Deformiteti čeljusti i lica

Question 1

Što se smatra normalnim vertikalnim odnosom donjih i gornjih zuba?

Answer 1

U normalnom zagrizu gornji sjekutići preklapaju donje za oko 3 mm.

Question 2

Koja su dva tipa otvorenog zagriza?

Answer 2

Zagriz otvoren naprijed (interkanino) te zagriz otvoren postranično.

Question 3

Kojom metodom najbolje dobivamo podatke o okluziji?

Answer 3

Dentalnim modelom. Na temelju otiska zuba izrađuju se gipsani modeli na kojima se izvodi gnatometrija, tj. analiza odljeva u pokretima poput žvakanja. Nakon te analize, analiziraju se odnosi zuba i nakon simulacije pomaka koji bi se ostvario operacijom.

Question 4

Što nam ortpan može otkriti, a da nismo saznali iz odljeva zuba?

Answer 4

Informacije o zubima koji bi mogli ometati pomak kostiju, poput neizraslih umnjaka koje je onda potrebno izvaditi prije operacije.

Question 5

Što je kefalometrijska analiza i kako se izvodi?

Answer 5

Kefalomtrijska analiza se temelji na radiološkom snimku, a radi se o iscrtavanju ključnih pravaca i kutova koji povezuju strukture viscerokranija. Omogućuje objektiviziranje veličine i odnosa ključnih struktura viscerokranija. Danas se izvodi prenošenjem MSCT snimaka u računalo koje ih samo analizira.

Question 6

Zašto je kefalometrijska analiza bitna u planiranju zahvata?

Answer 6

Jer nam omogućuje i analizu te prikaz simuliranog rezultat zahvata.

Question 7

Opiši poremećaje u Crouzonovom sindromu?

Answer 7

Sindrom obuhvaća koronarnu sinostozu (brahicefalija) uz hipoplaziju orbite i maksile. Posljedica ovoga su plitke i prerazmaknute orbite (hipertelorizam). Zbog intrakranijske kompresije prisutan i egzoftalmus. Posljedica promjena je i konkavitet lica, meziookluzija te reduciran volumen nosne šupljine i sinusa (otežano disanje na nos).

Question 8

Kojim zahvatima se liječi Crouzonov sindrom?

Answer 8

Oko 10-12 mjeseci se razdvajaju suture (ponekad se ponavlja kasnije). U dobi od 5-7 godina radi se osteotomija Le Fort III s pomakom fronto-facijalnog segmenta naprijed, a defekt kosti se nadomjesti presadcima kalvarije ili distrakcijom. Poremećaj okluzije rješava se kasnije Le Fort I osteotomijom (LFO I).

Question 9

Što može biti uzrok naknadnog rasta mandibule u dotad zdravih odraslih osoba?

Answer 9

Akromegalija, povećano lučenje hormona rasta.

Question 10

Kakav je jezik osoba s mandibularnim prognatizmom?

Answer 10

Često je prisutna makroglosija (nekad je i uzrok prognatizma).

Question 11

Koji je mehanizam nastanka rascjepa nepca u Pierre Robinovoj bolesti?

Answer 11

Zbog mandibularnog mikrognatizma, dolazi do retruzije jezika koji onemogućuje normalno spajanje nepca.

Question 12

Kako bi opisao lice osoba s maksilarnim mikrognatizmom?

Answer 12

Zbog horizontalnog i vertikalnog deficita maksile, lice ovih osoba je kratko i četvrtasto s često ojačanim maseterima. U profilu je konkavno, nekada je taj efekt pojačan zbog hipoplazije jagodične kosti.

Question 13

Kako izgleda lice osobe s maksilarnim prognatizmom?

Answer 13

Prisutna je protruzija srednjeg lica s velikim nosom. Gornja usna ne prekriva rub gingive. Često ojačane malarne prominencije.

Question 14

Koja čeljust je deformirana u sindromu dugog lica i kako ona djeluje na drugu kost?

Answer 14

Deformirana je maksila, konkretno radi se o vertikalnom višku. Posljedica ovoga je da je mandibula spuštena i rotirana prema dolje.

Question 15

Što je mandibularni laterognatizam?

Answer 15

Mandibularni laterognatizam je poremećaj okluzije gdje je okluzijska ravnina nakošena uz pomak zubnih lukova u stranu. Nastaje kod nekih asimetrija čeljusti.

Question 16

Koje su moguće smetnje kod hipertrofije žvačnih mišića?

Answer 16

Otežano i bolno otvaranje usta. Ako poremećaj traje dulje, moguće je da hvatište masetera kalcificira (četvrtast izgled lica).

Question 17

Koji je cilj ortodontskog liječenja kod dentoskeletnog poremećaja?

Answer 17

Cilj je ispraviti zube iz kompenzacijske inklinacije. Inicijalno, ovo će pogoršati okluziju, ali tek nakon kirurškog zahvata postiže se idealna okluzija. U odrasloj dobi moguć i obrnut redosljed.

Question 18

Koji je najčešći korektivni zahvat na donjoj čeljusti? Koja je najteža posljedica?

Answer 18

To je obostrana sagitalna osteotomija. Njena najteža posljedica je utrnulost usne i zuba kao posljedica oštećenja alveolarnog živca.

Question 19

Koje su primjene zahvata LFO I?

Answer 19

Ako je nužnu, uz BSSO se izvodi kod korekcija mandibularnog prognatizma, mikrognatizma i laterognatizma. Koristi se u korekciji maksilarnog mikrognatizma, prognatizma te sindroma dugog lica.

Question 20

Koja je razlika LFO I od istoimenog prijeloma?

Answer 20

Kod LFO I odvajanje završava na tuberu maksile, dok se kod prijeloma odvajaju i donji dijelovi pterigoidnih nastavaka.

Question 21

Što je bimaksilarna osteotomija?

Answer 21

Naziv sa skupni zahvat LFO I i obostrane sagitalne osteotomije.

Question 22

Zašto je kod pomaka većih od 6 mm bolje napraviti BMO nego samo BSSO ili LFO I?

Answer 22

Zbog ograničene pomičnosti mekih tkiva i većeg rizika vaskularne kompromitacije.

Question 23

Kako se izvodi distrakcijska osteogeneza?

Answer 23

Distrakcija uključuje osteotomiju na odabranom mjestu, bez pomaka i sa fikascijom dvaju krajeva distraktora na osteotomirane fragmente. Distrakcija je polagana (1 mm/dan) kako bi osteogeneza sustigla razmak između osteotomiranih fragmenata.

Question 24

Za koje pacijente je distrakcija najuspješnija?

Answer 24

Distrakcija je uspješnija kod mlađih pacijenata čija je kost još uvijek u rastu.