15. Nenametljivo istraživanje ponašanja Flashcards
Sinonimi metoda nenametljivog istraživanja ponašanja?
- nenametljiva
- nereaktivna
- posredna
Koliko se koriste metode nenametljivog istraživanja ponašanja?
- nisu manje vrijedne
- zapostavljena su u nekim disciplinama (psihologija)
- manje se koriste
- u nekim istraživačkim problemima su jedino moguće i izvedive
Gdje se još mogu pronaći metode NIP?
U svakodnevnom životu, npr. znatiželjan susjed koji istražuje tuđe smeće ne bi li pronašao ‘‘izdajničke’’ dokaze lagodnog života svojeg sustanara poput prazne boce vrhunskog konjaka ili zgužvanih ostataka pakiranja najfinije bombonjere.
Što je triangulacija?
Tek združivanjem različitih metoda, odnosno prikupljanjem podataka iz više izvora, zaključci bi dobili na uvjerljivosti; čime bi se umnogome smanjila ograničenja društvenih znanosti i unaprijedila spoznaja vrijednosti empirijske građe.
Te se ideje uglavnom podvode pod pojam triangulacije ili višestrukog operacionalizma.
ili
Triangulacija ili višestruke operacionalizacije - pojam koji obuhvaća postupke u kojima se pomoću različitih metoda pojava proučava iz različitih pozicija – kombiniranjem više metoda mogu se nadvladati nedostaci pojedine metode.
Događa se da različite metode daju sasvim različite odgovore na isti problem (često u radovima možemo čitati da su rezultati u neskladu s tim i tim radom, ali da je to zbog razlika u načinu proučavanja pojave).
Koji su razlozi korištenja nenametljivog istraživačkih metoda?
- Višestruki operacionalizam
2. Utjecaj mjerenja na rezultate
Višestruki operacionalizam - razlog korištenja nim?
Jedan od osnovnih razloga pribjegavanju metodama koje nisu dio uobičajenog psihologijskog inventara– to je zamisao višestrukog operacionalizma.
Nije nikakva rijetkost da na isti problem različite metode ponude posve nesukladne rezultate.
Kad višestruke operacije osiguravaju dosljedne rezultate, vjerojatnost skliznuća između pojmovnog određenja i operacijske razrade biva uvelike smanjena.
Spoznaje bi trebale počivati na rezultatima velikog broja raznorodnih istraživanja.
Kakve su nereaktivne mjere?
Nenametljivi pokazatelji ponašanja nazivaju se još i nerekreativnim mjerama, pod čime se podrazumijeva da samo mjerenje ne utječe na predmet opažanja.
To svojstvo je i osnovna prednost nenametljivih mjera koja omogućuje uklanjanje brojnih izvora nevaljanosti itekako prisutnih u drugim vrstama istraživanja.
Kakve su reaktivne mjere (reaktivni učinak mjerenja?
Slika ponašanja koju dobijemo jer se ispitanici žele pokazati u odgovarajućem svijetlu često ne odgovara onome što se uistinu odvija u stvarnosti.
Takav ozbiljan izvor greške Campbell naziva reaktivnim učinkom mjerenja.
Koja su tri najvažnija izvora greške zbog reaktivnog učinka mjerenja?
- Ispitanici
- Istraživači
- Postupak mjerenja
Ispitanici kao izvor greške?
Do iskrivljavanja najčešće dolazi zbog svijesti o tome da smo testirani ili da sudjelujemo u eksperimentu.
Reaktivnost - kakva je valjanost?
Reaktivnost pri mjerenju može podjednako ugroziti unutarnju i vanjsku valjanost našeg istraživanja.
Ako se reaktivnost pojavljuje samo u jednom od eksperimentalnih uvjeta, tada je njome ugrožena unutarnja valjanost.
Kako ispitanici kao greška utječu na reaktivnost?
