava stjene
60
Nabroji vrste stjena
magmatske, sedimentalne, metamorfne
61
kako nastaju magmatske stjene
hlađenjem magme ili lave
62
Koje stjene nastaju hlađenjem magme
Intruzivne-nastaju spoo zato se veze imaju vremena formirati čvršće imaju granularnu, krupnokristalnu ili zrnastu strukruru (granit)
63
Koje stjene nastaju hlađenjem lave
Efuzivne-brže hlađenje lave razultira nastankom manje čvrstim mineralima amorfne mase Porfirne strukture (bazalt)
64
Što nastaje brzim hlađenjem lave bogate plinova
Plovučac
65
Što nastaje naglin hlađenjem lave bez plinova
Obsidian-amorfna masa
66
Nabroji intruzivne stjene po kiselosti(Si02)
Kisele-Granit, Neutranle-diorit, bazične-Gabro, ultrabazične-Peridotit
67
Nabroji efuuzivne stjene po kiselosti(Si02)
Kisele-Riolit, Neutranle-Andezit, bazične-Bazalt
68
Stjenski ciklus- objasni
Trošenje starijih stjena(Mehaničko[smrzavanje vode], kemisko[voda-korozija], organogeno[biljke]) Transport materiala-usitnjuju se(voda vjetar led) Taloženje-Diageneza\kompakcija-postaje čvršći litifikacija\okamenjivanje
69
Nabroji vrste sedimentnih stjena
Klastične, kemogene\kemiske, biogene
70
objasni klastične stjene
nastaju taloženjem usitnjenog i trošenog kamonog materiala nastalog rastavljanjem drugih stijena (konglomerat)
71
vrste klastičnih stijena
šljunak-konglomerat, kršje-kršnik, pjesak, pješčenjak, silt-siltit, glina-šejl
72
objasni kemogene stjene
nastaju kemiskim taloženjem i kristalizacijom mineralnih tvari iz zasičenih vodenih otopina (kremen\kvarc, sedra)
73
objasni biogene stjene
nastaju taloženjem ostatka biljaka i životinja Kavstobioliti - Ugljen (Treset, Lignit, Smeđi ugljen, kameni ugljen, antracit) Nafta-gusta tvar, nazazi se unutar sedimentalnih stjena
74
Kako nastaju metamorfne stjene
preobraženjem sedimentnih, magmatskih ili drugih metamorfnih stjena pod utjecajem visokog tlaka i temperature -- METAMORFOZA (mramor)
75
Primjeri metamorfoze
Granit-gnajs, vapnenac-mramor
76
kakvu strukturu imaju metamorfne stjene
Škriljavu
77
koje su vrste škriljavca i od kojih stjena dolaze
sedimentalne stjene-Paraškriljavci magmatske stjene-otroškriljavci
78
Starost stjena
Relativna-utvrđuju se pomoću fozila Apsolutna-utvrđuju se vremenom raspada ili poluraspada radioaktivnih izotopa
79
Kako je Andrija Mohorovičić da je zemjla građena zonalno
Proučaavo je zapis seizmografa potresa u pokuplju i shvatio je da se na određenoj dubini nalazi materija različitih svojstava (na temelju brzine kretanja valova
80
Kako je zemlja građena
Zonalno
81
Na koje se zone djeli zemlja
Jezgra, Plašt, Kora
82
Što je ploha diskontinuiteta
zona na kojoj dolazi do promjena svojstava
83
Od čega je sastavljenja jezgra
Nikla i Željeza ( Ni Fe )
84
Svojstva unutarnje jezgre
Visok tlak i temperatura (5000c) kruta
85
Svojstva Vanjske jezgre
Visok tlak i temperatura rastaljena i stvara magnetno polje zbog zemljine rotacije
86
WOG
ploha diskontinuiteta izeđu vanjske jezgre i plašta
87
Kako se zove diskontinuitet između unutarnje i vanjske jezgre
Leihmannov diskontinuitet
88
Kako se djeli plašt
doljnji plalšt ( mezosfera ), središnji plašt (astenosfera)
89
što se dešava u astenosferi
konvekciska gibanja magme
90
objasni konvekciska gibanja magme
magma se zagrijava u doljnjim slojevima astenosfere povečava joj se volumen pa se izdiže do litosfere koja je hladnija pa se magma ohladi(u krug)
91
MOHO sloj
ploha diskontinuiteta između astenosfere i kore
92
Kako se djeli kora
Oceanska, kontinentalna
93
Oceanska kora obrazloži
izrađuje oceansko dno debljine 5-12km 60% kore homogene građe bazalt (bazaltna kora)
94
kontinentalna kora obrazloži
izgrađuje kontinentalne djelove zemlje prosjecna debljina 40 km granitna stjena (SiAl)
95
Temperatura
raste 1c svaka 33m - geotermiski gradient
96
Nabroji vrste ugljena od najstarijeg do namlađeg
Treset, Lignit, Smeđi ugljen, kameni ugljen, antracit
97
tko je napravio teoriju o tektonici ploca i kako ju je nazvao
Alfred Wegner "O plutanju kontinenata"
98
