5. Sekundarno starenje: Zdravlje i bolest u odrasloj dobi Flashcards
(65 cards)
1
Q
Što je zdravlje? tps
A
Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja
2
Q
Što je bolest? ak tim
A
prisutnost akutnih i kroničnih tjelesnih i mentalnih bolesti ili oštećenja (1% u mlađoj, 9% u srednjoj dobi kronične b. ili invalidnost)
3
Q
SAD - nema veća oštećenja zdravlja (3)
A
- 90% ljudi od 65 –74 g.
- 73% ljudi od 75-84 g.
- 40% ljudi starijih od 85 g.
4
Q
Stopa smrtnosti raste
A
- Stopa smrtnosti raste: 1% (15-24g), 15% (85+)
5
Q
Uzroci smrti se mijenjaju s dobi
15-24
25-44
45-64
65+
A
- 15-24 g: nesreće, ubojstva, samoubojstva
- 25-44 g: nesreće, rak, bolesti srca
- 45-64 g: rak, srce, nesreće
- Preko 65 g: srce, rak, moždani udar
6
Q
Koji su čimbenici IR u zdravlju? (7)
genetski
razvojni
spol
ses
ličnost
soc podrška
zdravstvene navike
A
genetski - bolest, predispozicija, protektivni, personalizirana med
razvojni - LBW, prihodi u 1.g života, bolesti u dj
spol - Ž više nefatalnih, više traže pomoć, M više fatalnih, suicida, ovisnosti
ses
ličnost - A i B
soc podrška - brak = bolje zdravlje, osobito M
zdravstvene navike - 7 - spavanje, doručak, bez međuobroka, tjelesna težina, tjelesna aktivnost, bez pušenja i malo alkohola
7
Q
Smrtnost u funkciji veličine socijalne mreže (Berkman i sur., 1979.)
A
što manja socijalna mreža, više smrti
8
Q
Mortalitet u funkciji kalorija potrošenih vježbanjem
A
što manje kalorija troše to veća vjerojatnost smrti - plato
9
Q
Kako stres pogoršava zdravlje?
A
Pogoršanje zdravlja smanjenjem rezervnog kapaciteta ili organskih rezervi – potrebni pri povećanom naporu (4-10x)
10
Q
Kako stres utječe na imuno sustav?
A
djelotvornost limfocita opada (T stanice), raste broj leukemija, počinju autoimunološki procesi
* Stres (kronični osobito) supresira rad imunološkog sustava- više stresa veća vjerojatnost pojave bolesti (cca r = .30) ali i bolesni uz stres slabija prognoza
11
Q
Kakve su dobne razlike u izvorima i suočavanju sa stresom? (strategije)
A
- Mlađi - radna i roditeljska uloga; stariji-dobno vezane tjelesne i dr. teškoće
- Suočavanje: mlađi odrasli na problem usmjerene strategije, stariji strategije usmjerene na emocije ili promjena procjene
12
Q
Odnos stresa i dobi?
A
- Količina stresa s dobi opada – manje uloga i nauče reducirati
- Važnost socijalne podrške
13
Q
Subjektivna dobrobit (SD) - 3 aspekta
ev
h
eu
A
- Evaluativni aspekt (kognitivni aspekt = zadovoljstvo životom u odnosu na zamišljeni idealni)
- Hedonički aspekt (omjer ugodne/neugodne emocionalnosti) i raspoloženja, osjećaj sreće
- Eudemonički aspekt (osjećaj svrhe i smisla života eudeamonia (grč.) – živjeti dobro)
14
Q
SD - model prema Dieneru (1984)
A
SD se dijeli na afektivnu i kognitivnu komponentu
Afektivna se dalje dijeli na PA i NA
Kognitivna ide u life satisfaction
15
Q
Viša SD i zadovoljstvo životom - putanja
A
- Viša SD: brak, više uloga, više odnosa, prihodi (mlađa OD), zdravlje (starija OD)
- Zadovoljstvo životom – Domene: brak, radno mjesto, zdravlje, socijalna mreža – sve utječu na opće zadovoljstvo
- Cjeloživotna putanja - U krivulja?- najnezadovoljniji oko 57, prije i nakon tog zadovoljniji
