1. kolokvij Flashcards
(105 cards)
1
Q
Tom se sjeca da je Shakespeare napisao Hamleta. Vrsta pamcenja:
A
Semanticko
2
Q
Prema Neisseru, koji je brzi nacin obrade info u prepoznavanju sklopa?
A
Trazenje karakteristicnih obiljezja trazenog sklopa
3
Q
Kada prethodno znanje pomaze pri percepciji kazemo da je:
A
Obrada vodena pojmovima (konceptualizacija)
4
Q
Kako bi odgovorio na pitanje: koliko cestica mozemo vidjeti jednim pogledom, George Sperling u istrazivanjima koristio je metodu:
A
Metodu djelomicnog izvjesca
5
Q
Pojava da se zadnje cestice u nizu u neposrednom dosjecanju pamte u najvecem postotku naziva se:
A
Efekt novosti
6
Q
Vjerojatnost gotovo trajnog pohranjivanja u vasem pamcenju najveca je za:
A
Vjestinu vozenja bicikla
7
Q
Brzi pregled kratkorocnog pamcenja odvija se na:
A
Serijalan nacin, ali ponekad i paralelan nacin
8
Q
Za vidno senzorno pamcenje obicno i katkad kazemo:
A
Ikonicno pamcenje
9
Q
Radno pamcenje naziva se je:
A
Kratkorocno pamcenje
10
Q
Stroop fenomen produzenje je vremena reakcije u situacijama kod koje postoje konfliktne informacije. Konflikti stvaraju _______ procesi pamcenja.
A
Automatski
11
Q
Efikasno pamcenje mora biti _______ i potpomognuto razlicitim pomagalima.
A
Selektivno
12
Q
Promjena info u oblik koji se moze pohraniti i ponovno kasnije koristiti je_________.
A
Kodiranje
13
Q
Proceduralno pamcenje kod usvajanja vjestina ukljucuje 3 faze: 1. __________, 2. fazu povezivanja, 3. automatskog odvijanja vjestina.
A
Kognitivnu fazu
14
Q
Čitava limbička zona, a osobito … smješten u području ispod cerebralnog korteksa ima veliku ulogu pri učenju i zadržavanju informacija.
A
hipokampus
15
Q
Pri dosjećanju iz dugoročnog pamćenja osobito su važni … koji nas vode u šire područje pamćenja u kojem bi se mogla
A
znaci za dosjećanje
16
Q
Kada nam treba neka informacija, onda je iz dugoročnog pamćenja vraćamo i … ulogu kratkoročnog pamćenja nazivamo …
A
radno pamćenje
17
Q
nadopuniti
A
tip organizacije u pamćenju za epizodičko i semantičko
18
Q
- Pri ispitivanju pojave „na vrhu jezika“ znaci za dosjećanje su učinkoviti kada sudionici imaju osjećaj da znaj odgovor.
A
n (prepoznavanje)
19
Q
- Opseg kratkoročnog pamćenja iznosi 4-10 čestica.
A
n (5-9)
20
Q
- Automatski procesi pamćenja ne troše naše ograničene kapacitete pažnje.
A
t
21
Q
- Mirisi se lako zaboravljaju.
A
N
22
Q
- Ebbinghaus je u istraživanjima koristio besmislene slogove.
A
T
23
Q
- Blic pamćenje je poseban neuralni mehanizam pamćenja koji se pobuđuje svakodnevnim događajima.
A
N
23
Q
- Osjetno pamćenje za vid iznosi pola minute.
A
N
23
7. Ehoičko pamćenje traje duže od ikoničkog.
T
24
9. Fonološka petlja ima ulogu u razumijevanju govora.
T
25
10. Fonološki obrađene informacije su najčešće nešto dostupnije od onih perceptivno obrađenih.
T
26
11. Kad informacija jednom napusti radno pamćenje, ako je se kasnije dosjetimo, onda je ona bila pohranjena i zatim pronađena u radnom pamćenju.
T
27
12. Efekt recencije zapravo je drugi naziv za efekt novosti.
T
28
13. Pamćenje određujemo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
T
29
14. Deklarativno znanje odnosi se na poznavanje činjenica.
T
30
15. Upotreba mnemotehnike zasniva se na korištenju vanjskih pomagala za pamćenje.
N (unutarnjih)
31
16. Von Restorffov efekt odnosi se na bolje pamćenje prvih i zadnjih čestica u nizu.
N (u sredini)
32
17. Ikoničko pamćenje traje oko pola sekunde.
T
33
18. Osnovne funkcije pamćenja su: kodiranje, pohrana i pronalaženje informacija u pamćenju.
N-fale paznja dosjecanje i ponavljanje
34
19. Prepoznavanje je moguće zahvaljujući kratkoročnom pamćenju.
N (dugoročnom)
35
Ehoičko pamćenje je slušno senzorno pamćenje.
