2. ispitivanje

Question 1

Što je validacija a što verifikacija?

Answer 1

Validacija odgovara na pitanje gradimo li ispravan sustav, tj. zadovoljava li sustav funkcijske zahtjeve. Validacija se provodi ispitivanjem sustava.
Verifikacija odgovara na pitanje gradimo li sustav ispravno, tj. zadovoljava li sustav zahtjeve na ispravan način. Verifikacija uključuje provjeru poželjno zasnovanu na formalnim matematičkim logičkim metodama.

Question 2

Tehnike verifikacije programa

Answer 2

@Statička verifikacija – ispitivanje strukture i provjera ispravnosti;
# nadzor izvornog koda(prolazak,nadzor)
# analizatori programa
# formalne metode
-sintaksne i semantičke greške
@Dinamička verifikacija – pokretanje programa s realnim podacima i traženje grešaka
@Formalna verifikacija - primjena formalnih metoda matematičke logike za dokazivanje ispravnosti programa

Question 3

Vrste ispitavanja

Answer 3

1.)Ispitivanje komponenti
2.)Integracijsko ispitivanje
3.)Ispitivanje sustava – ispitivanje prihvatljivosti, ispitivanje performansi, ispitivanje instalacije
(komponente i moduli, sustav, prihvatljivost)

Question 4

Kvar

Answer 4

Proglašeni uzročnik problema, unosi se pri oblikovanju ili programiranju

Question 5

Pogreška

Answer 5

Manifestacija kvara, uzrokuje zatajenje

Question 6

Zatajenje

Answer 6

Neispravno ponašanje sustava s obzirom na zahtjeve, problem vidljiv izvan sustava

Question 7

Paretov princip

Answer 7

Mali broj pogrešaka dovodi do velikog broja zatajenja(20/80)

Question 8

Regresijsko ispitivanje

Answer 8

Ponovljeno ispitivanje nakon promjene ili popravka koda s ciljem potvrđivanja ispravnosti promjena i nepostojanje negativnog utjecaja na nepromjenjene dijelove programa

Question 9

V model ispitivanja

Answer 9

Ispitivanje se provodi nakon implementacije

Question 10

V model s ranom pripremom

Answer 10

Priprema ispitivanja paralelno s razvojem

Question 11

W model

Answer 11

Ispitivanje paralelno s razvojem aplikacije

Question 12

Ispitni slučaj

Answer 12

Uređeni par (I,O) ispitnih podataka i očekivanog izlaza koji je zabilježen prije provođenja ispitivanja. Uspoređujemo stvarni izlaz s očekivaim pomoću kriterija prolaza ispitnog slučaja. Primjer glasovanje

Question 13

Potpuno ispitivanje

Answer 13

1. )Ispitivanje svih mogućih vrijednosti varijabli
2. )svih mogućihk kombinacija ulaza
3. )svih mogućih sekvenci izvođenja programa
4. )svih mogućih HW/SW konfiguracija
5. )svih mogućih načina uporabe programa

Question 14

Ispitivanje komponenti

Answer 14

Ispitivanje koda na pogreške u algoritmima, podacima, sintaksi. Provodi se u kontextu specifikacije zahtjeva. Verificira rad programskih dijelova koje je moguće neovisno ispitivati, pojedinačne funkcije ili metode unutar objekta, klase objekata s više atributa i metoda, složene komponente s definiranim sučeljem-. Postoji pristup programskom kodu - white box.

Question 15

Slučajno ispitivanje u OO

Answer 15

1. )Identificirati operacije primjenjive na razred
2. )Definirati ograničenja na njihovo korištenje 3.)Identificirati minimalni ispitini slučaj
3. )Generirati niz ispravnih slučajnih ispitnih sekvenci.

Question 16

Tipovi sučelja programskih komponenti.

Answer 16

1. )Parametarsko - podaci i funkcije prenose se pozivima procedure
2. )Dijeljena memorija
3. )Proceduralno sučelje - komponente obuhvaćaju skup procedura koje pozivaju ostali podsustavi
4. )Sučelje zasnovano na porukama - podsustavi traže usluge od ostalih podsustava slanjem poruke(klijent-poslužitelj)

Question 17

Integracijsko ispitivanje

Answer 17

Proces verifikacije interakcije programskih komponenti,. Cilje osigurati zajednički rad grupe komponenti prema specifikacije zahtjeva. OSnovni problem_lokalizacija pogrešaka zbog složenih interakcija

Question 18

Veliki prasak

Answer 18

integrirati sve komponente bez prethodnog ispitivanja, problem otkrivanja mjesta pogreške

Question 19

Funkcijska integracija

Answer 19

Integriranje komponente u konzistentne funkcje bez obzira na hijerarhijsku strukturu, kombinacija najčešće

