39. IZVORI PRAVA ORUŽANIH SUKOBA

Question 1

KAKO JE TEKAO RAZVOJ RATNOG PRAVA

Answer 1

-prvo se ratno pravo krenulo razvijati kao običajni pravo u srednjem vijeku
-onda se zapravo većina pravila kodificirala međunarodnim ugovorima i oni tvore partikularno pravo među državama strankama

Question 2

ŠTO AKO NEKE DRŽAVE NISU VEZANE ODNOSNIM UGOVORIMA

Answer 2

-pa kako kodifikacijski ugovori sadržavaju velikim dijelom opće priznata pravila, onda ta pravila vrijede i kao običajno pravo među onim državama koje nisu vezane odnosnim ugovorima

Question 3

KAD JE KRENULA KODIFIKACIJA RATNOG PRAVA

Answer 3

-dakle kodifikacija je počela sredinom 19 stoljeća

Question 4

KOJE SU KONVENCIJE I DEKLARACIJE BILE POSEBNO VAŽNE ZA KODIFIKACIJU RATNOG PRAVA

Answer 4

-tu su veliku važnost imale konv i dekl koje su bile usvojene na Haaškom mirovnim konferencijama 1899 i 1907

Question 5

KAD SU SE ODRŽALE HAAŠKE MIRIVONE KONF

Answer 5

1899 I 1907

Question 6

KOJA OD KONVENNCIJA KOJE SU DONESENE NA TOJ HAAŠKOJ MITOVNOJ KONF JE I DANAS NA SNAZI I JEDNA OD NAJVAŽNIJIH

Answer 6

-to je 4. Haaška konvencija iz 1907 o zakonima i običajima rata na kopnu odnosni prerađena druga iz 1899

-A DETALJNA PRAVILA SU SADRŽANA U PRILOGU KONVENCIJE, taj prilog je Haaški pravilnik o zakonima i običajima rata na kopnu

Question 7

KAKO SE ZOVE PRILOG KONVENCIJE GDJE SU SADRŽANA DETALJNA PRAVILA

Answer 7

Haaški pravilnik o zakonima i običajima rata na kopnu

Question 8

ŠTO JE DOPRINJELO REVIZIJI

Answer 8

-pa kako su se događale strahote za vrijeme drugog svjetskog rata, javila se potreba revizije i da se dalje razvija ratno pravo

Question 9

KAKO SU USVOJENE ŽENEVSKE KONV

Answer 9

-pa na inicijativu Međunarodnog odbora Crvenog križa, 1949 švicarska vlada je sazvala dipl konf i tad su usvojene 4 ŽK

Question 10

KAD SU USVOJENE ŽK

Answer 10

1949 na dipl konf koju je sazvala švicarska vlada, na inicijativu Međunarodnog odbora CKa

Question 11

KOJU KLAUZULU NE SADRŽAVAJU ŽK, A SADRŽAVAJU JE HAŠKE

Answer 11

-si omnes klauzulu

Question 12

ŠTO JE SI OMNES KLAUZULA

Answer 12

-uslov opšteg učešća – vezuje se za pravo oružanih sukoba („ratno
pravo“) i predviđala je da se neki ugovori, npr. Haška konvencija o zakonima i
običajima rata na kopnu, neće primenjivati ako sve učesnice u sukobu nisu i
njene ugovornice (koristila ga je Nemačka i neke druge države pokušavajući
da opravdaju nepoštovanje ratnog prava). Danas se smatra da su ova pravila
deo običajnog prava i da obavezuju i države koje ih nisu ratifikovale
(Međunarodni vojni tribunal u Nirnbergu; Martensova klauzula).

Question 13

KOJE SU 4 ŽK

Answer 13

1. konvencija za POBOLJŠANJE položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu
2. konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i BRODOLOMACA oružanih snaga na moru
3. konvencija o POSTUPANJU s ratnim zarobljenicima
4. konvencija o ZAŠTITI građanskih osoba u vrijeme rata

Question 14

ŠTO JE DODANO ŽKovima

Answer 14

-dodana su im i tri dopunska protokola 1977 i 2005

Question 15

KOJA SU TRI DOPUNSKA PROTOKOLA

Answer 15

1. DP o zaštiti žrtava MEĐUNARODNIH oružanih sukoba 77
2. DP o zaštiti žrtava NEMEĐUNARODNIH oružanih sukoba 77
3. DP o USVAJANJU dodatnog znaka raspoznavanja 05