T
36
21. Samoizvještaj je nepouzdan način proučavanja pamćenja.
T
37
22. Kada nakon učenja nekog gradiva ispitujemo dosjećanje, zadaje se to isto gradivo pomiješano s nekim novim.
N (prepoznavanje)
38
23. Semantička sličnost informacija ometa njihovo kodiranje u kratkoročno pamćenje.
N (epizodičko)
39
24. Apstraktni pojmovi bolje se pamte od konkretnih budući da ih je lakše vizualno predočiti.
N (obrnuto)
40
25. Senzorno i dugoročno pamćenje imaju praktički neograničen kapacitet.
T
41
26. Korištenje mnemotehnika povoljno djeluje na smanjivanje ispitne anksioznosti.
T
42
27. Oštećenje hipokampusa ometa kratkoročno pamćenje.
T
43
28. Efekt recentnosti odnosi se na to da se bolje pamte čestice s početka niza.
N (kraja)
44
29. Ikoničko pamćenje je vidno osjetno pamćenje.
T
45
30. Za uspješno kodiranje u kratkoročno pamćenje najvažnija je smislena organizacija.
N
46
31. Kodiranjem se percipirana informacija pretvara u oblik u kojem se može pohraniti i kasnije pronaći.
T
47
32. Najbolje se pamte čestice koje se nalaze u sredini niza.
N
48
33. Procesi pamćenja odvijaju se neovisno o raspoloženju osobe.
N
49
34. Neposrednim ispitivanjem pamćenja mjerimo prvenstveno uspješnost procesa usvajanja informacija, a odgođenim ispitivanjem pamćenja mjerimo uspješnost zadržavanja informacija.
T
50
35. Zadnju riječ koju čujemo bolje pamtimo nego zadnju riječ koju vidimo.
T
51
36. Mirisi kao znakovi za dosjećanje nisu dovoljno snažni da bismo se prisjetili prošlih događaja.
N (jesu)
52
37. Mnemotehnike se temelje na korištenju prethodno dobro naučenog materijala.
T
53
38. Usvajanje vještina najčešće uključuje 3 faze: kognitivnu fazu, fazu povezivanja i fazu u kojoj dolazi do automatskog odvijanja vještine.
T
54
39. Unošenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti pokazalo se posebno korisnim kod mlađih uzrasta.
T
55
40. Proaktivna inhibicija je ovisna o stupnju sličnosti materijala.
T (interferencija)
56
41. U ispitivanju pamćenja Ebbinghaus je koristio zadatke pamćenja proze i smislenog materijala.
N
57
42. Podjela pamćenja na vidno, slušno, dodirno, njušno i okusno je podjela po osjetnom modalitetu.
T
58
43. Informacije namijenjene dugoročnoj pohrani najčešće se kodiraju prema značenju.
T
59
44. Slušno pamćenje je obično bolje od vidnog.
T
60
45. Kod retroaktivne inhibicije staro gradivo ometa učenje novog.
T
61
46. Za semantičko pamćenje bitno je znati kada i gdje smo usvojili neku informaciju.
N
62
47. Radno pamćenje ima u prosjeku veći kapacitet od kratkoročnog pamćenja.
T
63
48. Model radnoga pamćenja sastoji se od vidno-prostornog ekrana i središnjeg izvršitelja.
N
64
49. Ljudi u prosjeku poznaju između 50 000 - 100 000 riječi na svom materinjem jeziku
T?
65
50. Nepovezani elementi se brže i lakše pamte organizacijom u logične cjeline ili priče.
T
66
51. Ikoničko i ehoičko pamćenje su vrste kratkoročnog pamćenja.
N
67
52. Da odgovorimo na pitanje imaju li pauk i mrav jednak broj nogu koristiti ćemo se epizodičkim pamćenjem.
N
68
53. Damir K. koristi mnemotehniku ukoliko pamti imena predsjednika susjednih zemalja kako sjede ili stoje na točno određenim mjestima u njegovoj sobi.
T
69
54. Studentima psihologije obično ne treba mnogo vremena da nauče dijelove stanice budući da su ih već učili prije nekoliko godina. Ovo je primjer mnemotehnike.
N
70
Sperling je uveo tzv. paradigmu djelomičnog izvješća.
T
71
56. Sternbergova paradigma pokazuje da se brz pregled kratkoročnog pamćenja odvija na serijalan način.
T
72
57. Blic pamćenje se odnosi na dobro pamćenje detalja prisutnih neposredno prije, za vrijeme i nakon iznenadujućeg događaja koji ima značajne posljedice za pojedinca i/ili naciju.
T
73
58. Deklarativno pamćenje se odnosi na znanje o tome kako nešto učiniti.
T
74
59. Efekt irelevantnog govora je jedan od dokaza u prilog postojanju fonološke petlje.
N?