Question 20

Ispitivanje sustava

Answer 20

Proces ispitivanja inačice namijenjene korisniku. Osnovni cilj provjera podudarnosti s funkcijskim zahtjevima

Question 21

Iscrpno ispitivanje

Answer 21

Svih mogućih scenarija, moguće samo za ograničene primjere

Question 22

Poboljšani veliki prasak

Answer 22

Integracija svih komponenti nakon provedenog ispitivanja, i dalje je problem otkriti mjesto pogreške

Question 23

Inkrementalni pristup

Answer 23

Integracija i ispitivanje sustava dio po dio, uobičajen pristup u praksi, efikasan u lokalizacija mjesta pogreške

Question 24

Top down – Inkrementalno integracijsko ispitivanje

Answer 24

Razviti kostur sustava i popuniti ga komponentama, ne treba razvijati upravljačke programe

Question 25

Bottom up

Answer 25

Prvo integrirati neke komponente (najvažnije i najčešće funkcionalnosti) te dodati preostale, ne treba razvijati prividne komponente

Question 26

Slučajno ispitivanje

Answer 26

Odabir ispitnih slučajeva temeljen na vjerojatnosti

Question 27

Sistematsko ispitivanje

Answer 27

Podjela ulaznih podataka u podddomene i odabir ispitnih slučajeva temeljem različitih svojstava

Question 28

Ispitivanje pod pritiskom

Answer 28

Namjena određivanje stabilnosti sustava, istjerivanje pogrešaka (robusnost, raspoloživost i obrada pogrešaka na graničnim vrijednostima opterećenja)

Question 29

Ispitivanje prihvatljivosti

Answer 29

Provjerava ponašanje sustava u odnosu na zahtjeve naručitelja, provodi se zajednički s timom naručitelja Funkcijsko ispitivanje, black box

Question 30

Instalacijsko

Answer 30

Provodi se nakon ispitivanja prihvatljivosti na instalaciji u radnoj okolini

Question 31

Alfa i beta ispitivanje

Answer 31

Program pokusno upotrebljava ciljana skupina korisnika

Question 32

Funkcijsko ispitivanje

Answer 32

Crna.Pretpostavlja da nema znanja programskog koda ili oblikovanja sustava, koncentracija na U/I ponašanje. Ispitivanje samo prema zahtjevima i specifikacijama

Question 33

Strukturno ispitivanje

Answer 33

Bijela.Ispitivanje očekivanog ponašanja zasnovano na svojstvima programa ili oblikovanju Cilj ispitivanje je pokrivanje izvođenja svih mogućih naredbi i uvjeta najmanje jednom Prikaz programa: dijagram toka, graf tijeka programa

Question 34

Selektivno ispitivanje

Answer 34

Ispitivanje temeljnih putova, uvjeta, petlji, protoka podataka

Question 35

Ispitivanje temeljnih putova

Answer 35

Skup putova koji minimalno jednom pokrivaju izvođenje svih naredbi i uvjeta

Question 36

Ciklomatska složenost

Answer 36

Broj neovisnih putova u temeljnom skupu | CV(G) = Lukovi – Čvorovi + 2*P

Question 37

Pokrivanje koda

Answer 37

Predstavlja pokrivenost izvornog koda programa provedenim ispitivanjima

Question 38

Automatizacija

Answer 38

Testiranja koja obavljaju programi. Brže i jeftinije, poboljšanje točnosti, stabilno ispitivanje kvalitete, automatizirano dokumentiranje prijava pogrešaka, smanjenje ljudskog rada

Question 39

Strukturni dijagrami:

Answer 39

Dijagram razreda, objekata, komponenti, razmještaja, paketa

Question 40

Ponašajni dijagrami:

Answer 40

Obrasci uporabe, dijagram stanja, aktivnosti, interakcije: sekvencijski, komunikacijski

Question 41

Statički

Answer 41

Diagram obrazaca uporabe, dijagram razreda, objekata, komponenti, razmještaja

Question 42

Dinamički

Answer 42

Sekvencijski, komunikacijski, stanja, aktivnosti

Question 43

Razlika sekvencijski – komunikacijski

Answer 43

Sekvencijski opisuje vremenske odnosa između podražaja, tj. modelira sustav u stvarnom vremenu. Koristimo životne linije kojih u komunikacijskom dijagramu nema. Komunikacijski se koristi za opis struktura interakcije i usredotočen je na učinke instanci, ne prikazuje vremenske odnose

Question 44

Komunikacijski

Answer 44

Komunikacijski se koristi za opis struktura interakcije i usredotočen je na učinke instanci, ne prikazuje vremenske odnose već redoslijed poruka Objekti, veze, poruke Tko šalje kome

