4. Ravnoteža potrošača, učinak dohotka i supstitucije Flashcards

(30 cards)

1
Q

Ravnoteža potrošača

A

Potrošač maksimizira korisnost (nalazi se u ravnoteži) kada omjeri granične korisnosti i cijena budu jednaki za sva dobra, te da se cjelokupni dohodak
pritom utroši na kupnju tih dobara.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

pravilo jednakograničnosti

A

potrošač će maksimizirati korisnost trošeći onu kombinaciju proizvoda pri kojoj su mu omjeri graničnih korisnosti proizvoda i cijene proizvoda jednaki za sva dobra

Razlog pravilu: Sve dok granične korisnosti
nisu jednake potrošač može proći bolje usmjeravajući potrošnju ka dobru sa većom graničnom korisnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

kakvi su nagibi budžetskog pravca i krivulje indiferencije u ravnoteži potrošača

A

jednaki

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Učinak dohotka

A

• Promjena preferencija potrošača uzrokovana promjenom u njegovom
dohotku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što prikazuje krivulja odnosa dohotka i potrošnje

A

učinak dohotka na količinu

konzumiranog dobra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakav može biti učinak dohotka?

A

– Pozitivan (S porastom dohotka raste i
potrošnja dobra) – NORMALNA dobra
– Negativan (S porastom dohotka opada
potrošnja dobra) – INFERIORNA dobra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Učinak promjene cijena

A

Promjena cijene jednog dobra uz nepromijenjenu cijenu drugog dobra i nepromijenjeni dohodak dovodi do promjene odnosa cijena dobara
– Mijenja se nagib budžetskog pravca
– Mijenja se točka tangencije s krivuljom indiferencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Engelova

krivulja

A

• Predstavlja funkciju koja
pokazuje vezu između količine koju kupci žele kupiti i razine dohotka

  • Ljudi troše sve manji dio
    dohotka na hranu kako
    njihov dohodak raste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Pozitivna Engelova krivulja

A
  • Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom > 0
  • Radi se o NORMALNOM dobru
  • kada dohodak raste, raste i potražnja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Negativna Engelova krivulja

A
  • Dohodovna elastičnost potražnje za dobrom < 0
  • Radi se o INFERIORNOM dobru
  • kada dohodak raste, POTRAŽNJA PADA
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

nužna dobra

A
  • koeficijent elastičnosti je između 0 i 1

- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os količine (x)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

luksuzna dobra

A
  • koeficijent elastičnosti je između >1

- tangenta je pozitivnog nagiba i siječe os dohotka (y)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

na koje dvije komponente se može razložiti promjena u cijeni?

A

učinak dohotka i učinak supstitucije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

učinak supstitucije

A
Učinak koji promjena
cijene dobra ima na
potraživanu količinu
uslijed promjene u
relativnim cijenama
(px/py)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

O kakvom se dobru radi kada učinak dohotka i supstitucije djeluju u suprotnom smjeru?

A

o inferiornom dobru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Slutskyev
učinak
supstitucije

A

Slutksy se fokusira na
izvornu košaru dobara
umjesto jednog dobra

• Ne vraća potrošača na
početnu razinu korisnosti
(inicijalnu krivulju
indiferencije)

• Potporom mu omogućuje
potrošnju početne košare
dobara

17
Q

koji su posebni slučajevi efekta dohotka i supstitucije

A

– Giffenovo dobro

– Inferiorno dobro

18
Q

Efekti dohotka i supstitucije:

Inferiorno dobro

A
• Učinak supstitucije
nadmašuje učinak
dohotka
• Pad u cijeni dobra X
vodi rastu
potraživane količine
19
Q

Efekti dohotka i supstitucije:

Giffenovo dobro

A
• Učinak dohotka
nadmašuje učinak
supstitucije
• Pad u cijeni dobra X
vodi padu
potraživane količine
20
Q

kakvi mogu biti društveni učinci na odlučivanje

A
  • kultura, običaji, religija
  • učinci slavnih osoba
  • ljudi primaju vreću korisnost konzumiranjem dobara koja su popularna
21
Q

učinci umrežavanja

A

• Korisnost proizvoda raste sa brojem korisnika

22
Q

Negativne strane učinka umrežavanja

A

• Može rezultirati ”zarobljavanjem” kupaca u
inferiornim tehnologijama

• Trošak prelaska na drugu platformu
percipiran kao visok

23
Q

Kada kupci pozitivno a kad negativno reagiraju na rast cijena?

A

Pozitivno kad je uzrokovan troškovima, a negativno kad je uzrokovan porastom potražnje.

24
Q

Zašto se potrošači ne ponašaju racionalno?

A
• Uzimaju u obzir monetarne, ali ignoriraju
nemonetarne troškove
• Ne uzimaju u obzir nepovratne troškove
• Nerealni su prema svom budućem
ponašanju
25
Ignoriranje nemonetarnih | oportunitetnih troškova
• Učinak posjedovanja • Potrošači su manje skloni prodaji dobra koje posjeduju čak i kada im se nudi cijena viša od one koju su sami spremni platiti za dobro
26
nepovratni troškovi
• Troškovi koji su već nastali i ne mogu se povratiti • Potrošač bi u narednim odlukama trebao ignorirati takve troškove
27
teorija otkrivene preferencije
• Preferencije potrošača otkrivaju se kroz njihove kupovne navike ``` • Kada potrošač odabere određenu kombinaciju ta kombinacija postaje otkrivena preferencija u odnosu na druge ``` • Ako su 2 dobra na istom budžetskom pravcu, a potrošač kupuje ono koje je otkriveno preferirajuće, drugo je otkriveno inferiorno
28
kriteriji teorije otkrivene preferencije
1. KONZISTENTNOST ili DOSLJEDNOST- Potrošač uvijek bira isti niz dobara pri danim cijenama i dohotku, nikad nije nedosljedan. Ako je A otkriveno preferirajuće prema B, B nikad neće biti otkriveno preferirajuće prema A 2. TRANZITIVNOST- Ako je A otkriveno preferirajuće B, B prema C, C prema D, A preferirajuće i prema D 3. OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC
29
potražnja za obilježjima
- novi pristup teoriji potrošnje - obilježja dobara daju potrošaču određenu razinu korisnosti
30
pretpostavke pristupa potražnje za obilježjima
1. Dobra imaju obilježja koja potrošaču daju korisnosti (dobra po sebi ne daju potrošaču korisnost) 2. Dobra imaju više od jednog obilježja i mnoga obilježja ima više nego jedno dobro 3. U kombinaciji dobra mogu imati obilježja različita od onih koja pripadaju odvojenim dobrima.