16
Q
Hedonički aspekt - stabilnost/promjena
A
razmjerno stabilan omjer tijekom života, + mali pad negativnog afekta s dobi – ali samo intenzitet ljutnje, intenzitet tuge stabilan
17
Q
IR u SD
E,N
-r sa ZŽ
A
- Ind razlike-ekstraverzija, neuroticizam; životna žaljenja vezana uz obrazovanje i neaktivnost povezana s nižim ZŽ
18
Q
Zadovoljstvo životom u Europskim državama (1-10) i HR
A
- EU = 7,1
- HR = 6,3
o EU 65+ = 7
o HR 65+ = 5,7
EU 18-24 = 7,6
HR 18-24 = 7,7
19
Q
Švedska vs RH po zadovoljstvu životom
Š - uzlazna
RH - silazna
A
-u Švedskoj najzadovoljniji starci, a najmanje zadovoljni mladi, ostale dobi otprilike podjednako zadovoljne
-kod nas najzadovoljniji mladi i onda pada po starosti zadovoljstvo
20
Q
Dob i osjećaj sreće ovisno o ekonomskom bogatstvu regije svijeta
-države eng
-sssr, balkan
-afrika
-juž am
A
Države koje govore eng, bogate- najzadovoljniji u starosti (al uvijek dosta sretni-oko 7.7)
Bivši Sovjetski savez i Balkan- najzadovoljniji mladi i onda pada
Afrika- stalno pretežito nezadovoljni (4.5)
Latinska Amerika- uvijek dosta zadovoljni, blagi pad (nešto ispod 7)
21
Q
Odnos PA i NA s dobi
A
nešto prije 40 pozitivni afekt pada i nakon toga raste, najviše pozitivnog afekta oko 75 godine, najmanje negativnog afekta nešto prije 70 godine
22
Q
U Hrvatskoj najčešće bolesti kod +65 g
A
- Kardiovaskularne bolesti (hipertenzija najčešća) – 50% ljudi od +65 g
- Bolesti dišnog sustava
23
Q
Stupanj onemoćalosti i nesposobnosti brige o sebi ili funkcionalna sposobnost, procjenjuje se mogućnosti izvođenja:__________ i __________
A
- Aktivnosti potrebne za svakodnevni život – osnovna briga o sebi
- Instrumentalne aktivnosti potrebne za svakodnevni život – zadaci koji zahtijevaju intelektualnu kompetenciju i planiranje
24
Q
ADL
briga o sebi
mobilnost
instrument
A
- Briga o sebi- hranjenje, oblačenje, kupanje, higijena (češljanje, brijanje, održavanje odjeće i sl.), obavljanje nužde/inkontinencija
- Mobilnost- u i iz kreveta, na stolac, hodanje na kraće udaljenosti, vožnja invalidskih kolica
- Pomoć oko ADL 5% 65-74 g. i 20% 85+
- INSTRUMENT: Katzov indeks nezavisnosti u aktivnostima svakodnevnog života (bodovanje od 0 do 1)- kupanje, oblačenje, obavljanje nužde, mobilnost, hranjenje, inkontinencija
25
IADL
razlika adl
kućanstvo zajednica zdravlje sigurnost
instrument
Zahtijevaju intelektualnu kompetenciju i planiranje
* Održavanje kućanstva- kuhanje, čišćenje
* Vještine života u zajednici- novac, kupovanje, korištenje javnog prijevoza, telefoniranje
* Briga o zdravlju- uzimanje lijekova, odlazak liječniku
* Briga o sigurnosti-prepoznavanje rizika, postupanje u opasnim situacijama
o The Lawton Instrumental Activities of Daily Living Scale (Lawton & Brody, 1969) (1/0, više bodova za jednu aktivnost)
26
___________je prediktivna za pobolijevanje i mortalitet
Samoprocjena zdravlja
27
* U RH ___ %+65 misli da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro
* Znatno manje nego u EU zemljama
* U RH ____% +65 funkcionalno nesposobno, ___% nepokretno
18%
15.5% 2.5%
28
Većina starijih želi živjeti u svome domu – kako se naziva ova pojava/privrženost?