Question 16

NA ŠTO SE ODNOSI TAJ TREĆI DOPUNSKI PROTOKOL

Answer 16

-a na dodatni znak raspoznavanja, kao treći znak uz CK, crveni polumjesec i crvenog lava i sunce

Question 17

ŠTO SADRŽE DOPUNSKI PROTOKOLI 1 I 2

Answer 17

-dakle oni pored toga što sadržavaju odredbe o zaštiti žrtava rata, sadržavaju još i ODREDBE O SREDSTVIMA I METODAMA BORBE

Question 18

NA ČEMU JE NAGLASAK U ŽK IZ 49

Answer 18

-pa žk su nekako stavile naglasak na zaštiti žrtava oružanih sukoba, pa se onda termin ratno pravno krenuo zamjenjivati terminom humanitarno pravo

Question 19

ŠTO SE HTJELO POSTIĆI NAGLAŠAVANJEM HUMANITARNOG RATNOG PRAVA

Answer 19

-pa kako su se žk bavile tim humantarnim, htjela se naglasit razlika od Haaških konv

Question 20

ZAŠTO SE HTJELA NAGLASIT RAZLIKA

Answer 20

-jer su se Haaške konv više bavile načinima i sredstvima ratovanja

Question 21

JE LI OPRAVDANO STAVLJANJE TIH RAZLIKA IZMEĐU HAAŠKIH I ŽK

Answer 21

-pa kao ta podjela na ratno u smislu Haaške da su to i na humanitarno odnosno ŽK i nije sasvim opravdana
-razlog zašto nije opravdana je da je i cilj haaškog prava da se rat humanizira, a opet s druge strane u Protokolu 1 iz 77 se uređuju i sredstva i načini borbe

Question 22

ŠTO JE MS UTVRDIO GLEDE HAAŠKOG PRAVA I ŽENEVSKOG

Answer 22

-pa ustvrdio je da su ta dva prava nekako postala usko povezana i da su prerasla ta prava u jedan jedinstven sustav koji je danas poznat pod nazivom međunarodno humanitarno pravo

Question 23

ZAŠTO SE ONDA KORISTI NAZIV PRAVO ORUŽANIH SUKOBA

Answer 23

-pa jer i pored tog jedinstva danas je nekako većinu odredaba iz tog područja moguće razlikovati po tom bave li se ponajprije načinima i sredstvima borbe ili zaštitom osoba u oružanim sukobima

Question 24

KOJI SU JOŠ BITNI UGOVORI KOJI SU USVOJENI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Answer 24

1. konv o zaštit KULTURNIH DOBARA u slučaju oružanog sukoba 1954 Haag
2. konv u ZABRANI usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha biološkog i toksičnog oružja te o njihovu uništavanju
3. konv o ZABRANI ILI OGRANIČENJU uporabe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj
4. konv o ZABRANI razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha i korištenja KEMIJSKOG ORUŽJA i o njegovu uništenju
5. konv o ZABRANI uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa PROTUPJRŠAČKIH MINA i o njihovu uništenju - Ottawa 97

Question 25

ŠTO AKO NEMA KODIFICIRANOG PRAVA

Answer 25

-pa onda i dalje vrijede pravila običajnog mpa

Question 27

ŠTO JE MARTENSOVA KLAUZULA

Answer 27

-dakle u uvodu 4 Haaške konv o zakonima i običajima rata na kopnu je istaknuto da: -u onim slučajevima koji nisu uređeni ugovornim pravom, da stanovništvo i ratnici ostaju pod zaštitom i vladavinom načela MP koja proizlaze iz običaja ustanovljenih među civiliziranim narodima, iz zakona čovječnosti i zahtjeva javne savjesti

Question 27

ŠTO NEKI KODIFIKACIJSKI TEKSTOVI POSEBNO NAGLAŠAVAJU

Answer 27

-pa neki znaju naglasit da ne obuhvaćaju cjelokupnu materiju nego da aza slučajeve koji nisu predviđeni vrijedi običajno - tzv Martensova klauzula

Question 28

KOJA SU TUMAČENJA MARTENSOVE KLAUZLE

Answer 28

-pa postoje različita tumačenja, alii smatra se da zapravo ta klauzula daje smjernice u slučajevima kad za određenu situaciju nema ni ugovornog a ni običajnog mp pravila -znači kad situacije nije uređena ni ugovorno ni običajno onda se stranke trebaju zapravo ponašati po prema načelima koja proizlaze iz običaja koji su ustanovljeni među civiliziranim narodima,, zakonima čovječnosti i zahtjeva javne savjesti