Zbog veće svijesti ispitanika, reaktivnost se može diferencijalno povećati i proizvesti razliku čak i kad intervencija nema stvarnog učinka. U tome slučaju kažemo da postoji interakcija između mjerenja i tretmana, odnosno da je reaktivnost potencirana intervencijom.
Ispitanici kao greška, reaktivnost - kakva je valjanost?
Kad obje skupine u jednakoj mjeri pokazuju reaktivnost, ugrožena je vanjska valjanost.
Može ugroziti unutarnju valjanost (ako djeluje na samo jedan uvjet, jednu skupinu npr. eksperimentalnu) i vanjsku valjanost (ako djeluje na sve uvjete).
Ispitanici kao izvor greške - kako utječe anonimnost?
Jamčenje anonimnosti u pravilu ne uklanja probleme, već ih samo ublažava.
Ispitanici kao izvor greške - zašto dolazi do reaktivnosti?
Do reaktivnosti može doći zbog načina postavljanja pitanja i udešenosti ispitanika da daju odgovore sukladno formalnim, a ne sadržajnim obilježjima čestica.
Ispitanici kao izvor greške - odakle dolazi?
Važan izvor greške može biti sadržan u ispitanikovoj sklonosti da na pitanja odgovara uglavnom ili isključivo potvrdnim odgovorima, da ne izražava stav, da se opisuje uvijek u ekstremnim kategorijama ili pak uvijek u neutralnim.
Kako se dijeli pristranost istraživača?
Pristranosti vezane uz eksperimentatora podijelili smo na interakcijske i neinterakcijske.
Interakcijske dovode do reaktivnosti, odnosno pojave mijenjanja ispitanikovog ponašanja, dok su neinterakcijske vezane za osobnu jednadžbu ili pristranost istraživača.
Npr. izgled istraživača koji djeluje da promijeni način reagiranja sudionika (npr. mlada i zgodna istraživačica – muški sudionici ju nastoje impresionirati svojim odgovorima).
Istraživač je i “mjerni instrument” – na njega može djelovati i instrumentacija tako što će mijenjati kriterije od sudionika do sudionika.
Istraživač kao izvor greške - kada dolazi?
Anketar može postati značajan izvor greške ako ne slijedi upute koje normiraju njegovo ponašanje.
Ponekad je dovoljno da se neprimjereno obuče.
Također sociodemografske obilježja znaju biti veoma važna u prikupljanju podataka.
Istraživač kao izvor greške - česti izvor?
Ispitivač je najčešće i mjerni instrument kojim se iskazano ponašanje procjenjuje.
I to je jedan od čestih izvora greške.
Instrumentacija javlja se onda kad procjenjivač tijekom istraživanja mijenja vlastite kriterije, tako da podaci do kojih je došao u jednoj vremenskoj točki nisu usporedivi s onima u drugoj.
Postupak mjerenja kao izvor reaktivnog učinka mjerenja?
Može proizvesti reaktivni učinak (npr.višekratno mjerenje inteligencije).
U mnogim slučajevima ne možemo biti sigurni da mjerenje samo, zanemarujući pritom utjecaj ispitanika ili istraživača, ne dovodi do određenih promjena u ponašanju.
Različito postavljena pitanja mogu rezultirati različitim odgovorima – zato važno imati više različitih metoda.
Reaktivnost – samo pitanje nas može potaknuti da počnemo razmišljati o nečemu (uopće ili na drugi način) ili može doći do uvježbavanja.
Ispitanik može davati različite odgovore ovisno o formulaciji pitanja.
Isto tako značajno ovisi o upotrijebljenom postupku ili metodi mjerenja.
Višestruka testiranja ili ponovljena mjerenja pokazuju drukčije rezultate.
Sam postupak mjerenja – nismo nikada sigurni kolika je ta varijanca.
Koji su izvori podataka nenametljivih istraživanja?
