ekonomika Flashcards
(16 cards)
Što je makroekonomika?
Razina bavljanje - gospodarstvo u cjelini
Proučava različita područja (npr. određivanje ukupnih investicija i potrošnju, kako središnje banke upravljaju novcem i kamatnim stopama, uzroke međunarodnih financijskih kriza, uzroke razvijenosti zemalja
Što je mikroekonomika?
Razina bavljenja - mikroekonomski subjekti - pojedinci, kućanstava, poduzeća i privredne grane
Sastoji se od brojnih znanstvenih disciplina kao što su marketing, menadžment, računovodstvo, poslovna organizacija, istraživanje tržišta
Tko su osnivači mikro i makro ekonomike?
Osnivač mikroekonomike je Adam Smith. 1776. objavljuje Bogastvo naroda u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije. Prvi prepoznao mehanizam nevidljive ruke - specifično svojstvo tržišta čijim djelovanjem rad pojedinačnih subjekata koji se odvija za osobnu korist dovodi do općeg društvenog boljitka.
Moderna makroekonomija započinje 1936. objavom Opće teorije zaposlenosti, kamate i novca - John Maynard Keynes. Analiza razdoblja visoke nezaposlenosti i visoke stope inflacije unutar poslovnih ciklusa
Oskudnost, ekonomska učinkovitost i ekonomska dobra
Oskudnost - situacija u kojoj postoji ograničenost dobara u odnosu na želje
Ekonomska dobra su ona koja su rijetka, a dobra kojih ima u izobilju su neekonoska ili slobodna dobra. Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara. Ekonomika proučava samo ekonomska dobra
Ekonomska učinkovitost - s obzirom na neograničenost želja i ograničnost dobara, potrebno je da gospodarstvo na najbolji mogući način iskoristi ograničene resurse
Naredbodavno gospodarstvo?
Država donosi sve važne odluke o proizvodnji, odnosno potrošnji (npr. SSSR). Posjeduje većinu proizvodnih sredstava (zemlju i kapital), posjeduje i usmjerava poslovanje poduzeća, određuje kako sveukupna proizvodnja društva treba podijeliti na različite robe i usluge.
Križna elastičnost potražnje?
Promjene potražnje dobara A izazvana od strane promjene dobara B. Cijena drugog dobra jedan je od necjenovnih odrednica potražnje. Koeficijent križne elastičnosti potražnje određuje supstitucijski, odnosno komplementarni karakter dobara. Ek = postotna promjena potražnje dobra A / postotna promjena cijene dobra B
Karakter obrtnih sredstava
U potpunosti se troše u jednom proizvodnom procesu. Ulažu se u proces reprodukcije te ih se prerađivanjem plasira na tržište, odnosno prodaje ih se. U zavisnosti o dinamici procesa ona se obrću, prelaze iz jednog oblika u drugi - obrtanje. Transformacijom iz jednog oblika u drugi, obrtna sredstva ne gube vrijednost, već je prenose na drugi oblik.
U svakom obrtnom ciklusu sredstva prolaze kroz 3 faze: fazu nabave, fazu proizvodnje i fazu realizacije. Materijalna, novčana, prijelazni oblici robe, prijelazni oblici novca.
Račun dobiti i gubitaka
Prihod - bruto priljev novca, proizlazi iz poslovne aktivnosti poduzetnika, imaju za posljedicu povećanje kapitala. FINANCIJSKI REZULTAT = UKUPNI PRIHODI - UKUPNI TROŠKOVI
Razlika prihoda i rashoda obračunskog razdoblja
Profit označava čisti dobitak, odnosno zaradu
Krivulja ponude
Elementi koji utječu na ponudu: cijena samog dobra, tehnologija, cijene inputa, broj ponuđača, cijena povezanih dobara, posebni utjecaji
Za krivlju pogledaj prezentaciju
Promjena cijene nekog dobra, uz ostale nepromijenjene uvjete, znači promjenu ponuđene količine, a promjena necjenovnih odrednica (uz stalnu cijenu dobra) znači pomak krivulje ponude u lijevu ili desnu stranu (povećanje ili smanjenje)
Normativna i pozitivna ekonomija
NORMATIVNA
Ocjenjuje ekonomsku stvarnost s određenih etičkih aspekata. Govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti. “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike”
POZITIVNA
Istražuje funkcionalne i uzročno odnose između ekonomskih varijabli, bez zauzimanja stavova i donošenja sudova o njima. Proučava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu. “Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17% radne snage”
Faktori proizvodnje
Sve ono što tvrtke koriste u procesu proizvodnje.
ZEMLJA, RAD I KAPITAL
Zemlja (prirodni resursi) - zemlja, energetski izvori, neenergetske mineralne sirovine, čisti zrak i pitka voda (Rusija, Kanada, JAR)
Rad (napor koji radnik ulaže za rješavanje radnog zadatka, to je svaki posao koji je plaćen. Glavni element koji utječe na sposobnost razvoja neke nacionalne privrede.
Kapital (trajna dobra privrede koja se ulažu kako bi se proizvela druga trajna dobra. Fizički i ljudski kapital. Svrha kapitala je postizanje veće vrjednosti od vlastite tj. uložene vrijednosti.
Tržišno gospodarstvo
Poduzeća donose glavne odluke o proizvodnji i potrošnji. Proizvode dobra koja donose najveće dobitke pomoću najjeftinijh tehnika proizvodnje. Potrošnja je određena odlukama pojedinca o tome kako potrošiti nadnice i vlasničke dohotke stečene radom i vlasništvom nad imovinom. (USA)
Laissez-faire - ekstremni slučaj tržišnog gospodarstva u kojem se država ne miješa u ekonomske odluke
Nesavršena konkurencija
Postoji jedan ili više subjekata koji mogu utjecati na cijene i količine. Privredni subjekti su price makeri - svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina. Veća ili manje ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu. Nesavršena konkurencija cijene podiže iznad troškova. Država može poticati potpunu konkurenciju pomoću protumonopolističkog zakonodavstva.
Vrste nesavršene konkurencije
Monopol - Ponudu kontrolira samo jedno poduzeće. Moguć je u proizvodnji dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta i u onim sektorima u kojima je ulazak konkurentima znatno otežan ili onemogućen
Duopol - Cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan..
Oligopol - Nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.
Krivulja potražnje i necjenovne odrednice
Odražava promjene potraživane količine s promjenom cijene. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje: viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.
Prosječni dohotak - povećanjem dohotka ljudi više kupuju automobile
Stanovništvo - Porast stanovništva podiže kupnju
Cijena povezanih dobara
Ukusi
Posebni utjecaji
Koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje, što su normalna i inferiorna dobra
Omjer postotne promjene potražnje neke robe i postotne promjene dohotka kupaca
Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra - Dohodno elastična potražnja
Također normalna dobra 0