Question 45

Dijagram stanja

Answer 45

Elementi: početno i konačno stanje/a, stanje, prijelaz, uvjetno grananje, račvanje i skupljanje, složeno stanje Stanje je zaobljeni pravokutnik koji u gornjem dijelu sadrži naziv stanja, a u donjem aktivnosti koje se događaju u tom stanju Opisuje dinamičko ponašanje jednog objekta u vremenu Prikazuje sekvencu stanja objekta te prijelaze iz jednog stanja u drugi temeljene na događajima, poput automata s memorijom Pogodni za modeliranje događajima poticanog ponašanja sustava. Objekt se promatra izolirano od ostalih Izlaz ne ovisi samo o trenutnim ulazim nego i o povijesti Entry/exit akcije, do aktivnost Prijelaz: [uvjet] događaj/akcija, mogu prenositi parametre Događaj koji izaziva prijelaz: interakcija: asinkroni prijem signala, sinkroni poziv objekta Vremenski: proteklo prijeme Dinamičko uvjetno grananje – uvjeti se računaju pri izlaska iz stanja Konkurentna stanja – paralelna stanja Fork i join – u slučaju vremenski paralelnog odvijanja stanja i prijelaza, višedretvenost

Question 46

Razlika dijagram aktivnosti/komunikacije/stanja

Answer 46

Način iniciranja pojedinog koraka a posebice kako koraci dobivaju ulazni signal ili podatke. U komunikacijskom to su poruke, u dijagramu stanja to su događaji.

Question 47

Razlika dijagrama aktivnosti/stanja

Answer 47

U dijagramu aktivnosti su stanja zapravo aktivnosti. Npr. dijagram stanja za korištenje dizala bio bi: Početak,Ulazak,stajanje,izlazak,cilj Dijagram aktivnosti bi bio: Ulazak u dizalo, pritisak tipke za pravi kat, izlazak iz dizala. Na prijelazima ne navodi događaje koji su prouzročili prijelaz zato se i koristi kada ponašanje ne ovisi o velikom broju vanjskih događaja.

Question 48

Razlika dijagrama obrazaca upotrebe i dijagrama aktivnosti

Answer 48

Dijagram obrazaca uporabe je statički i bazira se na akcijama dionika sustava Dijagram aktivnosti je dinamički i bazira se na aktivnostima, ne prikazuje aktore.

Question 49

Dijagram aktivnosti

Answer 49

Elementi: čvorovi: akcije, upravljački,objekti Veze Značke – kreću se od izvorišta prema odredištu Koristi se kada ponašanje ne ovisi o velikom broju vanjskih događaja Unutar aktivnosti izvodi se samo jedna aktivnost, dakle ne postoje složene aktivnosti

Question 50

Dijagram komponenti

Answer 50

Prikazuje komponente sustava i njihove međusobne odnose Komponenta je zasebna cjelina programske potopore s vlastitim sučeljem Zajedno s dijagramom razmještaja – fizički dijagrami Pridruživanje/veza komponenti – jedna zahtijeva uporabu druge radi potpunog ostvarenja Jednosmjerna ovisnost „B ovisi o A“ – klijent ovisi o isporučitelju Sučelje: kolekcija operacija određuju usluge komponenti, tj. imenovan skup javno vidljivih atributa i apstraktnih operacija Eksportirano sučelje: koje neka komponenta realizira kao uslugu za druge komponente Importirano: koje neka komponenta koristi Stereotipovi: executable, library, table, file, document

Question 51

Razlike komponenta razred

Answer 51

Razina apstrakcije: razred je logička apstrakcija, komponenta fizički artifakt Funkcionalnost: razredi imaju vlastite atribute i operacije, komponente imaju pristup samo operacijama kroz definirana sučelja

Question 52

Razlika dijagram komponenata i dijagram razreda

Answer 52

Komponentni dijagram pomaže u modeliranju fizičkih cjelina kao što su izvršne datoteke, programske biblioteke, tablice, datoteke itd. Dok dijagram razreda prikazuje razrede i njihove odnose te njihove atribute i metode.

Question 53

Dijagram razmještaja

Answer 53

Opisuje statičke odnose s fizičkog aspekta implementacije Prikazuje sklopovlje i programsku podršku potrebnu za implementaciju sustava u stvarnom radnom okruženju Elementi: čvorovi – fizički, izvršavaju komponente(poslužitelj npr) Komponente – logički aspekt, sudjeluju u izvršavanju sustava(izvršne datoteke, stolne, mobilne, mrežne aplikacije) Veze – jednosmjerne dvosmjerne ovisnost Stereotipovi: processor, device, execution environment Može prikazati pojedince(podcrtani nazivi)

Question 54

Nabroji strategije ispitivanja

Answer 54

Iscrpno,Slučajno te sistematsko