1. Učenje, pamćenje, zaboravljanje Flashcards
(38 cards)
Što je učenje?
Učenje je proces kojim na osnovi aktivnosti, pojedinac stječe nove mogućnosti ponašanja, odnosno mijenja ponašanje.
Što je pamćenje?
Pamćenje je zadržavanje onoga što je stečeno učenjem i korištenje toga poslije učenja.
Što je zaboravljanje?
Zaboravljanje je gubljenje ‘‘snage odgovaranja’’.
Koji su kontrolni procesi?
- Pažnja
- Ponavljanje, kodiranje
- Pronalaženje
- Dosjećanje
Kako funkcionira pažnja?
One informacije na koje se obraća pažnja odlaze u radno pamćenje.
Kako funkcioniraju ponavljanje i kodiranje?
Ponavljanjem se informacije mogu zadržavati u nedogled. Informacije kojima je poklonjena pažnja kodiraju se u radnom pamćenju. Kodiranje je ustvari promjena informacija u onakav oblik koji se može pohraniti i kasnije pronaći.
Kako funkcionira pronalaženje?
U ranoj memoriji treba prepoznati ključ koji vodi do informacije u dugoročno pamćenje. Kad se informacija pronađe - ona se kodira u riječi ili likove.
Kako funkcionira dosjećanje?
Nakon što je informacija pronađena ona postaje svjesna.
Koje su glavne dimenzije pažnje?
- Budnost ili pobuđenost
- Usmjerenost paženje
- Opseg pažnje (oko 10 čestica)
- Zadržavanje pažnje
Kako poticati pobuđenost i usmjeravanje pažnje?
- Zapovjedni podražaji
- Promjene u psihofizičkim svojstvima podražaja
- Neobični podražaji
- Emocionalno obojeni podražaji
- Tjelesne vježbe za podizanje pobuđenosti
Kako zadržavati pažnju?
- Mijenjanje metoda svakih 10-15 minuta
- Uvođenje stanki s tjelesnom aktivnošću
- Uklanjanje okolnih smetnji
- Odabrati stalno mjesto za učenje bez ometanja
- Planirati učenje čestim aktivnim stankama
- Mijenjati sadržaje koji se uče svakih 20 minuta
Koji su nalazi istraživanja pažnje kod djece?
- Djeca u prvom razredu mogu zadržati pažnju najduže 10 minuta
- Između 6. i 7. godine naglo se poboljšava sposobnost istovremenog obraćanja pažnje na niz osobina podražajne situacije
- Starija djeca imaju sposobnost da ako se umore usmjere pažnju na nešto drugo, i da se nakon toga opet vrate na istu stvar
- Poboljšava se mogućnost planiranja - starija djeca mogu isplanirati koliko paženje zahtjeva koji rad
- Mogućnost samomotrenja - starija djeca mogu procijeniti kad se moraju pažljivije usredotočiti na nastavnika
Koja su tri skladišta pamćenja?
- Senzorno pamćenje
- Radno pamćenje (kratkoročno)
- Dugoročno pamćenje
Što je senzorno pamćenje?
Senzorno pamćenje se javlja automatski kad se podraže naši senzorni registri. Radi se o zadržavanju senzornog uzbuđenja nakon prestanka podraživanja i to u nepromijenjenom obliku.
Koje su dvije glavne vrste senzornog pamćenja?
- Ikoničko (vidno) - trajanja 205 - 300 ms
2. Ehoičko (slušno) - trajanja 2 - 4 sekunde
Senzorno pamćenje - što se bolje pamti (vid - sluh)?
Bolje pamtimo zadnju riječ koju čujemo nego zadnju koju vidimo.
Što omogućuje orijentirajući refleks?
Informacije se moraju brzo selekcionirati kako bi one bitne otišle u radno pamćenje. To je moguće jer se pažnja obraća samo na neke podražaje dok se drugi ignoriraju (orijentirajući refleks).
Koje su tri funkcije radnog pamćenja (kratkoročno)?
- Informacije možemo ponavljanjem zadržati u nepromijenjenom obliku koliko god želimo, a nakon toga se gubi, u toj je fazi zadržavanje informacija vrlo osjetljivo na ometanje.
- Informacije kojima poklanjamo pažnju se kodiraju i tako ulaze u dugoročno pamćenje.
- Kad nam neka informacija treba, pretražujemo dugoročno pamćenje i kad ju nađemo ona ulazi u radno pamćenje.
Koji je kapacitet kratkoročnog pamćenja?
Kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi 7 +/-2 čestice, međutim grupiranjem čestica možemo značajno povećati taj kapacitet.
Što je dugoročno pamćenje?
Pamćenje u pravom smislu riječi, sadrži informacije koje nisu u svijesti, ali mogu postati svjesne.
Koja su dva uvjeta kako bi se informacije zadržale u dugoročnom pamćenju?
Kako bi se informacije zadržale u dugoročnom pamćenju moraju biti zadovoljena 2 uvjeta:
- Informacije se barem povremeno mogu obnoviti u sjećanju
- Informacija mora imati smisla za onoga koji ju je usvojio.
Kakvo dugoročno pamćenje mora biti kako bi se ponovo pronašle informacije?
Kako bi informaciju ponovo pronašli u dugoročnom pamćenju, ono mora biti:
- Dobro organizirano
- Pri dosjećanju osobito su važni ‘‘znaci za dosjećanje’’.
Koje su vrste dugoročnog pamćenja?
- Deklarativno (epizodičko i semantičko) - odnosi se na znanje činjenica
- Proceduralno pamćenje - bitno je za stvaranje niza asocijacija između pojedinačnih operacija
Zašto zaboravljamo?
Zato što neka informacija nije bila pospremljena u dugoročnom pamćenju jer se pojavila neka nova informacija koja je izbrisala prethodno dorađivanu (interferencija).
Zato što smo informaciju u dugoročnom pamćenju loše organizirali, premalo grupirali.