Ekonomska nauka Flashcards
(21 cards)
Deflacija
Pojava smanjenja opšteg nivoa cijena mjerenog indeksom potrošačkih cijena u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu
Ekonomska efikasnost
podrazumijeva realizaciju ekonomske aktivnosti na ostvarivanju unaprijed definisanog cilja uz minimum troškova, napora ili gubitaka.
Cijena
jedna od najvažnijih tržišnih informacija budući da promjena cijena odražava stepen relativne oskudice robe na tržištu.
Marginalna analiza
analiza odnosa između dodatnih koristi ( zarade ) i dodatnih troškova. Sve dok su dodatne koristi veće od dodatnih troškova, dodatno ulaganje je ekonomski isplativo.
Price taker
svako preduzeće koje ne može da utiče na cijene i nudi prozivod po cijeni koju određuju odnosi ukupne ponude i tražnje
BDP( Bruto domaći proizvod )
veličina kojom mjerimo ekonomski rast. Predstavlja ukupnu proizvedenu količinu finalnih roba i usluga u jednoj ekonomiji ( zemlji ) tokom jedne godine izraženu tekućim tržišnim cijenama.
Opportunitetni trošak
trošak mjeren zaradom ili prinosom od najbolje alternativne aktivnosti koju smo istim resursima kojima raspolažemo mogli ostvariti, a nismo ostvarili pošto smo sredstva uložili u neku drugu odabranu aktivnost.
Inflacija
ekonomska pojava koja označava rast cijena roba i usluga tokom jednog vremenskog perioda
IPC
predstavlja promjenu cijena na osnovu reprezentativnr potrošačke korpe koja se sastoji od roba i usluga koja domačinstva redovno kupuju u jednoj zemlji svakog mjeseca, odnosno u analiziranom periodu
Potrošačka korpa
predstavlja vrijednost( količinu novca) koju jedno domačinstvo mora izdvojiti za kupovinu roba i usluga koje odredjuju statičke institucije kao reprezentativnu mjeru potrošnje prosječnog domačinstva.
FPM ( Funkcija proizvedenih mogućnosti )
grafički prikaz obima proizvodnje dva proizvoda ili dvije grupe proizvoda koju jedno društvo može proizvesti u određenom vremenskom periodu u uslovima datog stanja tehnologije i raspoloživih resursa.
Asptrakcija
izdvanjanje ključnih faktora ili varijabli na posmatranu varijablu ( zavisna varijabla ) uz zanemarivanje bitnih faktora.
Mikroekonomija
ponašanje potrošača i proizvođača, kao i načina i faktora koje utiču na određivanje cijena roba i usluga.
Makroekonomija
Proučava ponašanje jedne EKONOMIJE KAO CJELINE – način na koji funkcioniše ekonomija kao cjelina i analizira AGREGATNE ekonomske veličine.
Agregatne ekonomske veličine su: zaposlenost, nezaposlenost, ekonomski rast mjeren BRUTO DOMAĆIM PROIZVODOM, stope rasta i nivoi CIJENA za cijelu ekonomiju.
Ekonomska teorija
proučava ekonomske pojav i utvrđuje zakonitosti i principe koji služe kao osnova za donošenje praktičnih odluka o proizvodnji, potrošnji i upravljanju ekonomskim resursima. Koristi se metodom apstrakcijerazlučivanja bitnih od manje bitnih ili nebitnih faktora koji utiču na kretanja ekonomskih veličina. Zasnovana na ekonomskom modeliranju ( ekonomskim modelima )- varijable, parametri i pretpostavke.
Ekonomska politika
preduzimanje nivoa praktičnih mjera koje provode predstavnici izvršne vlasti ( vlade ) u cilju ostvarivanja ciljeva ekonomske politike, koristeći se dostignućima ekonomske teorije.
TRI OSNOVNA SEGMENTA EKONOMSKE POLITIKE
FISKALNA POLITIKA – politika određivanja poreza i ostalih javnih prihoda, njihovog prikupljanja i raspodjele za tačno definisane potrebe (javni rashodi).
MONETARNA POLITIKA – politika čija je osnovna svrha donošenje odluka o emisiji novca, povećanju ili smanjenju njegove količine, cijeni novca (kamatnoj stopi) i uticaju na cijene ostalih roba i usluga.
DEVIZNA POLITIKA – politika određivanja cijene stranih valuta (inostranog novca) izraženog u domaćem novcu (određivanju deviznih kurseva).
TRGOVINSKA POLITIKA – politika određivanja režima trgovine robama i uslugama sa drugim zemljama.
Tržište
-predstavlja jasno definisana pravila, procedure i institucije koje regulišu proces razmjene roba i usluga koji se odvija između poslodavaca i kupaca u određenom vremenu i prostoru.
-mehanizam koji ograničava sebične interese pojedinca i omogućava najbolju upotrebu raspoloživih resursa u datom vremenu.
Kapital
sačinjavaju proizvedene robe koji se koriste kao inputi ili faktori proizvodnje za proizvodnju robe i usluga koje troše domaćinstva.
Vrste kapitala
U proizvodnji razlikujemo:
1.obrtni kapital- čine sirovine, materijali, poluproizvodi i energenti koji se koriste više puta godišnje u proizvodnom procesu.
2.stalni (fiksni) kapital-upotrebljava se duži niz godina, čine mašine,oprema,kompjuteri i građevine.