privrženost za mjesto
* 5% u SAD, 2.5% u RH žive u domovima za starije
* U RH 48 državnih i 96 ostalih domova s ukupno 16.532 mjesta- jako smo loši naspram drugih
29
Alternativni oblici smještaja i skrbi za starije
udomiteljstvo, pomoć i njega u kući, zajednice umirovljenika, skupni smještaj, stručni njegovatelji, zajednice kontinuirane skrbi
30
_____% mladih u RH 18-24 ocjenjuje svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim (bolji smo od Njem ___%)
96
92
31
Uobičajene tjelesne kronične bolesti i stanja u starijoj dobi (5)
* Artritis – kronična bol, ukočenost, nefunkcionalnost, umor, depresija
* Dijabetes: tip II, opasne popratne pojave
* Bolesti srca i krvnih žila
* Karcinom (dojke, prostate)
* Inkontinencija
32
Dijabetes tip II
opis, simptomi
komorbiditet
geni
liječenje
Inzulin iz gušterače održava koncentraciju glukoze u krvi unutar zadanih granica kada taj sustav zakaže (ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili stanice tijela postaju neosjetljive na njega) nastaje dijabetes u odrasloj dobi (diabetes mellitus)
--- Simptomi * Umor * Mokrenje * Glad i žeđ
* Sporo zarastanje rana
Nenormalno visoka razina glukoze u krvi uništava krvne žile povećavajući rizik od moždanog udara, srčanog udara, problema cirkulacije u nogama te povreda oka, bubrega i živaca
Postoji genska sklonost; neaktivnost i masne naslage u području abdomena povećavaju rizik
Liječenje uključuje brižljivo kontroliranu prehranu, redovito vježbanje, gubitak težine
33
Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti)
M,Ž - rizične dobi
rizični čimbenici (kumuliranje)
1. Uzrok smrti u RH (45%) i u svijetu, rizičniji muški u dobi 65-74 g., a žene u dobi 75-84 g.
Rizični čimbenici: pretilost, prehrana, pušenje, tjelesna neaktivnost, visok krvni tlak, visok kolesterol; rizici se kumuliraju
34
Karcinom (dojke, prostate)
> incidencija nakon ___ god
Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana serijom mutacija na razini stanice; raste incidencija nakon 40.g.
* Mortalitet od raka u RH raste u SAD opada
35
Najčešće sijelo raka M, Ž
Rizični faktori
* Najčešće sijelo: pluća i bronhiji
* Spolne razlike: * M – pluća, Ž – dojke
-M pluća 19%, Ž 8%
-Ž dojke 26%
------ grafovi sijela (prostata +70; dojka pa kolorektalni)
* Rizični faktori: pušenje, pretilost; spolno prenosive bolesti, genetski?
36
Rizik karcinoma dojke
* Rizik raste s dobi 1:280 (30g), 1:70 (40g), 1:40 (50g) 1:30 (60g)
* u 75-80% slučajeva iznad 50g
* Rizici: obiteljska povijest, pretilost, neimanje djece ili nakon 30., HRT, zračenje, mutacija BRCA 1 i 2 – geni koji proizvode proteine za supresiju tumora (5-10% dojke, 15% ovariji)
37
Terapija raka dojke
Simptomi
* Terapija: kirurški (mastektomija), kemo i radio th., hormonalna i imunološka
-simptomi: uvučena bradavica, curenje iz bradavice, crvenilo, svrbež, promjene na koži, kvržice
38
Hormonski ne(ovisni) rak dojke
Hormonski ovisni rak dojke - hrane ga hormoni, vađenje jajnika
Hormonski neovisni rak dojke - ne zna se što ga hrani
39
Karcinom prostate
* Otkriva se oko 65-70g.
