SHD 8 Flashcards
- Na koje 4 činjenice se temelji utjecaj škole i obrazovanja u suvremenom društvu?
Utjecaj škole i obrazovanja u suvremenom društvu temelji se na četiri činjenice.
- Obrazovanje stanovništva se koristi kao mjerilo razvijenosti društva.
- Škola je nositeljica univerzalnih vrijednosti suvremene civilizacije, ističući prava svih na slobodu i jednakost, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, dobrobit svih od znanstvenih dostignuća, demokraciju kao političko uređenje i sl.
- Obrazovanjem se čuva duhovno nasljeđe kojim se memorira etnička posebnost, kroz učenje povijesnih činjenica i kulturnih posebnosti, zadržavanje vjerske tradicije, čuvanje i razvijanje jezika.
- Obrazovanjem se stječu orijentacijska i praktična znanja, kojima se postiže stručnost za određena zanimanja koja odrasle građane uključuju u društveni život.
- Što se razvija obrazovanjem, prema Durkheimu?
Durkheim smatra da se obrazovanjem razvijaju bitne tjelesne, umne i moralne kvalitete kod mladih ljudi koje od njih zahtijeva društvo.
- Što se razvija obrazovanjem, prema Lesourneu?
Lesourne smatra da se obrazovanjem kod mladih razvijaju različite sposobnosti koje od njih zahtijeva suvremeno gospodarstvo, no time ono također produbljuje nejednakosti u društvu.
- Koji su faktori bitni za razvoj obrazovanja u svakom društvu?
Za razvoj obrazovanja u svakom društvu bitni su:
- ekonomski faktori
- demografski faktori
- socijalni uvjeti
- tehnološke inovacije
- institucionalno uređenje
- planiranje obrazovanja
- Koja je zadaća obrazovnog sustava i što on omogućuje (potiče)?
Zadaća obrazovnog sustava je:
- usađivanje svjetonazora,
- legitimiranje postojećeg političkog poretka,
- prenošenje znanja tehničke naravi.
Obrazovni sustav omogućuje i potiče:
- demokratizaciju društva
- pitanje djelotvornosti „utrke za diplomom“
- pitanje načina selekcije u školama
- pitanje sadržaja i vrsnoće nastave
- pitanje financiranja škola
- pitanje položaja nastavnika
- pitanje krize povjerenja javnosti prema školi
- Koje su 3 razine konflikta/napetosti u društvu koje škola treba smanjiti?
Tri razine konflikta ili napetosti u društvu koje škola treba smanjiti su:
- socijalizacijski konflikt
- stari odgajaju mlade, mladi traže promjenu, a stari čuvaju poredak - konflikti diferenciranja
- problem ostvarenja jednakosti prilika na obrazovanje, neovisno o socijalnom porijeklu - konflikti pluralizma
- u školama prepoznati utjecaj drugih subjekata (npr. kulturnih institucija, političkih stranaka, nevladinih udruga i sl.) i vidjeti vode li ti utjecaji konsenzusu ili konfliktu sa školskim programima
- Hrvatsko je društvo vrijednosno slojevito. Koje je slojeve moguće uočiti i što ih obilježava?
U hrvatskom društvu moguće je uočiti dva različita vrijednosna sloja, a to su vrijednosti tradicionalnog i modernog društva.
- TRADICIONALNO DRUŠTVO
- patrijarhalne vrednote naše tradicije, vrednote obitelji i nacionalnoga, religijske vrednote - MODERNO DRUŠTVO
- europska kultura i simbolička struktura svakodnevice se postavlja (naročito putem medija) kao uzor modernizacije
- neke vrednote i obrasci sa Zapada postali su razarački za stabilnost sustava vrednota (npr. navikavanje na karijerizam, konzumerizam)
- Hrvatsko je društvo ušlo u zakašnjelu modernizaciju. Koju ulogu u tome dobiva škola?
Ulaskom hrvatskog društva u „zakašnjelu modernizaciju“, škola postaje neupitni instrument njezine racionalnosti.
To znači da škola preuzima ulogu posredovanja društvenih vrijednosti i novih znanja.
- Neprimjeren odnos prema obrazovanju u hrvatskom društvu posljedica je 4 različita utjecaja. Koji su to utjecaji?
Neprimjeren odnos prema obrazovanju u hrvatskom društvu posljedica je četiri utjecaja.
- gospodarske krize
- neosviještenosti političke elite koja vodi državu
- tranzicijske zbrke oko prioriteta u zaživljavanju tržišta i demokratskih standarda
- nasljeđa prošlog sustava u kojemu je obrazovanje bilo diktirano „potrebama“ radničke klase
- Koje tri razine modernizacije u hrvatskom društvu je moguće uočiti, prema Rogiću?
U hrvatskom društvu moguće je uočiti tri razine modernizacije.
- simbolička modernizacija
- promjene ideja, stavova, vrijednosnih sklopova - institucionalna modernizacija
- artikuliranje modernizacije institucionalno - tehnička modernizacija
- od sposobnosti imitacije prijeći na sposobnost inovacije
- Koje su se dvije bitne promjene u obrazovanju u hrvatskom društvu dogodile u proteklih 50 godina?
U hrvatskom društvu u proteklih 50 godina došlo je do dvije bitne promjene u obrazovanju.
- Obrazovanje je prestalo biti samo zakonska obveza roditelja prema svojoj djeci.
- Nestalo je spolne diskriminacije u obrazovanju.
- Koje se dvije pretpostavke nisu ostvarile u hrvatskom društvu za primjereno vrednovanje znanosti i obrazovanja?
Postoje dvije pretpostavke za primjereno vrednovanje znanosti i obrazovanja koje se nisu ostvarile u hrvatskom društvu.
- Nije zaživjelo tržišno natjecanje, osobito ne u područjima raznovrsnosti znanja u primjeni kako u tehnološkoj sferi, tako niti u upravljanju i financijama.
- Umjesto da se primjereno vrednuje znanje i obrazovanje, u Hrvatskoj se još govori o prosvjeti i prosvjećivanju stanovništva.
- Koji je cilj Bolonjske reforme u znanosti za hrvatsko društvo?
Ciljevi bolonjske reforme u hrvatskom društvu su bili:
- učiniti visoko obrazovanje otvorenijim prema europskim sveučilištima, te povećati mobilnost profesora i studenata
- prihvatiti prepoznatljive razine obrazovanja - preddiplomski, diplomski i postdiplomski studij
- ponuditi veću mogućnost zaposlenja
- osigurati dostupnost obrazovanja svim socijalnim skupinama
- poticati cjeloživotno obrazovanje
- Koji su mogući učinci „preobrazovnog“ stanovništva u odnosu na radno mjesto?
Preobrazovani pojedinci zauzimaju nižu ekonomsku poziciju, imaju neispunjena očekivanja, te posjeduju vještine i znanja koja ne koriste.
Na radnom mjestu izražavaju nezadovoljstvo čestim mijenjanjem poslova, izostajanjem s posla, spremnošću na štrajk i industrijsku sabotažu, moguća okrenutost drogi, alkoholu. Sve to rezultira niskom radnom učinkovitošću i upitnošću kvalitete
- Koje su dvije orijentiranosti danas prisutne u RH?
U RH danas su prisutne dvije orijentiranosti:
- orijentiranost na prirodne i tehničke znanosti pred društvenim i humanističkim
- orijentiranost na funkcionalno obrazovanje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja i konkurentnosti