Nenametljiva istraživanja služe se dostupnom građom te posrednim putem omogućuju zaključke o ljudskom ponašanju (npr. arheolozi proučavajući ostatke zaključuju kako su živjeli stanovnici nekog davnog naselja)
Dva izvora podataka:
1. Fizički tragovi - svakodnevni fizički ostaci i tragovi koji upućuju na neko ponašanje)
2. Arhivska građa (sekundarni podaci)-najraznovrsniji podaci o kojima se unutar društvene zajednice vode statistike ili zabilješke.
3. + opažanja
4. + analiza sadržaja
Što su fizički tragovi?
To mislimo na različite materijalne ostatke ljudske aktivnosti koji nisu proizvod smišljene istraživačke strategije, već se koriste zbog dostupnosti, a dometi takvih istraživanja uvelike ovise o domišljatosti istraživača.
Koja je vrijednost fizičkih tragova?
Njihova vrijednost razmjerno je ograničena, ali usporedno korištenje s drugim metodama značajno osnažuje zaključke jednih i drugih.
Autori drže da višemetodska strategija omogućuje uključivanje svih vrsta podataka, bez obzira na to koliko sami po sebi bili slabi.
Znanstveno – ograničen domet, uvelike ovisi o domišljatosti znanstvenika.
Rijetko, zato što sama daje malo, ali može pripomoći u kombinaciji s drugim metodama.
Koje dvije pojave proizvode fizički tragovi?
Fizičke tragove proizvode dvije pojave suprotnog predznak:
A) Fizička istrošenost (izjedenost, erozija)
B) Gomilanje (nakupljanje, prirast, akrecija)
Jedna dovodi do fizičke istrošenosti materijala koji tada služi kao mjera ponašanja od interesa, a druga do njegova gomilanja ili povećanja također uzrokovanog aktivnošću koju u tom trenutku proučavamo.
Koji su pokazatelji istrošenosti?
Mogu biti vrlo vrijedan podatak u nekim situacija (istrošenost poda u uredima, bankama, istrošenost sjedala vozila, istrošenost knjiga).
Prirodni i umjetni pokazatelji istrošenosti.
Umjetni (umjetni materijali koji se brže troše, boje, istrgnuti brojevi..).
Prirodne istrošenosti (npr. poda oko nekih eksponata u muzeju).
Ne mi ne možemo ponekad toliko dugo čekati da dođe do prirodne istrošenosti pa postoje kontrolirane mjere istrošenosti (npr. djeci u vrtiću pokloniti obuću koja se brže troši).
Mjere istrošenosti ili izjedenosti (erozije) –
kada pratimo istrošenost na nekoj tvari ili predmetu – veća istrošenost = veća upotreba.
npr. Istrošenost poda oko nekih izložaka u muzeju – ukazuje da su oni jako interesantni.
Istrošenost listova knjige – npr. Neke knjige posudimo, ali ne čitamo, zato ovo može biti dobra dodatna mjera
Moguće i kontrolirane mjere istrošenosti – npr. Skine se zaštita s poda da se ne čeka predugo da se pokaže gdje je istrošeniji.
Koji su pokazatelji nakupljanja ili prirasta (akrecije)?
Mjere prirasta temelje se na nakupljanju materijala kao fizičkom pokazatelju određene aktivnosti.
Podjednako kao i pri korištenju mjera istrošenosti, postoje situacije u kojima si istraživač može olakšati posao posredujući u prikupljanje podataka o nakupljanju, ne ugrožavajući time nenametljivost metode.
Kontrolirane mjere prirasta – na početku godine studentima su podijelili udžbenike čije su stranice prethodno lagano slijepili kako bi se moglo pratiti koja su poglavlja studenti čitali, a koja nisu.
npr. analiziramo sastav otpadaka neke obitelji i dobijemo uvid u to što jede
Koji su prednosti i nedostatci fizičkih tragova?