* češći kod onih čiji brat/otac obolio
* Može postojati bez simptoma
40
Simptomi karcinoma prostate
Dijagnosticiranje
Simptomi:
* Krv u mokraći
* Često mokrenje osobito noću
* Slab/isprekidani protok urina i/ili bol i žarenje
* Bol u križima, pelvisu
* Dijagnosticiranje:
* iz krvi PSA (prostate specific antigen)
* rektalni pregled DRE (digital rectal exam)
41
Genetski rizik od raka dojke i jajnika – mutacije BRCA1 i
BRCA 2 gena
Utječu na PTEN gen (šivanje) koji regulira rast i inhibiciju odumiranja stanica, migraciju stanica, generiranje novih krvnih žila, metastaziranje
42
Psihološki učinci raka
* Pri dijagnozi oko 50% tjeskoba/depresivni simptomi koji ometaju svakodnevni život
* 25% simptome i 6 mj. nakon dijagnoze
* 10-15% i godinu nakon simptoma koji zahtijevaju specijalizirani tretman
* Do 2x veći rizik samoubojstava
* Često neprepoznate mentalno zdravstvene teškoće
43
Vrste urinarne inkontinencije
S N F P
M (s+n+f+p)
*Stresna inkontinencija- Ž-porod, trudnoća; M-operacija prostate i kuka, npr. kad se smije, kihne, stres na tijelo
*Nagonska inkontinencija- upala, iritacija ili bolesti ž. sustava, dijabetes, moždani udar, snažan nagon za mokrenje
*Funkcionalna inkontinencija
*Prelijevajuća inkontinencija- češća kod M
*mješovita
44
prevalencija tri vrste inkontinencije s obzirom na dob žene
stresna najviše u 50 pa se malo smanjuje, mješovita- raste tijekom života (blagi pad oko 70 pa opet rast), tako i nagonska
-najmanja prevalencija stresne pa mješovite, najveća nagonske
45
Negativni učinci nagonske inkontinencije na kvalitetu života
psih
med
soc
Psihološki
Tuga
Tjeskoba
Depresija
nesanica
Medicinski
Padovi
Infekcije
Oštećenja i rane kože
Socijalni
Potreba za dodatnim resursima
Socijalna izolacija
Usamljenost
Smanjena mogućnost obavljanja instrumentalnih aktivnosti
46
Prevalencija mentalnih bolesti slična u svim dobima (____%) – mijenja se učestalost pojedinih bolesti
22
47
Dobne promjene u mentalnom zdravlju - depresija
* 1% klinička, 27% simptomi
* U RH 15.1% hospitaliziranih zbog depresije +65g
* Komorbiditet s dijabetesom (33%), karcinomom (42%), infarktom (45%)
48
Zašto je često depresija kod starih neprepoznata?
GDS scale
simptomi: povlačenje, vezanost za krevet, apatija, zanemarivanje brige o sebi, obezvrjeđivanje sebe, fizički simptomi, kognitivni simptomi – izvršne funkcije narušene, anhedonija
* 40% kod odraslih obiteljskih njegovatelja
* Geriatric depression scale Sheikh, J.I., & Yesavage, J.A. (1986). 0<5 okej, 6+ depresivnost
49
Dobne promjene u mentalnom zdravlju - suicid
* Učestalost raste s dobi (RH 37%, SAD 20% +65g)
* Omjer uspjelih pokušaja 1:4 kod 65+, kod mlađih 1:25
* Češće muškarci 2.5:1 +65g, kod mlađih 3.4:1
u SAD najugroženiji bijelci muškarci
50
Dobne promjene u mentalnom zdravlju - anksioznost
* Stariji češće anksiozni nego depresivni - GAD
* cca 20% simptome na patološkoj razini
* Uzroci: gubitak zdravlja, relokacijski stres, izolacija, gubitak kontrole nad životom
* Starija dob: briga, nesanica, mišićna napetost, distres
* Učestalost fobija s dobi ne raste
* Agorafobija najčešća kod starijih (80% od novih anksioznih)- strah od otvorenih prostora, izlaska iz kuće
51
Dobne promjene u mentalnom zdravlju - psihotični poremećaji
* U starijoj dobi kod 30% se pojavljuje, a kod mlađih rjeđe
* obično se smanjuju simptomi u kasnijoj dobi
52
Dobne promjene u mentalnom zdravlju - ovisnosti
u mlađoj dobi nelegalne droge u starijoj lijekovi, alkohol-ovisnost opada s dobi
53
-incidencija shizofrenije na 10000 ljudi u određenoj dobi-M ______ od Ž, kod M najviše u ____-ima, ali dosta sve do____ pa pad, kod Ž više-manje cijeli život podjednako, malo se smanjuje pred kraj
-prevalencija depresije po dobi RH- uočen postepeni _______ s godinama (10- 14; 0.81%, 70+; 6.06% )
više, 20, 40
RAST
54
Dobno-specifične stope hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja (F32-F33) po spolu 2004 RH
40-59 > 60+ > sve ostale dobi
Ž > M
55
-incidencija shizofrenije na 10000 ljudi u određenoj dobi-M ______ od Ž, kod M najviše u ____-ima, ali dosta sve do____ pa pad, kod Ž više-manje cijeli život podjednako, malo se smanjuje pred kraj
-prevalencija depresije po dobi RH- uočen postepeni _______ s godinama (10- 14; 0.81%, 70+; 6.06% )
više, 20, 40
RAST
56
Što karakterizira delirij?
