Citologija biljne stanice

Question 1

Koja je prosječna veličina biljne stanice?

Answer 1

Prosječna veličina biljne stanice je 20-100 µm.

Question 2

Koja je veličina sklerenhimskih vlakanaca?

Answer 2

Sklerenhimska vlakanca su velika 1-2 mm.

Question 3

Koja je veličina traheida?

Answer 3

Traheide su velike 2-4 mm.

Question 4

Koliko su velika sklerenhimska vlakanca tekstilnih biljaka?

Answer 4

Sklerenhimska vlakanca tekstilnih biljaka su velika oko 5 cm.

Question 5

Koliko su velike stanice pamučnog vlakna i što je taj pamuk?

Answer 5

Pamuk su mrtve dlake sa sjemenki, a velike su oko 7 cm.

Question 6

Koliko su velike mjehuričaste stanice lubenice ili agruma?

Answer 6

Mjehuričaste stanice lubenice ili agruma su velike 1-2 mm.

Question 7

Koje su najveće biljne stanice, koliko su dugačke i u kojem rodu biljaka se pojavljuju?

Answer 7

Najveće biljne stanice su nečlankovite mliječne cijevi (polienergidne i razgranjene). Duge su preko metar. Pojavljuju se u rodu Hevea (kaučukovac).

Question 8

Što sintetizira staničnu stijenku?

Answer 8

Staničnu stijenku sintetizira protoplast.

Question 9

Od čega je većinski građena stanična stijenka?

Answer 9

Stanična stijenka je većinski građena od celuloze (40-60%).

Question 10

Koji spoj je najrasprostranjeniji organski spoj u prirodi?

Answer 10

Najrasprostranjeniji organski spoj u prirodi je celuloza.

Question 11

Što je celuloza i čega je ona polimer?

Answer 11

Celuloza je polisaharid.
Ona je polimer ß-glukoze.

Question 12

Koja je veza prisutna u molekulama celuloze i kako nastaje?

Answer 12

Veze između molekula glukoze u celulozi su ß-1,4-glikozidne veze. Nastaju preko kisika vezanjem C1 atoma jedne molekule glukoze s C4 atomom druge molekule glukoze.

Question 13

Što je celobioza i što nastaje njenih daljnjim povezivanjem?

Answer 13

Celobioza je dimer nastao povezivanje dviju molekula ß-glukoze.
Daljnjim povezivanjem molekula celobioze nastaje celuloza.

Question 14

Koji su enzimi za razgradnju vezani za celulozu?

Answer 14

Enzimi za razgradnju korišteni za razgradnju celuloze su celulaza i celobiaza.

Question 15

Koja skupina spojeva uz celulozu je velikim dijelom zastupljena u staničnoj stijenci?

Answer 15

Uz celulozu, u staničnoj stijenci su visoko zastupljeni pektini.

Question 16

Što je središnja lamela i od čega je građena?

Answer 16

Središnja lamela je struktura koja drži zajedno dvije biljne stanice, zajednička je tvorevina dviju stijenki.
Građena je od pektina.

Question 17

Što su pektini i koja su njihova karakteristična svojstva?

Answer 17

Pektini su polimeri galakturonske kiseline (derivat galaktoze).
Imaju karakteristično svojstvo izrazitog bubrenja –> vuku na sebe velike količine vode.
Imaju veliki kiselinski karakter zbog čega stvaraju soli: Ca- ili Mg- pektinate.

Question 18

Što je maceracija stanica, zašto do nje dolazi i koji su primjeri prirodne i umjetne maceracije?

Answer 18

Maceracija je odvajanje dviju susjednih biljnih stanica zbog razgradnje središnje lamele –> do toga dolazi zbog lake razgradnje soli pektinata.
Prirodna maceracija: sazrijevanje plodova, omekšavanje.
Umjetna maceracija: kuhanje plodova.

Question 19

Što je hemiceluloza, u kojim se stanicama nalazi i koja su njena svojstva?

Answer 19

Hemiceluloza je jedan od polimera zastupljenih u staničnoj stijenci koji služi kao rezervna celuloza.
Nalazi se u stijenkama stanica endosperma i koriledona sjemenki.
Hemiceluloza je topiva u koncentriranim lužinama, manje su otporne od celuloze te ih ima više u mlađim nego u starijim stanicama.

Question 20

Koji polisaharidi spadaju u kategoriju hemiceluloze?

