Biologija Flashcards

(93 cards)

1
Q

Ćelijske populacije mogu biti?

A

-Somatske (telesne)
-Gametsme (polne)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se naziva prva ćelija novonastalog organizma?

A

Zigot

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Iz čega se sastoji unutrašnjost ćelije?

A

Citoplazma, ćelijske organele i strukturni skelet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

U ćelijske organele spadaju?

A

Plazmalema, nukleus, endoplazmatični retikulum, Goldžijev kompleks, mitohondrije, ribozomi, lizozomi, peroksizomi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Strukturni skelet čine?

A

Mikrotubuli, mikrofilamenti, treplje, bičevi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Neorganske materije?

A

Voda, soli, joni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Organske materije?

A

Ugljeni hidrati, masti, belančevine, nukleinske kiseline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Šta je vezana voda?

A

Ima sposobnost da se veže za proteinske molekule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Šta je slobodna voda?

A

Služi kao rastvarač, transporter i predstavlja sredinu u kojoj se odvijaju biohemijski i metabolički procesi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Šta je hlorofil?

A

Biljni pigment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Od organskih sastojaka, čega najviše ima u ćeliji?

A

Proteini (10%)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako se zovu prosti, a kako složeni šećeri?

A

Monosaharidi (prosti), polisaharidi (složeni)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Značajne PENTOZE za ćeliju su?

A

Riboza i dezoksiriboza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Najpoznatije heksoze su?

A

Glukoza, fruktoza, galaktoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

U disaharide spadaju?

A

Saharoza, laktoza, maltoza (ulazi u sastav skroba)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Najpoznatiji polisaharid u biljnim ćelijama? I najpoznatiji u životinjskim ćelijama?

A

-Skrob (kod biljaka)
-Glikogen (kod životinja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Gde se nalazi Hitin?

A

U ćelijama skeleta insekta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Gde se nalaze prosti lipidi?

A

U ćelijama koje grade masno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Gde se nalaze složeni lipidi?

A

Nalaze se u ćelijama mozga, kostne srži, u spermatozoidima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Proteini se sastoje od?

A

Sastoje se od velikog broja prostih MONOMERA-AMINOKISELINA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako nastaje peptidna veza?

A

Nastaje između amino (NH2)-grupe jedne aminokiseline i karboksilne grupe druge aminokiseline, uz oslobađanje molekula vode

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koji su prosti proteini?

A

Albumini i globulini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koji su složeni proteini?

A

Lipoproteini, nukleoproteini…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Proteini koji grade kompleks sa nukleinskim kiselinama većinom su?

