Kirurški zahvati na srcu i krvnim žilama

Question 1

Srce (cor) je …

Answer 1

šuplji mišićni organ, veličine ljudske šake, koje prima krv iz cijelog organizma i nakon oksigenacije u plućima, pumpa krv po cijelom organizmu. Rad srca čine dvije radnje - faza punjenja krvlju naziva se dijastola, a faza kontrakcije miokarda i pražnjenje krvlju naziva se sistola.

Question 2

Anatomija srca

Answer 2

Šupljina srca podijeljena je na: desnu i lijevu pretklijetku (atrium dextrum et sinistrum), te desnu i lijevu klijetku (ventriculus dexter et sinister). Srčana pregrada (septum cordis), razdvaja desnu od lijeve strane srca.

Question 3

Srčani zalisci

Answer 3

imaju ulogu ventila: propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće. U desnom srcu nalaze se tri takva zaliska pa se valvula naziva trolisna valvula (lat. valvula tricuspidalis). U lijevom srcu između pretklijetke i klijetke nalaze se dva zaliska pa je to dvolisna ili mitralna valvula (lat. valvula bicuspidalis). Zalisci se također nalaze na izlazu iz klijetki u plućnu arteriju i aortu. Ti zalisci se nazivaju polumjesečasti zalisci (lat. valvulae semilunares).

Question 4

Krvne žile velikog i malog krvotoka

Answer 4

Glavne žile velikog optoka su aorta, gornja šuplja vena (lat. vena cava superior) i donja šuplja vena (lat.vena cava inferior) i služe prenošenju krvi u tijelo osim u plućima. Glavne žile malog optoka su desna i lijeva plućna arterija (lat. arteriae pulmonales) i desna i lijeva plućna vena (lat. venae pulmonales) i povezuju isključivo srce i pluća.

Question 5

Srčani ili koronarni krvotok

Answer 5

Krv koja prolazi srčanim pretklijetkama i klijetkama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može prehraniti debelu srčanu stijenku. Stoga miokard i epikard oprskrbljuje posebni hranidbeni krvotok, koji dolazi desnom i lijevom srčanom arterijom, a zove se srčani ili koronarni krvotok jer poput krune obavijaju srčani mišić.

Question 6

Provodno mišičje srca

Answer 6

Provodno mišićje srca ima ulogu stvaranja i provođenja živčanih podražaja koji su odgovorni za ritmičku srčanu kontrakciju. Sastoji se od dva sustava: sinuatrijsk (lat. nodus sinuatrialis) i atrioventrikularni dio (nodus atriventricularis).

Question 7

Građa srca

Answer 7

• endokard (lat. endocardium) - oblaže unutrašnjost srca
• miokard (lat. myocardium) - najdeblji sloj koji sadrži poprečnoprugaste mišićne stanice i provedbene srčane mišićne stanice, radna muskulatura srca
• epikard (lat. epicardium) - vanjski sloj, viseralni dio serozne ovojnice srca ili osrčja (lat. pericardium)

Question 8

Elektrokardiografija (EKG)

Answer 8

rutinska dijagnostička metoda pomoću elektroda postavljenih na kožu koje bilježe električnu aktivnost srca u stvarnom vremenu

Question 9

RTG srca i pluća

Answer 9

dijagnostička pretraga koja prikazuje oblik i veličinu srca, kao i obrise krvnih žila pluća i prsnog koša

Question 10

UZV srca ili ehokardiografija

Answer 10

neinvazivna dijagnostička metoda kojom dobijemo slikovni prikaz srčanih struktura i njihovih funkcija

Question 11

Angiografija

Answer 11

invazivna dijagnostička pretraga pomoću kontrasnog sredstva unutrašnjosti krvnih žila, posebno srčanih šupljina. Velika mogućnost komplikacija poput infarkta miokarda, nagle smrti, rizika od krvarenja, povrede krvnih žila.

