Drugi Dil Flashcards

(25 cards)

1
Q

Izdanak?

A
  • vegetativni dio kormusa koji raste najcesce iznad razine tla
  • vecinom cjevastog ili valjkastog oblika
    -uloge: transpiracija i asimilacija, provodi hranjive tvari izmedu listova i korijena, stvara organe za vegetativno i spolno razmozavanje, spremiste za rezervne tvari
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

O cemu ovisi anatomska grada stabla?

A

O starosti biljke i sistematskoj pripadnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasni defirencijaciju stabla?

A

Stanice vegetacijskog vrška ostaju istog oblika, osim stanica koje se dijele te pokazuju pojavu produženog rasta. Iz tih produženih stanica nastaju trajna tkiva: provodno, mehanicko, kozno i osnovno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Od kojih djelova se sastoji vršak drvenastog izdanka dvosupnice?

A
  1. Embrionalne zone
  2. Zone determinacije
  3. Zone diferencijacije
  4. Sekundarnog rastenja u debljinu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Primarna grada jednosupnice?

A

Sastoji se od a) PRIMARNA KORA- vrlo tanka, cine je epiderma i parenhimske stanice, epiderma cesto jednoslojna i sklerificirana (vrste porodice Poaceae- kukuruz) ili kutinizirana
b) CENTRALNI CILINDAR- najveci dio stabljike, u njemu su nepravilno rasporedene kolateralne zile (nema zilnog kambija), zile manje, okruglije i brojnije prema površini, a rjede, vece,slozenije prema sredistu. Floem je okrenut prema povrsini, a ksilem prema sredistu stabljike. Protofloem i protoksilem (najstariji djelovi zile) na polovima, a metafloem i metaksilem (mladi djelovi) se dodiruju.
Protofloem- neprohodne sitaste cijevi
Metafloem- funkcionalne sitaste cijevi i manje stanice pratilice
Metaksilem- 2 mrežaste traheje velikog promjera
Protoksilem- 1 ili 2 prstenaste traheje i parenhim te protoksilemski reksigeni medust. prostor
- zila je obavijena sklerenhimskim ovojem, koji joj daje cvrstocu, a izrazeniji je oko floema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Primarna grada dvosupnice?

A

Uočava se jasna granica izmedu primarne kore i sredisnjeg cilindra
-a) PRIMARNA KORA-JEDNOSLOJNA EPIDERMA
-VISESLOJNA EPIDERMA- zeljaste visegodisnjice (Lamiaceae i Fabaceae)- nakupine kutnog kolenhima smjestene u obliku “rebara”, kod dvosupnica koje prelaze u drvenastu gradu-> pločasti kolenhim, hipoderma ponekad izostaje
-PARENHIM
-ENDODERMA (skrobni ovoj)- parenhimske st. s škrobom
b) SREDIŠNJI CILINDAR- OTVORENE KOLATERALNE ZILE- imaju zilni ili fascikularni kambij, smjestene u obliku prstena, odvojene parenhimom traka srčike
- FLOEM- nefunkcionalni protofloem
- metafloem- funkcionalne sitaste cijevi i st. pratilice
- KSILEM- protoksilem- zila obavijena sklerenhimskim zilnim ovojem
- metaksilem- siroke mrezaste traheje, traheide i drvenčice
- u sredini biljke SRČIKA OD PARENHIMA, a u nekih vrsta šupljina (reksigeni intercelular)- stabljika žabnjaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sekundarna grada dvosupnica?

A

Ovisno o aktivnosti kambija postoji vise tipova sekundarnog rasta: aristolochia, helianthus, ricinus i tilia tip

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Aristolochia tip?

A

Interfascikularni kambij stvara samo parenhim, pa je broj i raspored zila u stabljici sekundarne grade jednak onom u stabljici primarne grade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Helianthus tip?

A

Interfascikularni kambij stvara veci broj manjih otvorenih kolateralnih zila, pa je broj zila u stabljici sekundarne grade veci nego u stabljici primarne grade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Ricinus tip?

A

Interfascikularni kambij stvara prema unutra elemente drva, a prema vani elemente kore, izmedu kojih su ocuvane uske srčikine zrake—> vise nema zasebnih zila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tilia tip?

