Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

kemija > 1.1. Građa atoma > Flashcards

1.1. Građa atoma Flashcards

1
Q

prvi dokaz o postojanju atoma

A

kraj 20. st otkrićem SKENIRAJUĆEG TUNELSKOG MIKROSKOPA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

tvorac ideje

A

DEMOKRIT + Leukip 5. st. pr. Kr.
svijet se sastoji od sitnih, nevidljivih i nedjeljivih čestica koje se kreću praznim prostorom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Ruđer Bošković, atom, sile

A

atom-fizičke točke, čestice bez dimenzije iz kojih izlaze sile
među točkama velike udaljenosti vladaju jake privlačne sile i obrnuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

John Dalton

A

atom- najmanja građevna jedinica koja može postojati sama ili bit kem. povezana sa atomom istog elementa ili drugih elemenata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Thomsonov model atoma

A

Joseph James Thomson otkrio elektron
pokus sa Crookesovom cijevi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Thomsonov pokus,

A

atom- jednoliko poz. nabijena čestica
neg. nab čestice je nazavo katodnim zrakama
mjerio otklon katodnih zraka u el. i magn. polju
izračunao omjer mase i naboja čestica- masa neg. nab. čestice je oko 2000 puta manja od mase atoma vodika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

George Stoney

A

neg. nabijene čestice nazavo elektron

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Robert Millikan

A
  1. izračunao naboj el. 1,602*10^-19C
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

jesu li atomi nedjeljive čestice

A

nisu jer nakon otkrića el. Thomson je dokazao da nisu nedjeljivi već da je atom poz. nab. kuglica u kojoj se gibaju neg. nab. el

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Rutherfordov model atoma

A
  1. Ernest Ruther pokus
    na tanak listic zlata usmjerio je snop a čestica i s pomocu fluorescentnog zastora pratio kako se mijenja njihov smjer gibanja
    vecini zraka se nije promijenio ali manjem broju jest
    one su naketile na samu jezgru atoma zlata ili prosli blizu nje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

uzrok odbijanja a cestica

A

odbojna el. sila koja se povecavala priblizavanjem cestica jezgri atoma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

što je jezgra

A

čestica koja ima pozitivni naboj u atomu i zauzima jako mali dio njega ( a ipak je gotovo sva masa atoma koncentrirana u jezgri atoma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

planitarni model atoma

A

atom nalikuje na Sunčev planitarni sustav- jezgra je u sredini, a oko nje kruže elektroni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

koji modeli danas najbolje opisuju atom

A

Bohrov model i Kvantnomehanički model

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Issac Newton

A

bijela svijetlost je sastavljena od duginih boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kako nastaje kontinuirani spektar zračenja

A

uska zraka Sunčeve svijetlosti prolazi kroz staklenu prizmu te se rastavlja na kont. spektar vidiljiva zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

spektar

A

prikaz jakosti elektromagnetskog zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kontinuiran

A

boje se prelijevaju jedna u drugu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja svojstva posjeduje EM zračenje?

A

posjeduje i valna i čestična svojstva
što je frekvencija viša, dominiraju čestična svojstva, a što je niža domimiraju valna svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

frekvencija

A

broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

na koje valne duljine EM zračenja je osjetljivo naše oko

A

od 380nm do 780nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koja zračenja ne vidimo golim okom

A

gama zračenja, rendgenska, ultraljubičasta, infracrvena te radiovalove i mikrovalove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je EM zračenje?

A

energija koja se pravocrtno širi prostorom u obliku vala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Od čega je sastavljen EM val

A

od oscilirajućeg električnog i magnetskog polja koji su međusobno okomiti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Čime je određen val svjetlosti?

A

valnom duljinom i frekvencijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što je valna duljina?

A

udaljenost dviju ekvivalentnih točaka dvaju uzastopnih valova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Što povezuje valnu duljinu i frekvenciju?

A

brzina širenja vala
koja je u vakuumu jednaka brzini svjetlosti i ne ovisi o valnoj duljini ni o frkev.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što je svjetlost?

A

oblik energije koju odašilju atomi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Kvantna teorija zračenja

A

postavio Max Planck 1900.
užareno tijelo može apsorbirati ili emitirati samo određenu količinu energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako se događaju procesi u prirodi?

A

događaju se skokovito, a ne kontinuirano

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Kako se zove najmanji iznos energije?

A

zove se kvant energije ili kvant zračenja (foton)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

kakva je uvijek izmjena energije

A

izmjena energije je isprekidana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

formula za brzinu svjetlosti

A

c=v*valna duljina
v-frekvencija

34
Q

formula za energiju kvanta zračenja

A

E=hv
h-Planckova konstanta-6,6210^-34 Js

35
Q

Bohrov model atoma

A
  1. Niels Bohr na osnovi Planckove teorije postavio teoriju o građi atoma
    raspored elektrona u atomu NIJE slučajan
    elektroni se nalaze na točno određenim kvantiziranim putanjama =ENERGIJSKE LJUSKE/RAZINE
36
Q

kakve su ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni

A

poredane su koncentrično oko jezgre

37
Q

Kako su energijske ljuske dobile ime

A

Charles Barkla je uveo slovne oznake za ljuske (K, L M, N O, P i Q)

38
Q

Kako nastaje linijski spektar? Od čega se sastoji?