Answer 20

Polisaharidi celuloze su glukani, ksiloglukani, fruktani i galaktani.

Question 21

Koji su najrašireniji od hemiceluloznih polisaharida i kojim su vezama vezani?

Answer 21

Najrašireniji od celuloznih polisaharida su:
- glukani - ß-1,3 i ß-1,4 veza
- ksiloglukani - ß-1,4 vezana glukoza s α-1,6 vezanim lancima ksiloze

Question 22

Koji od hemiceluloznih polisaharida posebno pridonose čvrstoći stijenke?

Answer 22

Čvrstoći stijenke posebno pridonose ksiloglukani.

Question 23

U kojim su biljkama zastupljene velike količine hemiceluloze?

Answer 23

Hemiceluloze su posebno zastupljene u datulji, šparogama, kavi, strihninovcu i raznim palmama.

Question 24

Koji su dijelovi stanične stijenke?

Answer 24

Dijelovi stanične stijenke su:
- središnja pektinska lamela - zajednička tvorevina dviju susjednih stanica
- primarna stijenka - nastavlja se na središnju lamelu i građena je od pektina, hemiceluloze i celuloze
- sekundarna stijenka - izlučuju ju protoplasti apozicijskim rastom na primarnu stijenku (nemaju ju sve stanice), građena je od celuloze, hemiceluloze i lignina

Question 25

Objasni finu građu stanične stijenke.

Answer 25

Nitaste celulozne makromolekule su skupljene u paketić zvan MICEL (oko 100 molekula celuloze). Miceli su u stijenci međusobno paralelno orijentirani. Intermicelarni prostori ispunjeni su vodom ili inkrustama. CELULOZNE MAKROMOLEKULE prelaze iz jednog mciela u drugi (sprječava se odvajanje micela jednih od drugih i povećava se čvrstoća stijenke). Oko 20 micela su organizirani u MIKROFIBRILE. Više mikrofibrila je organizirano u FIBRILE.

Question 26

Koliku napetost mogu podnijeti mikrofibrili?

Answer 26

Mikrofibrili mogu podnijeti napetost od 110 kg/mm2.

Question 27

Od čega je izgrađena stijenka mladih embrionskih stanica i koja je karakteristika tih spojeva?

Answer 27

Stijenka mladih embrionskih stanica je izgrađena od pektina i hemiceluloze. Pektin i hemiceluloza ne čine amorfnu osnovnu tvar i ne tvore fibrile.

Question 28

Kako stijenka povećava svoju površinu i koji je to tip rasta?

Answer 28

Svoju površinu stijenka povećava plošnim rastom. To je intususcepcijski rast stijenke - novi dijelovi stijenke (mikrofibrili) se umeću između postojećih.

Question 29

Kojim tipom rasta stijenka povećava svoju širinu (debljinu)?

Answer 29

Svoju širinu stijenka povećava apozicijskim rastom - novi dijelovi stijenke (mikrofibrili) se prislanjaju na postojeće.

Question 30

Zašto dolazi do slojanja stijenke?

Answer 30

Do slojanja stijenke dolazi zbog različitih gustoća pojedinih lamela čime su im različiti i indeksi loma svjetlosti pa vidimo slojanje.

Question 31

Što nalazimo u staničnoj stijenci kao utanjenje stanične stijenke?

Answer 31

Jažice - lokalna utanjenja u staničnoj stijenci Dvije jažice susjednih stanica čine jažični par. Služe za komunikaciju stanica koju odvijaju preko plazmodezmija --> citoplazmatske niti koje prolaze kroz jažični par.

Question 32

S obzirom na izgled jažičnog kanala, kakve jažice razlikujemo?

Answer 32

S obzirom na izgled jažičnog kanala razlikujemo jednostavne, poluograđene i ograđene jažice.

Question 33

Kakva mogu biti lokalna zadebljanja stanične stijenke?

Answer 33

Lokalna zadebljanja stanične stijenke mogu biti centrifugalna ili centripetalna. Centrifugalna - strše van od stijenke, na polenovim zrncima i sporama (kvržice, bodlje) Centripetalna - prema unutra, kvržice, bodlje, prečage, cistolit.

Question 34

Kakve mogu biti promjene u staničnoj stijenci i koje su to promjene?

Answer 34

Promjene u staničnoj stijenci mogu biti strukturne ili kemijske. Promjene: ligniziranje, suberiniziranje, kutiniziranje, mineraliziranje.