Question 12

Atrijalni septalni defekt

Answer 12

jedna od najčešćih urođenih srčanih mana, nepotpuno zatvaranje srčane pregrade između dvije pretklijetke

Question 13

Atrijalni septalni defekt - simptomi

Answer 13

asimptomatski do 3-4 desetljeća života, dispnea pri naporu, umor, palpitacije

Question 14

Atrijalni septalni defekt - dijagnoza

Answer 14

fizikalni pregled, EKG, RTG srca i pluća, UZV srca i radionuklearni angiogram

Question 15

Ventrikularni septalni defekt

Answer 15

jedna od najčešćih urođenih srčanih mana, nepotpuno zatvaranje srčane pregrade između dviju klijetki

Question 16

Ductus Botalli

Answer 16

urođena srčana mana kod koje spoj između aorte i pulmonalne arterije ostaje trajno otvoren

Question 17

Tetralogija Fallot

Answer 17

višestruka urođena mana srca i velikih krvnih žila

Question 18

Tetralogija Fallot - simptomi

Answer 18

cijanoza, brzo umaranje, napadi dispneje, gubitak svijesti, batićasti prsti

Question 19

Pulmonalna stenoza

Answer 19

urođeno suženje plućne arterije, može biti zasebna bolest ili dio Fallotove tetralogije

Question 20

Pulmonalna stenoza - simptomi

Answer 20

dispnea, umor, vrtoglavica, bol u prsnom košu

Question 21

Koarktacija aorte, simptomi

Answer 21

urođena srčana mana kad je aorta na jednom dijelu sužena poput pješčanog sata,
simptomi: asimptomatska, umor, glavobolja, klaudikacije (utrnulost) donjih ekstremiteta

Question 22

Mitralna stenoza

Answer 22

stečena srčana mana reumatske etiologije,

simptomi: povišena temperatura, otežano disanje, plućni edem izazvan naporom, anemija

Question 23

Bolest aortalnih zalistaka

Answer 23

degenerativni poremećaj kod starijih ljudi, može uzrokovati stenozu aorte, insuficijenciju zalistaka ili kombinaciju tih promjena,
simptomi: dispnea, sinkopa, angina pectoris

Question 24

Koronarna ili ishemijska bolest srca

Answer 24

zajednički naziv za grupu bolesti kojima je najčešći uzrok ateroskleroza koronarnih arterija tj. smanjen protok krvi kroz koronarne arterije. Uključuju stabilnu anginu pectoris, akutni koronarni sindrom (nestabilna angina pectoris i infarkt miokarda), iznenadna srčana smrt, srčana insuficijencija, aritmije

Question 25

Koronarna ili ishemijska bolest srca - simptomi

Answer 25

najčešći i vodeći simptom je angina pectoris tj. stezajuća bol u prsima, koja se širi u lijevo rame, lijevi dio vrata i čeljusti, gušenje, strah

Question 26

Koronarna ili ishemijska bolest srca - liječenje

Answer 26

revaskularizacija miokarda - aortokoronarnim premoštenjem (bypass)

Question 27

Izvantjelesni krvotok

Answer 27

podrazumijeva premošćivanje MALOG krvotoka odvođenjem krvi iz desne pretklijetke, njezine oksigenacije u umjetnim plućima te crpkom pod tlakom vraćanje bolesnikove krvi u aortu.

Question 28

Kardioplegija je

Answer 28

postupak kojim se osigurava asistolija i miokardijalna zaštita s pomoću hiperkalijemične otopine

Question 29

Priprema bolesnika za operaciju na srcu - lijekovi

Answer 29

Prema uputi liječnika!
Preparate acetilsalicilne kiseline prekinuti uzimati 9 dana prije operacije. Antikoagulantnu terapiju prekinuti 5-7 dana prije operacije. Preparate DIGITALISA prestati uzimati 36-48 sati prije operacije.

Question 30

Karencija i čišćenje crijeva

Answer 30

Čišćenje crijeva se provodi dan prije operacije klizmom ili oralnim purgativima. Bolesnik 12 sati prije operacije ne smije uzimati krutu hranu, a 8 sati prije operacije ne smije uzimati tekućinu.