Question 29

GDJE JE UNESENA KLAUZULA I IMA LI ZNAČAJ I DANAS

Answer 29

-svakako da ima značaj i danas, posebice kad se radi o primjeni humanitarnog prava na različite vrste oružanih sukoba kao i na sredstva i načine borbe koji nisu bili poznati u doba njezina nastanka - TO PITAT ŠTO JE -unesena je i u ŽK iz 49 i u Protokol 1 77

Question 30

POJASNI PRAVO NUŽDE

Answer 30

-dakle kad se govori o ratu, tu s jedne strane imamo želju da se rat humanizira, a s druge strane imamo vrhovni interes vođenja borbe kojemu je cilj pobjeda -i znači kad se gleda ta strana kojoj je cilj pobjeda, smetnja su onda ta pravila koja uređuju oružane sukobe I TU DOLAZI DO TEORIJA O PRAVU NUŽDE

Question 30

ŠTO SE DOPUŠTA PRAVOM NUŽDE

Answer 30

-znači prema njemu država može zbog obrane životnih interesa učiniti nešto što je inače pravom zabranjeno (prekrši neki ugovor, ako je to jedini način da preživi)

Question 30

ŠTO JE PRAVO NUŽDE

Answer 30

-to je opći institut MPa -on se u teoriji veže uz temeljno pravo država na opstanak i samoodržanje

Question 31

JEL SE DOPUŠTA PRAVO NUŽDE U RATNOM PRAVU

Answer 31

-ne, primjena je nedopustiva -ova logika nije dopuštena u kontekstu ratnog prava, jer bi to značilo: "Rat sam po sebi je borba za opstanak – pa možemo uvijek kršiti pravila." To bi potpuno poništilo svrhu ratnog prava, jer bi sve države uvijek imale "izgovor" da ga krše.

Question 32

JEL DOPUŠTENO NEPOŠTIVATI PRAVILA MP koja se odnose na oružane sukobe vojnih potreba

Answer 32

-NE, ne može se prihvatit kao da je zbog vojnih potreba dopušteno kršiti pravila MPa koja se odnose na oružane sukobe

Question 33

Kriegsraison geht von kriegsmanier

Answer 33

-to se pravilo odbacuje -Ratna potreba je važnija od ratnih pravila - znaci ne -već postojeća pravila koja se odnose na rat i druge oružane sukobe su neki kompromis da se regulira vođenje oružanih sukoba i vojnih interesa -ta postojeća pravila su minimum ograničenja, da se zaštiti interes čovječnosti

Question 34

KOJA JE SVRHA PRAVA ORUŽANIH SUKOBA

Answer 34

-svrha je da time da se zabranjivanjem pojedinih vojnih sredstva i metoda borbe postave granice nastojanja oko postizanja određenog taktičkog ili strategijskog cilja

Question 35

KAD JE MOGUĆE POZIVANJE NA VOJNU POTREBU

Answer 35

-ako je to izričito dopušteno pravilima koja se odnose na oružane sukobe -te okolnosti u kojima se vojna potreba priziva sukladno pravilima primjenjivanim na oružane sukobe moraju jasno pokazivati da postoji hitna potreba koja ne dopušta nikakvo odugovlačenje i da je opasnost neposredna i prijeteća -s tim da i kad se poziva na vojnu potrebu treba imati na umu načelo proporcionalnosti između gubitaka i štete te očekivane vojne prednosti

Question 36

ŠTO RATNO PRAVO DOPUŠTA GLEDE PRIMJENE REPRESALIJA

Answer 36

-pa dopušta ograničenu primjenu represalija i to u skladu sopćim pravilima o represalijam, kao o sredstvu samopomoći

Question 37

KAD SU ONDA REPRESALIJE DOPUŠTENE

Answer 37

-kao odgovor na protupravno postupanje protivnika kako bi se on time prisilio da odustane od toga svog postupka -znači mjere poduzete kao represalije moraju po težini odgovarati težini protivničkog protupravnog postupka -izbor mjera je slobodan, ali ograničenje elementarnim zakonima čovječnosti

Question 38

ŠTO ŽK GOVORI O REPRESALIJAMA

Answer 38

ŽK i Dopunski protokoli izričito zabranjuju represalije prema zaštićenim osobama: ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima. osoblju, zgradama, brodovima namijenjenim njihovoj njezi, zarobljenicima te građanskim osobama i njihovoj imovini -i prema kulturnim dobrima su zabranjene al kon o zaštiti kulturnih dobara u vrijeme oružanog sukoba