6. unit 2 Flashcards

(30 cards)

1
Q

Bura

A

puše s kopna na more (prelijevanje hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu) – Rijeka, Senj, Malsenica, Split, Vrulja, Makarska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Jugo

A

puše s mora na kopno (zračna masa iz sjeverne Afrike prolazi preko Sredozemlja – topao i vlažan zrak) – srednji i južni Jadran (otoci)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Maestral

A

puše usporedno s obalom iz smjera SZ – u toplom dijelu godine donosi stabilno vrijeme i osvježenje – jača s visinom i tijekom dana (stvara valove)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Čime je lokalna cirkulacija potaknuta?

A

razlikama u zagrijavanju tijekom dana i hlađenju tijekom noći (smanjuju osjećaj sparine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Gdje ima najviše/najmanje humusa?

A

više na istoku nizinske Hrvatske jer na zapadu ima više padalina, a kiša ispire humus – ima najmanje humusa na gorama i planinama jer je tamo isprana zemlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Vrsta zemlje i vegetacije na polojima

A

močvarna/aluvijalna tla, smeđa/crna zemlja – lopoč, šaš, hrast lužnjak, tužna vrba, topola, joha, močvarne livade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Vegetacija na terasnim ravnjacima i na gorama

A

hrast medunac, livade, kukuruz, pšenica
bukve

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Vegetacija na planini (po nadmorskoj visini)

A

1| ispod 200 m: kitnjak, obični grab (smeđe tlo, humus)
2| 200-500 m: bukva, kesten
3| 500-1000 m: bukva, jela
4| 1000-1300 m: jela, klekovina bora (zakržljali bor zbog vjetra)
5| 1300 m i više: planinski pašnjaci i goleti, podzolasta (kisela) i isprana tla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Mediteranska zona (tla i vegetacija)

A

dominacija krša, kamenjari, golo tlo, makija/šikara (zimzelena vegetacija prilagođena sušama), dalmatinski crni bor, Alpski bor, zimzeleni hrast (crnika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakve su vrste tla u
1| Ravni kotarima
2| dolini rijeke Neretve
3| Konavle i Novi Vinodolski
4| Istarska obala i unutrašnjost

A

1| smeđe tlo na flišu
2| močvarna tla
3| smeđa tla na vapnencima i dolomitima
4| crvenica i smeđe tlo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Park prirode

A

prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim/turističkim vrijednostima – Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Nacionalni park

A

područje prirodne i kulturne vrijednosti koji obuhvaća jedan ili više sačuvanih ekosustava – Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit (Yellowstone 1873.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Strogi rezervati

A

najstroži oblik zaštićene prirode (priroda potpuno očuvana) – Hajdučki i Rožanski kukovi (dio NP Sjeverni Velebit – Lukina jama) i Bijele i Samarske stijene (Velika Kapela)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pokaži sve PP, NP i stroge rezervate na karti.

A

PP: Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo
NP: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je najstariji i najveći hrvatski gradski park?
Gdje se nalazi jedini hrvatski botanički vrt na otvorenom?
Koji je zakon stavio hrvatske prirodne vrijednosti pod zaštitu?

A

Gradac
sjeverni Velebit
Zakon o očuvanju prirode

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što čine zaštićene prirodne vrijednosti?
Kako se zove kombinacija botaničkog vrta i parka, daj primjer?

A

zaštićena područja, zaštićene vrste i minerali i fosili-
arboretum, Opeka i Trsteno

17
Q

Područja Jadranskog mora - pokaži na karti
najveća dubina mora

A

1) Sjevernozapadni plićak
2) Jabučka udolina
3) Palagruški prag
4) Južnojadranska zavala (najveća dubina mora do 1233 m)

18
Q

Površina Jadranskog mora u odnosu na Hrvatsku
s kojim morem Jadransko graniči?

A

2.5 puta veće od površine Hrvatske
graniči s Jonskim morem

19
Q

Transgresija

A

dizanje razine mora kojim je nastala obalna crta (oblikovana obala)

20
Q

Čime su nastale stijene na vanjskim otocima, a čime zavale (objasni jedan pojam)?

A

abrazija (razorno djelovanje valova na stijene) i transgresija – transgresija i orogeneza

21
Q

Dalmatinski tip obale, kako se računa indeks razvedenosti?

A

stjenovita i razvedena (posljedica Alpske orogeneze koja je idalje u procesu)
= stvarna dužina/zračna dužina (za Hrvatsku je obalu 11)

22
Q

Najuži i najširi prolaz Jadranskog mora - pokaži na karti

A

najuži su Otrantska vrata (između Albanije i Italije (72 km)), a najšire područje je između hrvatskog naselja Stebreča i talijanskog Vasta (217 km)

23
Q

Površinske temperature mora zimi i ljeti
zašto je more tako prozirno
koji je salinitet mora

A

zimi 5-15 °C, a ljeti 22-26 °C
zbog oskudnosti hranjivim tvarima i planktonima
36-38% (veća od prosječne)

24
Q

Crnomorski slijev

A

60% Hrvatske (pretežito kišnoga i kišno-snježnog režima) – Sava, Drava i Dunav – dugačke, široke i spore (puno meandriraju) i imaju razgranato porječje i međusobno su povezane (sve se ulijevaju u Dunav)

25
Jadranski slijev
40% Hrvatske (obilježen krškim pojavama, voda ispod površine) – Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva – kratke, uske (imaju kanjone) i brze (ravne) i imaju rjeđa i izolirana porječja (manje pritoka)
26
Porječje pritoke kako se gledaju lijeva i desna obala rijeke
prostor s kojeg se sve pritoke ulijevaju u jednu glavnu rijeku, porječja su razdvojena s razvodnicama manje rijeke koje se ulijevaju u veću od izvora prema ušću (nizvodno)
27
Po čemu se jezera razlikuju - pokaži jezera na karti
po nadmorskoj visini (depresija ili kriptodepresija) mogu biti prirodna ili umjetna prirodna: Vransko, Prokljansko, Vransko umjetna: Dubravsko (Drava), Peruća (Cetina), Varaždinsko (Drava)
28
Sava, drava i dunav (izvor, ušće, plovnost, luke, pritoke)
1| izvor u Kranjskoj gori, ušće u Beogradu, plovna nizvodno od Siska (Slavonski Brod), lijeve pritoke: Sutla, Krapina, Lonja, desne pritoke: Ljubljanica, Krka, Kupa, Una i Bosna 2| izvor u južnom Tirolu, ulijeva se u Dunav, plovna nizvodno od Donjeg Miholjca (Osijek) – zajedno sa Cetinom najiskoristivija za proizvodnju hidroenergije 3| izvor u Schwartzwaldu, ušće u Crnom moru, najveća luka je Vukovar
29
Rukavac, meandar, ada
uski vodeni prolaz između dva ostrva okuka krivudave rijeke (nastao zbog erozije) riječni otok (isto nastao zbog erozije)
30
Krka
nacionalni park i ima sedrene barijere koje su rezultat kontinuiranog procesa taloženja sedre i tako su nastali Krkini slapovi