Question 31

Priprema bolesnika za operaciju srca - pretrage

Answer 31

EKG, RTG srca i pluća, UZV srca, koronarna arteriografija, kateterizacija. Potrebno je imati: elektrolite u serumu, veliki koagulogram, krvnu grupu, Rh faktor, interakciju.
Neposredno prije operacije bolesnik prolazi anesteziološki, internistički i kardiokirurški pregled.

Question 32

Priprema operativnog polja

Answer 32

Operacijsko polje se priprema neposredno prije operacije brijanjem ili depilacijom. Kod aortokoronarne premosnice (bypass) brije se cijelo tijelo.

Question 33

Poslijeoperacijska zdravstvena njega u JIL-u

Answer 33

Procjenjuje se:
• neurološki status (razina budnosti, veličina zjenica, reakcija na svjetlo, pokretanje ekstremiteta),
• kardio i respiratorni status tj. vitalni znakovi (puls, arterijski tlak, disanje),
• prohodnost endotrahealnog tubusa, rad respiratora,
• periferni vaskularni status (boja kože i sluznica), bubrežni status tj. satna diureza, specifična težina urina, funkcija urinarnog katetera,
• status tekućina i elektrolita, a to su unos (infuzija, transfuzija) i iznos (mokrenje, drenažni sadržaj, želučana sonda)
• bol (tip, lokalizacija, trajanje, odgovor na analgetike)

Question 34

Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - CVT

Answer 34

centralni venski tlak pokazuje kapacitet srčane pumpe i vaskularne mreže, mjeri se preko CVK-a, koji se postavlja u gornju šuplju venu, izražava se u cm H2O ili mm Hg, mijenja se svakih 10 dana

Question 35

Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - invazivno mjerenje tlaka

Answer 35

način trajnog praćenja sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg sistemskog tlaka preko kanilirane art. radialis, brachialis ili femoralis kod hemodinamski nestabilnih bolesnika i onih kod kojih se primjenjuju vazoaktivne tvari

Question 36

Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - LAP

Answer 36

tlak u lijevoj pretklijetki ili LAP, koji pokazuje funkcionalno stanje lijeve pretklijetke (kirurški se uvodi kateter u lijevu pretklijetku nakon svih operativnih zahvata na otvorenom srcu, normalne vrijednosti su od 4-8 mm Hg, kanila se vadi prije vađenja torakalnih drenova zbog mogućnosti krvarenja

Question 37

Specijalni monitoring kardiokirurškog bolesnika - pulmonalni arterijski tlak - PAP

Answer 37

Pulmonalni arterijski tlak se prati uvođenjem Swann-Ganzovog katetera - kateterizacija plućne arterije.
- mjerenje sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg plućnog tlaka: funkcija desne klijetke i plućni vaskularni otpor
- okluzijski tlak u plućnoj arteriji: pokazatelj tlaka punjenja lijeve klijetke
- središnji venski tlak
- minutni volumen srca (CO)
- tjelesna temperatura
- plinska analiza miješane venske krvi
udarni volumen srca (stroke volume SV)

Question 38

Poslijeoperacijske komplikacije

Answer 38

hipovolemijski šok, kardiogeni šok, krvarenje, tamponada srca, insuficijencija srca, AIM, neadekvatna izmjena plinova,

Question 39

Krvarenje - perzistentno

Answer 39

Radi fragiliteta ili traume stanica,
ms treba mjeriti gubitak krvi kroz zavoje i drenažu radi mogućeg razvoja hipovolemijskog šoka,
u prvih 4-6 sati drenažni sadržaj ne bi smio biti 200ml/h!

Question 40

Tamponada srca

Answer 40

uzrok je krvarenje u perikard ili nakupljanje tekućine koja ometa punjenje ventrikula, simptomi: hipertenzija sa povišenim tlakom u lijevom atriju, filiforman puls, distenzija (istegnuće) vratnih vena, oligurija