kada se od Wegnerove teorije razvija teorija tektonike ploća
60ih godina
99
na če mu se zasniva teorija tektonike ploća
kretanjima litosfernih ploča
100
nabroji vrste granica litosfernih ploča
Konstruktivne, Destruktivne, Konzervativne
101
Konstruktivne Granice
događa se razmicanje(udaljavanje,spreading), Reljefni oblik koji nastaje je srednjooceanski hrbat, a nakon što iziđe iznad razine mora vulkanski otok. U moru formira se RIFT Sjevernoamerička – Euroazijska, Južnoamerička – Afrička, Afrička – Arapska primjeri vulkanskih otoka: Island, Azorsko otočje, Tristan da Cunha geotermalna energija- gejziri (istočnoafrički jarak)
102
DESTRUKTIVNE GRANICE
dolazi do procesa podvlačenja (subdukcije) OCEANSKA + OCEANSKA = nastaju dubokomorski jarci (brazde), vulkanski otoci i rubna mora OCEANSKA + KONTINENTSKA = vulkanska aktivnost na rubu kontinenta i naglašena seizmičnost MLADA ULANČANA GORJA, VULKANI I DUBOKOMORSKI JARAK KONTINENTSKA + KONTINENTSKA = natiskivanje, rasjedanje i izdizanje dijelova (OROGENEZA)
103
KONZERVATIVNE GRANICE
Na ovim granicama litosfernih ploča događa se dodirivanje (mimoilaženje) Sjevernoamerička i Pacifička ploča
104
kako se zovu sile i procesi koji utjeću na izgled zemlje djeljujući iz unutrašnjosti planeta
endogene sile i procesi
105
što su endogene sile i procesi
sile i procesi koji utjeću na izgled zemlje djeljujući iz unutrašnjosti planeta
106
kako se zovu procesi koji deformiraju zemljinu koru i stvaraju kontinente, planine i oceanske bazene
tektonika
107
što je tektonika
procesi koji deformiraju zemljinu koru i stvaraju kontinente, planine i oceanske bazene
108
što uzrokuje tektonika
orogene pokrete (boranje, rasjedanje, navlačenje), epirogenski pokreti (izdizanja i spuštanja djelova zemljine kore ( led )
109
što je sloj stjene
primarni strukrurni element litosfere
110
kako prema čemu se djele slojevi litosfernih ploha
rasporedu( topografska krovina - najbliža površini, Topografska podina - najdalje od površine ) starosti ( stratigrafska krovina - najmlđa, stratigrafska podina - najstarija)
111
kako se zove kada su stjene isto poredane po rasporedu kao i po starosti
superpozicija
112
Kako se zovu kukci u jantaru
inkrustacija
113
Što je inkrustacija
kukci u jantaru
114
Nabroji Litosferne ploće
Euroaziska, Afrička, indisko australiska, pacifička, južnoamerička, sjeverno američka, antartička, cocos, karibska, nazca, arapska, filipinska
115
Što su bore
plastične deformacije stjena
116
Kako nastaju bore
nastaju kao posljedica bočnog pritiska
117
od čega se sastoje bore
Antiklinala-uzvisina, Tjeme antiklinale-vrh, krilo bore, sinklinala-udubina, "osna ploha"
118
Sustav Antiklinala, Sinklinala
a
119
kako se bore djele bore ovisno o krilu
normalne, izoklinalne, lepezaste
120
kako se djele bore ovisno o osnoj plohi
ispravna, kosa, prebačena, polegla, utonula
121
Što su rasjedi
krta deformacija stjena, dolazi do pucanja stjena
122
od čega se sastoji rasjed
paraklaza, krovinsko krilo, podinsko krilo,
123
skok hod
Well
124
vrste rasjeda
normalni rasjed KK-dole PK-gore, "sile suprotno", reversni KK-gore PK dole, "sile jedna u drugu", horizontalni "jedan uz drugoga"
125
Vrste Sustava Rasjeda
timor\horst-Schwald,medvednica,moslavačko gorje, kalničko gorje Tektonski jarak\graba-dobna rijeke rajne, mrtvo more
126
navlake
nastaju djelovanjem snažnih bočnih pritisaka kad se starije stjene prebacuju ili navlače preko mlađih(alpe, učka, djelovi gorskog gotara)
127
izdizanje razine mora
transgresija
128
transgresija
izdizanje razine mora - istočna obala jadrana, nizozemska, južna kina
129
izdizanje razine kopna
regresija
130
regresija
izdizanje razine kopna - skandinavia, grenland, jadranska obala apeninskog otaka
131
kako se nazivaju pojave i procesi povezani sa izbijanjem magme odnosno lave na površinu zemlje
vulkanizam
132
Što je vulkanizam
pojave i procesi povezani sa izbijanjem magme odnosno lave na površinu zemlje
133
od čega su građeni vulkani
vulkanska kupa, krater, dimnjak, magmatsko ognjište