poremećaj svijesti i promjena u kogniciji, razvija se u kraće vrijeme; problemi govora, orijentacije, pažnje, pamćenja; medicinska stanja i lijekovi, post-op 50%
--- uglavnom se može prevladati
57
Što su demencije?
KB deficit
vrste
- skupina bolesti s kognitivnim i bihevioralnim deficitima koji su rezultat trajnog oblika oštećenja mozga
* 6-8% kod 65+ i 50% kod 85+
* Vrste demencija: Alzheimerova bolest (56%), vaskularna demencija, Parkinsonova bolest (8%), alkoholna i vezana uz AIDS itd., više moždanih udara (14%)
-sve više ljudi hospitalizirano zbog Alzheimerove bolesti stacionarnim ustanovama od 2012. do 2016. g., posebice nespecificirane A.b.
58
Alzheimerova bolest
Propadanje ključnih područja mozga – gubitak intelektualnih sposobnosti i funkcionalna oštećenja; progresivna, degenerativna, fatalna demencija
* Bolest starije dobi – u 90% nakon 65 g.
* Učestalost: 1:10 kod +65
* Simptomi: oštećenje pamćenja, prosudbe, socijalnog funkcioniranja i kontrole emocija
59
Alois Alzheimer (1907) – utvrdio nakupljanje ___________ ili ______________ plaka (nakupine djelića proteina ________ __________) između neurona u mozgu
Alois Alzheimer (1907) – utvrdio nakupljanje senilnog ili amiloidnog plaka (nakupine djelića proteina beta amiloida) između neurona u mozgu
60
Raniji i posljedni stadij Alz bolesti
kora
PUP
trajanje
* Rani stadij: slabi kratkoročno pamćenje
* Širenje na moždanu koru: rasuđivanje, emocionalni ispadi, oštećenje govora
* Promjene u ponašanju: uznemirenost i lutanje
* Posljednji stadij: prepoznavanje lica i komuniciranje se potpuno gubi
* Trajanje 4-8 godina, ali može i do 20 g obitelji: 50% pati od depresivnih simptoma
61
Kako se mozak i živčane stanice mijenjaju kod Alzheimerove bolesti?
* Neurofibrilarni spletovi u neuronu sačinjeni od ____ proteina
* Gubitak neurona u _______
* Stiskanje moždanog tkiva u ___________
* Širenje ____________
* Neurofibrilarni spletovi u neuronu sačinjeni od Tau proteina
* Gubitak neurona u hipokampusu - širenje komora
* Stiskanje moždanog tkiva u moždanoj kori
* Širenje moždanih komora
62
Dob 20-40
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti
Najniža stopa smrtnosti (nesreće)
Najčešće akutne bolesti
Zanemarivanje incidencija demencije
Rizik mentalnih bolesti 20%, depres. Simptomi visoki
63
Dob 40-65
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti
Raste rizik od smrti no i dalje nizak (kardiov. I karcinom)
Rizik za akutne i kronične bolesti srednji
Rana pojava Alzeimerove bolesti (10%)
Rizik mentalnih bolesti 20% depres., simptomi umjereni
64
Dob 66-75
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti
Raste rizik od smrti većinom uzrokovanih kardiovask., karcinonom
Kronične bolesti češće ali većina ih nema
Alzheimer kod 5-10% i drugi oblici demencije
Rizik mentalnih bolesti 20% depres., simptomi umjereni
65
Dob 75-85
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti
Raste rizik od smrti većinom uzrokovanih kardiovask., karcinonom
Neke kronične bolesti i neke tipične onemoćalosti
Alzheimer kod 25-35% i rastu drugi oblici demencije
Rizik mentalnih bolesti 20%, depres. Simptomi jaki, rizik suicida za muškarce visok