Nenametljivo, nema reaktivnosti, ali koliko su valjani za ciljno ponašanje i postoje promjene u stilovima trošenja ili nakupljanja, ovisno o vremenu (npr. sastav smeća tijekom blagdana vjerojatno ima više ostataka sokova nego inače)
Treba uvijek razmisliti i o alternativnim objašnjenjima (npr. obitelj bez omota nezdravih prehrambenih proizvoda – možda ne jedu doma? Najistošenija cipela = omiljena – možda je samo najstarija?
+ nenametljivost
+ ljudi nisu svjesni kada ostavljaju materijalne tragove
+ količina je neograničena i široko prisutna
- valjanost sama za sebe kao ciljanog ponašanja
- različito trošenje ili nakupljanje
- definitivno fizički tragovi upućuju na više mogućih objašnjenja
Koja su dva osnovna problema fizičkih tragova?
- Njihova valjanost kao pokazatelja ciljnog ponašanja
- Način na koji tragovi nastaju ili se mijenja u vremenu
- Oba problema treba pokušati otkloniti logičkom analizom, ali ona najčešće nije dovoljna.
Valjanost fizičkih tragova kao pokazatelja ponašanja?
Istraživač nikada ne bi trebao postati slijep za tumačenja nevezana za vlastite pretpostavke.
Različito trošenje ili nakupljanje materijalnih pokazatelja?
Svaki zaključak izveden na temelju fizičkih pokazatelja poželjno je potkrijepiti dokazima dobivenim drukčijim metodama.
Što je arhivska građa?
Zabilješke i spisi koji opisuju aktivnosti pojedinaca, ustanova ili društva u cjelini.
Nisu nastali u istraživačke svrhe, ali mogu za to poslužiti.
Istraživanja provedena na arhivskim podacima još se nazivaju i analizom sekundarnih podataka, kako bi se razlikovala od primarnih koji se prikupljaju istraživanjem.
Arhivska građa/sekundarni podatci.
Zabilješke i spisi pojedinca, skupine, društva.
Sekundarna građa (MUP, statistički zavod, škole, bolnice, druge zdravstvene ustanove, peticije … ).
Zabilješke istraživanja su primarne publikacije.
Koji su prednosti arhivske građe?
ekonomičnost,
- nenametljivost,
- korisna za nadopunjavanje (imati na umu da često sadrži pogreške, ali ne zbog reaktivnosti!),
- mogu se raditi povijesne usporedbe ili
- longitudinalna praćenja (npr. Koliko se ljudi liječi u klinikama neplodnosti od njihova nastanka?),
- moguće pratiti podatke o većem broju osoba (veći uzorak), ako se radi o osobnoj građi (npr. Analiza dnevnika) – iskreno, spontano – puno bolje nego upitnici i ankete
Ograničenja arhivske građe?
Moguća pristranost podataka.
1. Reprezentativnost podataka - selektivna pohrana i selektivno očuvanje
2. Dostupni materijali nisu uvijek oni koji su nam potrebni – tražimo najmanje lošu zamjenu
3. Neki materijali jako nepotpuni – do mjere da iako smo došli do njih, ne možemo ih koristiti
4. Obično ne znamo kako su podaci prikupljani
5. Često zastarjeli (recimo, podaci se mogu znatno promjeniti od popisa stanovništva već nakon par godina, a razmak između dva popisa je deset godina!)
Etičnost: istraživač mora dobro obrazložiti arhivu da će s posebnom pažnjom u etičkom smislu postupati s materijalima
Što je selektivna pohrana?
Selektivnu pohranu (materijal se pohranjuje samo za dio populacije koja nas zanima – npr. ako želimo na temelju arhivske građe proučavati ubojice – to možemo samo za dio njih koji je uhvaćen).
Što je selektivno očuvanje?
Selektivno očuvanje (često nemamo sve materijale – neki jednostavno propali tijekom vremena, što se obično zna – npr. ako kiša potopi arhiv i uništi zapise, veći problem ako netko namjerno uništavao neke spise npr. politički zatvorenici – njihovi dosjei uništeni, ostali samo dosjei “običnih” zatvorenika).