A

Ne javljaju se zasebne zile, vec su sitasti i cjevasti elementi kao i kambij u obliku cjelovitog valjka (golosjemenjace i drvenaste dvosupnice)
-PERIDERMA- kod nekih zeljastih biljki
-DRVO- sekundarno stanicje stabljike (ksilem), nastalo diobom kambija prema unutrasnjosti biljke
-KORA- svo sekundarno stanicje stabljike (floem), nastalo diobom kambija prema periferiji stabljike
-GOD- masa ksilema (drva) nastala tijekom jedne vegetacijske sezone
-GRANICA GODA- masa ksilema (drva) nastala tijekom jedne vegetacijske sezone

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Sekundarna grada jednosupnice?

A

One rijetko imaju sekundarnu gradu (npr. Yucca, agava)
-postanak- nastaje diobom vanžilnog kambija, izmedu primarne kore i centralnog cilindra
- staničja centralnog cilindra slicna onima u primarnog gradi:
-parenhim
- zatvorene kolateralne zile
- periderma- zamjenjuje epidermu diobom plutnog kambija (nastaje u ili ispod epiderme)
- prema unutra nastaju sekundarne žile izmedu kojih je parenhim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Stabljika golosjemenjača?

A

Sekundarna grada, bez traheje
- četinjače- evolucijski starije od listopadnog drveća i grmlja, sadrže smolenice
- epiderma puca i propada, pa se javlja u obliku ostataka:
-a) KORA- VANJSKA- periderma
- parenhim s kortikalnim smolenicama
- shizogeno sekretno spremiste (st. koje luce smolu u kanal nastao razmicanjem stanica)
- UNUTARNJA- primarni floem (sitaste st. u izmjenicnom rasporedu)
- sekundarni floem (nastao diobom kambija
- u floemu bema st. pratilica
- b) KAMBIJ- nekoliko redova meristemskih st.
-c) DRVO- traheide s ogradenim jažicama
- traheide ranog (proljetnog) drva- imaju sirok lumen i tanke stijenke s velikim, okruglim, ogradenim jazicama (za provodenje vode i min tvari)
- traheide kasnog (ljetnog) drva- uži lumen i debele stijenke s malo, sitnih ogradenih jazica (za ucvršćenje, vide se godovi)
- ksilemske smolenice- nalaze se uz sekundarne zrake srčike koje povezuju floem i ksilem
- srediste stabljike- primarni ksilem i srčika od koje su pruzaju primarne zrake

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Stabljika morfoški?

A

Stabljika povezuje listove s korijenom, na vrhu stabljike su zametci organa- pupovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koljenca (nodiji)?

A

Mjesta razvoja lisnih zametaka i zametaka postranih ogranaka
Medusobno razmaknuti ČLANCIMA (internodijima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kakav moze biti prostorni raspored pupova?

A
  • vršni
  • aksilarni
  • pazušni
  • pricvjetni list (brakteja)
17
Q

Objasni vrsni raspored pupova?

A
  • pupovi se razvijaju na vrhu
  • njihovom diobom se ostvaraju uzdužni rast- APIKALNA DOMINACIJA
18
Q

Aksilarni raspored pupova?

A

Lisni i zametci bočnih ogranaka

19
Q

Pazušni raspored pupova?

A

Razvijaju se postrani pri osnovici lisnog pupa

20
Q

Objasni raspored pupova - pricvjetni list (brakteja)

A

Ovaj pup ne mora imati vegetativni karakter, moze se razviti u cvijet
npr. bozicna zvijezda

21
Q

Sto su sekundarni pupovi?

A

Dodatni pupovi uz glavni pazušni pup
- mogu biti: serijalni, kolateralni i adventivni

22
Q

Serijalni sekundarni pupovi?

A

Okomiti jedan na drugog (bagrem)

23
Q

Kolateralni sekundarni pupovi?

A

Lijevo i desno od aksilarnog pupa (luk)

24
Q

Adventivni sekundarni pupovi?

A

Na neocekivanim mjestima npr. adventivno korijenje (brsljan- stvara korijenje na internodijima)

25