Question 35

Što su lignini, koje su njihove karakteristike i koje stanice ih sadrže?

Answer 35

Lignini su polimeri fenilpropana koniferil alkohola (fenilpropanskih derivata). Razgranane su molekule koje tvore čvrstu mrežu. Lignin sadrže stijenke stanica svih odrvenjelih dijelova biljke --> tvrde, neelastične i u izraslom stanju mrtve stanice.

Question 36

Je li lignin inkrusta ili akrusta?

Answer 36

Lignin je inkrusta. Ulaže se u stijenku u intermicelarne i mikrokapilarne prostore (prostori između mikrofibrila).

Question 37

Što je suberin?

Answer 37

Suberin je visoki polimer masnih i oksimasnih kiselina.

Question 38

Gdje se ulaže suberin, kako se ulaže i na koji način uzrokuje nepropusnost za vodu?

Answer 38

Suberin se ulaže u stanične stijenke stanica pluta, stijenke lenticela, endodermu, egzodermu i dr. U stijenke se ulaže akrustiranjem čime nastaju zasebne suberinske lamele obložene voskom koji se izmjenjuju sa celuloznim slojevima. Zbog suberina i voska (najviše), stanica je nepropusna za vodu zbog čega umire i nastaju mrtve stanice. Suberin sam po sebi je djelomično hidrofoban i propustan za vodu, no uz vosak postaje potpuno nepropustan.

Question 39

Koji organel je odgovoran za šećerniranje molekularnih građevnih elemenata suberina i voska te kako se odvija šećerniranje?

Answer 39

Za šećerniranje molekularnih građevnih elemenata suberina i voska odgovoran je glatki ER. Šećerniranje se odvija difuzijom (ekrino) ili putem Golgijevih vezikula (granulokrino).

Question 40

Što je kutin?

Answer 40

Kutin je tvar srodna suberinu (ima manje nezasićenih kiselina).

Question 41

Je li kutin inkrusta ili akrusta i u gdje se u stijenci ulaže?

Answer 41

Kutin je i inkrusta i akrusta. Inkrusta je u vanjskom dijelu stijenke epidermalnih stanica gdje tvori kutinizirani sloj. Akrusta je kada se izlučuje na površinu vanjske stijenke epidermalnih stanica i tvori kutikulu.

Question 42

Koji spoj je visoko zastupljen u stijenkama epidermalnih stanica kserofita?

Answer 42

U stijenkama epidermalnih stanica kserofita je, za razliku od ostalih biljaka, visoko zastupljen kutin.

Question 43

Koje se tvari mineraliziraju u staničnu stijenku i u kojim se biljkama pojavljuju koje?

Answer 43

Mineralizacijom se u staničnu stijenku ulažu inkruste kalcijev karbonat i silicijev dioksid. Kalcijev karbonat - cistolit, dlake žarnice kopriva Silicijev dioksid - epidermalne stanice trava i preslica, cistolit, stijenke žarnica kopriva, dlačne stanice oštrolista i krstašica.

Question 44

Što su flobafeni, kako se boje, u kojim stanicama se nalaze i kakvo svojstvo daju stanicama u kojima su prisutni?

Answer 44

Flobafeni su kondenzacijski produkti katehinskih tanina koji se nakupljaju u stijenci nakon uginuća stanice. Katehinski tanini - derivati galne i epigalne kiseline. Flobafeni se boje crvenkasto-smeđe ili smeđe. Stijenke s puno flobafena su prisutne u ljuskama sjemenki, srži drva, u kožnom tkivu (pluto i lila), usplođu suhih plodova i uginulim listovima. Flobafeni daju otpornost prema truljenju (srž drveta ne truli, ima veliku otpornost na mikroorganizme i nametnike).

Question 45

Što je gumoza i kod kojeg se roda najčešće pojavljuje?

Answer 45

Gumoza je pojava na mjestima ranjavanja biljke gdje dolazi do otapanja stanične stijenke i pretvaranje u gumu (tvar šećernog karaktera). Najčešće se pojavljuje kod vrsta roda Prunus.

Question 46

Koje su uloge stanične stijenke?

Answer 46

Uloge stanične stijenke: - daje oblik biljnim stanicama - zaštita od isušivanja - sprječava prevelik ulazak vode u biljne stanice (bitno za turgor) - omogućuje rast biljke nasuprot djelovanja gravitacijske sile - omogućuje komunikaciju biljnih stanica - zaštita biljke od patogena