demografija

Question 1

Pitanje

Answer 1

Odgovor

Question 2

Kako se kretao broj stanovnika Hrvatske od 1857. godine?

Answer 2

Porast je bio relativno spor, broj stanovnika se jedva udvostručio.

Question 3

Koji su glavni razlozi sporog porasta stanovništva Hrvatske?

Answer 3

Smanjenje prirodnog prirasta, ratovi, bolesti i emigracija.

Question 4

Kakvo je demografsko stanje Hrvatske zadnjih 20 godina?

Answer 4

Hrvatska ima prirodni pad stanovništva jer su stope mortaliteta više od stopa nataliteta.

Question 5

Koje su bile stope nataliteta i mortaliteta u Hrvatskoj 2008. godine?

Answer 5

Stopa nataliteta 9,9‰, stopa mortaliteta 11,8‰, a mortalitet dojenčadi 4,5‰.

Question 6

Kako je raspoređeno stanovništvo po spolu u Hrvatskoj?

Answer 6

U ukupnom stanovništvu ima više žena, iako se rađa više muške djece.

Question 7

Što uzrokuje izjednačavanje broja muškaraca i žena u dobnim skupinama oko 35-40 godina?

Answer 7

Diferencijalni mortalitet, odnosno viši mortalitet muške populacije.

Question 8

Zašto Hrvatska nema porast broja stanovnika?

Answer 8

Zbog faze demografske starosti koja ne omogućuje porast.

Question 9

Koji su gospodarski problemi povezani sa starenjem stanovništva Hrvatske?

Answer 9

Raste udio osoba s osobnim prihodima što opterećuje mirovinske fondove, a nedostatak mladih smanjuje radnu snagu.

Question 10

Kako se može opisati etnička struktura Hrvatske?

Answer 10

Hrvatska je etnički homogena država.

Question 11

Koji je redoslijed zaposlenosti po sektorima djelatnosti u Hrvatskoj?

Answer 11

III-11-1 (primarni, sekundarni, tercijarni sektor).

Question 12

Kada je započela blaga ekspanzivna populacijska politika u Hrvatskoj i što se dogodilo s natalitetom?

Answer 12

Od 2003. postoji blagi rast stopa nataliteta, ali nedovoljan za prirodni rast.

Question 13

Kako se mijenjaju stope mortaliteta u Hrvatskoj i zbog čega?

Answer 13

Blago rastu zbog starenja stanovništva.

Question 14

Kako je obrazovna struktura Hrvatske u odnosu na Europu?

Answer 14

Relativno je loša, 41,4% stanovništva 2001. godine imalo je samo osnovnu školu ili manje.

Question 15

Kako prirodna osnova i društveni čimbenici utječu na gospodarski razvoj u Hrvatskoj?

Answer 15

Poznavanjem klime, reljefa, tla i društvenih čimbenika može se planirati razvoj djelatnosti, ali društveni čimbenici poput usitnjenosti zemljišta i neorganiziranosti tržišta često negativno utječu.

Question 16

Koliko je naselja u Hrvatskoj prema popisu 2001. godine?

Answer 16

Bilo je 6.759 naselja.

Question 17

Koje su kategorije naselja prema broju stanovnika?

Answer 17

1. Mrtva naselja (bez stanovnika) 1,6%;
2. 2. Patuljasta (1-99) 36,6%;
3. 3. Sitna (100-199) 19,8%;
4. 4. Mala (200-499) 23,3%;
5. 5. Srednja (500-999) oko 10%;
6. 6. Velika (1000-1999) oko 8%;
7. Srednji gradovi (10.000-89.999);
8. 8. Veliki gradovi (>90.000) manje od 1%.

Question 18

Koliki udio stanovnika Hrvatske živi u srednjim i velikim gradovima?

Answer 18

44,2% stanovnika.

Question 19

Koliki udio ruralnog prostora i naselja ima Hrvatska?

Answer 19

Ruralni prostor zauzima 94% površine i 97,9% svih naselja.

Question 20

Koliko tipova ruralnih područja postoji u Hrvatskoj?

Answer 20

Sedam tipova ruralnih područja.

Question 21

Koji su glavni tipovi ruralnih područja u Hrvatskoj prema funkcionalnoj i nodalnoj organizaciji?