75
60. Semantičko pamćenje ima neograničen kapacitet i pretražuje se paralelno.
T?
76
61. Efekt primarnosti vrijedi samo za neposredno ispitivanje.
N
77
62. Ehoičko pamćenje je usko povezano s percepcijom govora.
T
78
63. Procesi pažnje predstavljaju kontrolne procese pri upamćivanju.
T
79
64. Implicitno pamćenje se odnosi na namjerno dosjećanje.
N (eksplicitno)
80
65. Ehoičko pamćenje se još naziva olfaktorno osjetno pamćenje.
N
81
66. Prema von Restorffovom efektu samo se uočljiva čestica dobro pamti.
N
82
67. Vještinu voženje automobila omogućuje nam deklarativno pamćenje.
N (nedeklarativno)
83
68. Pamćenje je skup procesa kojima se informacije kodiraju, pohranjuju i pronalaze.
T
84
69. Adekvatan sustav pamćenja mora moći: registrirati informacije, pohraniti ih, i dosjetiti ih se kada je to potrebno.
T
85
70. Percipirana informacija prolazi kroz 4 faze pamćenja.
N (3)
86
71. Prva faza proceduralnog pamćenja kod usvajanja vještina je kognitivna faza.
N
87
72. Djeca počinju koristiti strategije pamćenja, kao npr. mehaničko ponavljanje, prosječno u dobi od 7 god.
T
88
73. Uz radno pamćenje veže se pojam aktivnog procesiranja.
T
89
74. Pamćenje je ovisno o kontekstu, ali ne i o raspoloženju
N (i raspoloženju)
90
75. Otpornost na umor, stres i bolest odlika je automatskog pamćenja.
T
91
76. Metodom uštede koristimo se kada ispitanik ne može prepoznati niti se može dosjetiti prethodno naučenog materijala. ova metoda primjenjuje se samo pri laboratorijskim istraživanjima
T
92
77. Povezanost emocija i raspolozenja s pamcenjem najintenzivnije se proucava u okviru istrazivanja depresija.
T
93
78. Naša pamćenja nisu povezana s emocijama
N
94
79. Epizodičko pamćenje osjetljivije je na interferenciju od semantičkog.
T
95
80. Na interferenciju najviše djeluje sličnost materijala.
T
96
Von Restorff efekt
osim uočljive čestice pamti se i par čestica prije i par poslije (veza s blic pamćenjem :) )-krivulja W
97
Blic pamćenje
izuzetno dobro pamćenje detalja neposredno prije, za vrijeme i nakon iznenađujućeg događaja koji ima značajne posljedice za pojedinca i naciju. karakteristike: potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje
98
razlike blic i Restorff
blic se odnosi na pamćenje detalja koji okružuju značajan događaj, restorff na posebnost predmeta u setu, čineći ga pamtljivim. blic je dugotrajno i otporno na zaboravljanje, restorff se odnosi na neposredno i kratkoročno pamćenje
99
tok kretanja info
podražaj-senzorno-kratkoročno-dugoročno, procesi su pažnja, dosjećanje, pronalaženje, ponavljanje i kodiranje
100
razlike između epizodičkog i semantičkog
(1) tip info. - kod epizodičkog pamćenja su to specifični događaji, ljudi objekti, a kod semantičkog općenito znanje o svijetu
(2) tip organizacije - kod epizodičkog pamćenja je organizacija kronološka i spacijalna (prostorna), a kod semantičkog u shemama ili kategorijama
(3) izvor info. - kod epizodičkog su to osobna iskustva, a kod semantičkog apstrakcije iz ponovljenih iskustava ili generalizacije od drugih
(4) usmjerenost - epizodičko pamćenje usmjereno na subjektivnu, a semantičko na objektivnu stvarnost
101
engram definicija
hipotetska fizička jedinica u kojoj se pohranjuje sjećanje-Lashley je sumnjao da postoje stanice ili skupine stanica koje se transformiraju kada su stečene nove informacije
102
Sperlingova eksperimentalna paradigma djelomičnog izvješća
višak informacija nadživljava prestanak informacija
u vrijeme prestanka podražaja više info. dostupno za obradu nego što ispitanik izvješćuje
cjelovito izvješće dobivamo kada ispitujemo sve, a djelomično samo dijelove
-UZ DJELOMIČNO IZVJEŠĆE ZADRŽAVA SE LINEARNI TREND POVEĆAVANJA IZLAZNIH INFO. KOD POVEĆAVANJA BROJA ČESTICA U NIZU
103
Neisser
ispitivao način obrade informacija-tražimo li čitav sklop ili samo karakteristična obilježja traženog sklopa-prema modelu traženja čitavog sklopa u oba bi se niza trebalo jednako lako pronaći slovo Z, a po modelu ekstrakcije obilježja, Z je lakše pronaći u nizu oblih slova jer se traže dvije ravnine i jedna kosa crta