A

Histoni i nehistonski proteini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Koje 3 komponente ima svaki nukleotid?
1 azotna baza, 1 pentoza i fosforna kiselina
26
U kojim delovima ćelije se nalazi DNK?
U jedru i mitohondrijama
27
U kojim delovima ćelije se nalazi RNK?
U jedru i citoplazmi
28
29
Enzimi su po hemijskoj prirodi?
Belančevine
30
Šta je apoenzim?
Belančevinasti deo enzima
31
Šta je koenzim?
Nebelančevinasti deo enzima
32
Enzimi deluju na?
Supstrat
33
Šta su egzoenzimi?
Sintetišu se u ćeliji, deluju VAN ĆELIJE
34
Šta su endoenzimi?
Sintetišu se u ćelijskim organelama i u samoj ćeliji obavljaju funkcije
35
Šta su HIDROLAZE?
Enzimi koji katalizuju dodavanje i oduzimanje vode i vodonika
36
Šta su prokarioti?
To su organizmi čije ćelije nemaju jasno diferencirano jedro
37
Šta spada u prokariote?
Modrozelene alge i mnoge bakterije
38
Ćelijski zid je po sastavu?
Polisaharid (sadrži i lipide i proteine)
39
Da li svi prokarioti imaju ćelijski zid?
Ne
40
Uloga ćelijske membrane?
Selektivna uloga i reguliše propustljivost jona i raznih molekula iz okolne sredine u citoplazmu
41
Šta je NUKLEOID?
Predeo i koji je rasut genetički materijal
42
Šta je GENOM?
Nosilac genetičkih informacija. Skup svih gena u jednom organizmu. Kod prokariota genom je DNK, za koji nisu vezani proteini.
43
Šta su eukariotske ćelije?
Ćelije koje imaju diferencirano jedro, jedrov omotač (odvaja jedro od citoplazme)
44
Šta je citoplazma?
Čini osnovnu MASU ĆELIJE (gel-sol koloidnu). Tu su uronjeni ćelijske organele i skelet ćelije
45
Šta je ćelijska membrana?
Tanka opna koja obavija citoplazmu
46
Ćelijske organele:
Plazmalema, nukleus, endoplazmatični retikulum, Goldžijev kompleks, lizozomi, digestivne vakuole i mitohondrije
47
Dvoslojna struktura ćelijske membrane?
Srednji sloj - lipidi Spoljašnji slojevi - molekuli proteina (za koje su vezani lipidi)
48
Uloga ćelijske membrane?
Specijalizovanost za kontakt-transport. Ćelijska membrana ima ulogu barijere koja razdvaja unutraćelijski prostor od vanćelijske tečnosti, ali istovremeno ona mora omogućiti i selektivan prolazak molekulima i jonima u ćeliju i iz nje
49
Šta je CITOZA?
Omogućava unošenje materija u ćeliju, javlja se kao "endocitoza" i "egzocitoza"
50
Endocitoza?
Javlja se kao pinocitoza i fagocitoza
51
Pinocitoza?
Unošenje tečnosti iz okolne sredine u citoplazmu
52
Fagocitoza?
Citoplazmini produžeci unose vanćelijski materijal u vidu čestice. Pri tome nastaju VAKUOLE
53
Egzocitoza?
Sekrecija. Oslobađanje virusa se smatra vidom egzocitoze
54
Glikokaliks?
Na površini ćelijske membrane, u vidu "mikroresice". Prorozan i ima ulogu filtra. Predstavlja zaštitni omotač
55
Receptori?
Proteinski ili glikoproteinski molekuli, u spoljašnjoj strani ćelijske membrane
56
Selektivna propustljivost membrane?
Propustljiva za vodu i kiseonik rastvoren u vodi. Za jone HLORA i KALIJUMA propustljivost je manja za oko 10 000 puta od one za vodu
57
Pasivan ćelijski transport?
Difuzija, slobodna difuzija, olakšana difuzija i osmoza
58
Aktivan ćelijski transport?
Mehanizam prenošenja materija i biološki aktivnih molekula koji nisu rastvorljivi u vodi i lipidima. Neophodna je energija (koju obezbeđuju molekuli ATP), koja se oslobađa u mitohondrijama
59
Nukleus (jedro)?
Organela koju imaju sve eukariotske ćelije. Jedro nemaju -- zrela crvena krvna zrnca
60
Nukleoplazma?
Sadržaj jedra, tu se nalaze nukleoproteini
61
Da li eukariotske ćelije mogu imati više jedara?
Imaju BAR JEDNO, a neke mogu imati i VIŠE JEDARA
62
Osteoklasti?
Imaju 100 i više jedara
63
Gde se nalazi jedro tokom embrionalnog razvića?
Smešteno je u centru ćelije
64
Najmanje jedro imaju?
Limfociti i spermatozoidi
65
66
Šta odvaja jedrova membrana?
Odvaja sadržaj jedra od citoplazme
67
Unutrašnj i spoljašnja jedrova membrana?
Unutrašnja je PRAVA JEDROVA MEMBRANA; spoljašnja je citoplazmina membrana
68
Prenukleusni prostor?
Prostor između spoljašnje i unutrašnje jedrove membrane
69
Šta su hromozomi?
Organele jedra
70
Hromozom se sastoji od?
Dve hromatide
71
Koliko čovek ima hromozoma?
23 para, dakle telesna ćelija čoveka sadrži 43 hromozoma (2n - diploidan)
72
Šta su histoni?
Spadaju u bazne proteine; sa DNK čine 60-90% mase hromozoma
73
Šta su geni?
Delovi molekula DNK
74
75
Ćelijske organele - organele citoplazme?
Ribozomi, endoplazmatični retikulum (ER), Goldžijev kompleks, lizozomi, peroksizomi, mitohondrije, plastidi
76
Koje boje su hloroplasti?
Zelene
77
Koje boje su hromoplasti?
Žuti do crvene
78
Koje boje su leukoplasti?
Bezbojni
79
Uloga hlorofila?
Da apsorbuje sunčevu energiju
80
Proteini citoskeleta?
Miozin, aktin, tubulin
81
Uloga cilija (treplje) i flagele (bičevi)?
-POKRETANJE - pokreću se protozoe i polne ćelije -omogućuju uklanjanje raznih čestica, bakterija... sa površine ćelija
82
Izgled cilija?
Kratke, nalaze se u velikom broju na površini jedne ćelije
83
Izgled flagela?
Dugačke, nalaze se po jedna do dve (retko više) na površini ćelije
84
Razlika između biljnih i životinjskih ćelija?
-Osnovna razlika je u FUNKCIJI -Ćelijski zid biljne ćelije je izgrađen od CELULOZE, dok životinjske imaju samo CITOPLAZMINU OPNU
85
Ćelijski ciklus?
Vremenski period između dve generacije ćelija. Postoje dva perioda: INTERFAZA i PERIOD DEOBE
86
Intefaza?
Period između dve deobe; odvija se rast i specifična aktivnost ćelije. Za vreme ove faze dolazi do REPLIKACIJE DNK. U ovoj fazi se dupliraju hromozomi i centrioli
87
Deoba ćelije?
Proces gde nastaju dve potpuno jednake ćelije (i ravnomeran broj hromozoma). Najintenzivnije se dele i obnavljaju crvena krva zrnca.
88
Načini deobe?
1. Pupljenje 2. Amitoza (direktna deoba) 3. Mitoza (indirektna) 4. Mejoza (redukciona deoba)
89
Šta je kariokineza?
Deoba jedra
90
Šta je citokineza?
Deoba citoplazme
91
Faze tokom deobe ćelije?
1. Profaza 2. Metafaza 3. Anafaza 4. Telofaza
92
Deoba najduže traje kod: Hladnokrvnih životinja, kod sisara, biljaka ili bakterija?
Kod biljaka (dan i više)
93