Answer 21

1. Strukturno jača periurbana područja - većina stanovništva radi u susjednim gradovima, s malim udjelom zaposlenih u poljoprivredi;
2. Dostupna, cirkulaciji ovisna ruralna i periurbana područja - nalaze se blizu središnjih naselja u brežuljkastom prostoru, izražena dnevna cirkulacija na rad u gradove;
3. Tržišno orijentirana poljoprivredna ruralna područja - uglavnom panonsko i peripanonsko područje, poljoprivreda glavni izvor prihoda;
4. Pretežno primorska područja - poljoprivreda je manje važna, a turizam i ugostiteljstvo važniji;
5. Ekstenzivna ruralna područja - obilježena ekstenzivnom poljoprivredom i deruralizacijom;
6. Ruralna periferija - ekstenzivna poljoprivreda u udaljenim naseljima s brdskim krajevima i izraženim izumiranjem;
7. Ostala ruralna područja - patuljasta naselja sa slabom infrastrukturom.

Question 22

Kako nastaju i kakve su prostorne karakteristike većine ruralnih naselja u Hrvatskoj?

Answer 22

Većina ruralnih naselja nije planski nastala, prevladavaju disperzna ili raštrkana naselja s brojnim zaselcima, često u brežuljkastim, brdskim i planinskim područjima. Zbijena ili grupirana naselja imaju više stanovnika, često su grupirana oko križišta putova, a izdužena su uz cestu, posebno u Panonskoj Hrvatskoj.

Question 23

Koje su razlike u rasporedu posjeda u različitim tipovima naselja?

Answer 23

Naselja s raštrkanim domovima i osamljena gospodarstva imaju uglavnom okupirani posjed, dok zbijena naselja češće imaju raštrkani posjed.

Question 24

Kako se definira grad u Hrvatskoj i koji su kriteriji za gradski status?

Answer 24

Gradovi su naselja s više od 10.000 stanovnika, sva županijska središta i naselja s više od 1.500 stanovnika koja su subregionalni centri. Status grada određuje se administrativnim putem.

Question 25

Koliki je bio stupanj urbanizacije Hrvatske 2001. godine?

Answer 25

Stupanj urbanizacije iznosio je 53,9%.

Question 26

Koje su glavne makroregije i njihova demografska obilježja?

Answer 26

Zagrebačka makroregija ima 49% urbanog stanovništva; Slavonska makroregija 35%; Splitska makroregija 26%. Postoje regionalne razlike u razvoju i urbanizaciji.

Question 27

Koja je povijesna pozadina razvoja urbane mreže Hrvatske?

Answer 27

Urbana tradicija duga je i počinje s grčkim kolonijama na obali (Issa, Pharos, Korkyra) i keltskim uporištima u unutrašnjosti. Rimska uprava proširila je mrežu (Siscia, Pola, Salona, Marsonia itd.). U srednjem vijeku urbana mreža je razorena, antički gradovi nestaju, a zamkovi (burgovi) postaju središta razvoja, uz spor rast stanovništva.

Question 28

Kada je intenziviran razvoj urbane mreže u Hrvatskoj i što ga je potaknulo?

Answer 28

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća razvoj je potaknut industrijalizacijom. Nakon 2. svjetskog rata urbanizacija se intenzivira zbog industrijalizacije i razvoja turizma u Primorju.

Question 29

Koliko je urbanih naselja u Hrvatskoj i koje je glavno urbano središte?

Answer 29

Hrvatska ima mrežu od 122 gradska naselja, a glavno središte je Zagreb.

Question 30

Koji su tipovi gradova u Hrvatskoj i njihove karakteristike?

Answer 30

U kontinentalnom dijelu prevladavaju srednjoeuropski tipovi gradova, dok je u primorju prisutan sredozemni tip. Razlikuju se po građevnom materijalu, izgledu objekata, prostornoj organizaciji i prometnim rješenjima.

Question 31

Koji su primjeri velikih gradova u Hrvatskoj?

Answer 31

Veliki gradovi su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Question 32

Kako se kategoriziraju srednji i mali gradovi?

Answer 32

Srednji gradovi imaju više od 7.000 stanovnika, a mali gradovi više od 2.000 stanovnika.

Question 33

Kako se određuje status grada u Hrvatskoj?

Answer 33

Status grada određuje se administrativnim putem.

Question 34

Pitanje

Answer 34

Odgovor

Question 35

Koje su glavne makroregije i njihovi udjeli urbanog i ukupnog stanovništva?

Answer 35

Zagrebačka makroregija: 49% urbanog stanovništva; Splitska makroregija: 26% urbanog i 20% ukupnog stanovništva; Riječki makroregija: 18% urbanog i 13% ukupnog stanovništva; Osječka makroregija: 22% urbanog i 20% ukupnog stanovništva.

Question 36

Koja su regionalna i subregionalna središta Zagrebačke makroregije?

Answer 36

Regionalna središta: Varaždin, Karlovac, Sisak, Bjelovar. Subregionalni centri: Karlovac, Čakovec, Krapina, Sesvete, Velika Gorica, Križevci, Kutina, Zaprešić, Samobor, Petrinja, Ogulin.

Question 37

Koje je vodeće središte Zagrebačke makroregije i kako je razvijano kroz povijest?

Answer 37

Vodeće središte je Zagreb, koje se razvilo na križištu putova. Položaj je valoriziran tek krajem 19. stoljeća izgradnjom željezničke pruge. Zagreb je bio središte biskupije u 11. stoljeću, političko središte od 16. stoljeća, a ujedinjenje Gradeca i Kaptola dogodilo se 1850. Do kraja 19. st. širilo se do željezničke pruge, a u 20. stoljeću do Save (nakon izgradnje nasipa).

Question 38

Koji su značajni događaji u razvoju Splitske makroregije?

Answer 38

Split se razvio u blizini antičke Salone (4. st. pr. Kr.), Dioklecijanova palača datira iz 4. st. Split je postao crkveno središte Kraljevine Hrvatske. Bio je politički podređen Veneciji, a upravno Zadru. Zastoj razvoja trajao je do 19. stoljeća kada su izgrađene prometnice prema zaleđu, što je povećalo njegov značaj kao središta Dalmacije.

Question 39

Koja su regionalna središta Splitske makroregije?

Answer 39

Sibenik, Zadar, Dubrovnik, Knin, Sinj, Trogir, Solin, Makarska, Metković.

Question 40

Koji su čimbenici utjecali na razvoj Riječke makroregije?

Answer 40

Razvoj Rijeke potaknuli su izvori vode, reljefna uzvišenja pogodna za obranu (Liburni, Rimljani), izgradnja Lujzinske i Karolinske ceste te željezničke pruge. Rijeka je postala vodeća luka ugarskog dijela Monarhije, a nakon 2. svjetskog rata glavno je središte ovog dijela Europe.

Question 41

Koja su regionalna središta Riječke makroregije?

Answer 41

Pula, Pazin, Senj, Rovinj, Opatija, Labin, Gospić.

Question 42

Koje su značajke Osječke makroregije i njena regionalna središta?

Answer 42

Osječka makroregija ima 22% urbanog i 20% ukupnog stanovništva. Regionalna središta su Slavonski Brod, Vukovar, Požega, Virovitica, Vinkovci, Nova Gradiška, Slatina, Županja, Beli Manastir. Kontinuitet naseljenosti postoji od neolitika, a razvila se na povoljnom prijelazu preko Drave, uključujući antičku Mursu.

Question 43

Koja je važnost željezničke pruge za razvoj Zagreba?

Answer 43

Izgradnja željezničke pruge krajem 19. stoljeća valorizirala je položaj Zagreba, omogućila prostorno širenje grada i povezivanje s drugim regijama.

Question 44

Kako je povijesno utjecala Venecija na Split?

Answer 44

Venecija je politički podredila Split, a upravno je pripadao Zadru, što je uzrokovalo stagnaciju razvoja do 19. stoljeća.

Question 45

Što je značilo integriranje Splita sa zaleđem?

Answer 45

Povećalo je prometnu povezanost i gospodarski razvoj Splitske makroregije.

Question 46

Kako se makroregije odražavaju na razvoj Hrvatske?

Answer 46

Na prostoru gorske Hrvatske isprepliću se utjecaji triju makroregionalnih središta, što je negativno utjecalo na razvoj regije zbog kompleksnosti i konkurencije.

Question 47

Koje su demografske i prostorne razlike između makroregija?

Answer 47

Zagrebačka makroregija ima najveći udio urbanog stanovništva i najrazvijeniju infrastrukturu, dok su druge makroregije kao Splitska i Riječka važna zbog pomorskih luka i turizma. Osječka je značajna zbog kontinuiteta naseljenosti i razvijene poljoprivrede.