A

pri prijelazu elektrona sa vanjskih ljusaka na unutarnje
sastoji se od uskih linija koje održavaju strukturu elektronskog omotača

39
Q

Kad atom NE emitira i ne apsorbira energiju?

A

u stacionarnom stanju

40
Q

Kada atom napušta stacionarno stanje?

A

dovođenjem energije atom prelazi u pobuđeno stanje gdje ostaje 10^-8 s a nakon toga se vraća u stacionarno emitirajući apsorbiranu energiju

41
Q

Kada se samo zbivaju apsorbcija ili emisija energije?

A

pri prijelazu elektrona s jedne energijske razine na drugu

42
Q

Kirchhoff i Bunsen

A

proučavali su svijetlost koju odašilju zagrijani plinovi
svaki atom može apsorbirati one valne duljine koje i sam emitira

43
Q

Što je linijski spektar?

A

spektar specifičan za svaku tvar jer mu je izvor u atomima

44
Q

kako atom može predati apsorbiranu energiju

A

postupno ili odjednom

45
Q

što vrijedi za svaku emitiranu energiju

A

da svakoj emitiranoj energiji odgovara točno odredena valna duljina linijskog spektra

46
Q

kakav moze biti linijski spektar

A

moze biti apsorpcijski ili emisijski

47
Q

u spektru atoma:

A

4 linije se nalaze u vidljivom dijelu spektra a ostale u UV ili IR dijelu

48
Q

što vrijedi za svaku vrstu molekule

A

da ima svoj karakteristicni energijski spektar

49
Q

spektroskopske metode

A

metode kojima se odreduje struktura uzorka

50
Q

sto je molekulski spektar

A

karakteristicni spektar koji nastaje interakcijom EM zracenja i molekulske tvari

51
Q

2 vrste mol. spektra

A

elektricna inerakcija- izmedu oscilirajuceg el. polja EM zracenja i mol. el. dipola tvari

magnetska interakcija izmedu oscilirajuceg magn. polja EM zracenja i nagn. momenata tvari

52
Q

zasto su mol. spektri slozeniji od atomskih

A

jer se enrgijske promjene u njima odnose i na energiju vibracije i rotacije

53
Q

kako se biljeze promjene energije

A

biljeze se kao spektralne linije i vroce

54
Q

mana Bohrovog modela atoma

A

ne moze se primijeniti na atome s vecim brojem elektrona
nije uzeo u obzir da se el. ponasa i kao cestica i kao val

55
Q

što je dualna priroda elektrona

A

da imaju i valna i cesticna svojstva

56
Q

što je rekao Heisenberg

A

da se el. ne može istovremeno odredit i polozaj i brzina
što je preciznije izmjeren položaj manje bi precizno odredili količinu gibanja

57
Q

čega su bili posljedica ta kriva mjerenja

A

kvatnog svojstva tvari

58
Q

Heisenbergovo načelo neodredenosti

A

je posljedica dualne prirode

59
Q

Erwin Schrodinger

A

opisao gibanje el iskljucivo valnim svojstvima

60
Q

što karakterizira svako stanje elektrona

A

njegova energija i valna funkcija

61
Q

što je uloga valne funkcije

A

kvadrat apsolutne valne fukcije daje vjerojatnost nalaženja elektrona u položaju x, u trenutku t

62
Q

kvantnomeh. model atoma

A

model u kojem je gibanje el. opisano valnom funkcijom

63
Q

ekektronski oblak

A

prostor u kojem se nalaze el. oko jezgre

64
Q

gdje je elektronski oblak gušći

A

tamo gdje je vjerojatnost nalaženja el. veća, udaljavanjem od jezgre gustoća mu je manja

65
Q

orbitale

A

matematicke funkcije pomocu kojih se izracunavaju fizicke veličine stanja

66
Q

rješavanjem Schrodingerove jednadzbe

A

energija u atomu kvantizirana

67
Q

stanje el. je odredeno sa 4 broja

A

glavnim, orbitalnim, magnetskim, spinskim

68
Q

glavni kvantni broj

A

broj ljuske u kojoj se elektron nalazi

69
Q

što je s elektronima s istim kvantnim brojem

A

oni čine 1 ljusku

70
Q

povećavanjem vrijednosti glavnog kvantnog broja…

A

povećava se i udaljenost izmedu elektrona i jezgre

71
Q

orbitalni + njegove vrijednosti

A

određuje oblik el. oblaka
vrijednosti od 0 do n-1

72
Q

ako je I=0
ako je I=1
ako je I=2

A

orbitala ima oblik kugle

orbitale su orijentirane u smjeru jedne od 3 osi koordinatnog sustava

pet d orbitale razlicito usmjerene u prostoru

73
Q

magnetski kvantni broj

A

opisuje odredenu orbitalu u kojoj se mogu smjestiti po 2 elektrona

74
Q

spinski

A

oznacava spin el ms

75
Q

Paulijevo načelo isključenja

A

načelo prema kojem se u atomu svaki el. nalazi u drugom kvantnom stanju

76
Q

sto vrijedi za 2 el. u kvantnom sustavu

A

ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve

77
Q

što čini ljusku

A

orbitale koje imaju jednaku vrijednost glavnog broja

78
Q

što se nalazi unutar ljuske

A

nalaze se podljuske s p d f

79
Q

čemu je jednak broj podljuske

A

jednak je glavnom kvantnom broju

80
Q

elektronska konfiguracija

A

redosljed popunjavanja pojedinih ljusaka i orbitala

kemija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions