Emocije 1. kolokvij

Question 1

Tri ideje o nastanku života na Zemlji (Darwin)

Answer 1

1. Kreacionističko objašnjenje - nadmoćno, božansko biće stvorilo sve oblike živoga svijeta.
2. Teorije sijanja - život nije nastao na Zemlji nego je sjeme života izvanzemaljskog porijekla
3. Evolucije putem prirodne selekcije

Question 2

Osnovni elementi teorije prirodne selekcije/tri glavne komponente:

Answer 2

1. Varijacija – organizmi variraju po različitim obilježjima (visina, težina, sposobnosti, osobine ličnosti, itd).
2. Nasljeđivanje – neke od postojećih varijacija nasljedne; s roditelja na potomstvo. Jedino naslijeđene varijacije važne za evolucijski proces.
3. Selekcija – Prirodna selekcija - one varijacije koje unutar određenih okolinskih uvjeta olakšavaju preživljavanje i reprodukciju se postepeno akumulirati u populaciji.

Question 3

Osnovna obilježja evolucije putem prirodne selekcije

Answer 3

1. nije usmjerena prema nekom cilju
2. postepena je
3. ujedinila sve vrste živih bića i povezala ih sa zajedničkim precima

Question 4

Implikacije evolucije za razumijevanje ljudskih emocija

Answer 4

1. čovjek nije izdvojen od ostatka životinjskog carstva - procesi koji se javljaju kod njega, uključujući i emocije, su prirodni procesi, koji postoje i kod ostalih životinja
2. emocije i kod čovjeka i ostalih organizam- imale i/ili danas imaju određenu funkciju
3. važne implikacije na način objašnjavanja psiholoških procesa

Question 5

Razine objašnjenja emocija u psihologiji
(Wakefield)

Answer 5

1. Objašnjenja na razini mentalnih reprezentacija
2. Objašnjenje na razini stabilnih obilježja ličnosti (npr. crta ličnosti)
3. Evolucijska objašnjenja

Question 6

Osnovni principi pri objašnjenju psiholoških procesa

Answer 6

1. Biološki - inf enkodirane u genetskom materijalu. niti jedan konkretan sistem ponašanja nije organiziran samo na osnovi bioloških principa, oisim rudimentarnih (bezuvjetni refkleksi npr), ALI važan utjecaj na ponaš
2. Socijalni - pravila i resursi koji se nalaze u simbolima i ostalim kulturnim artefaktima. Socijalizacija je uvijek pod utjecajem bioloških ograničenja
3. Psihološki principi - enkodirani u kognitivnim shemama ili strukturama znanja i stječu se tijekom individualnog razvoja (putem učenja).

Question 7

Razine objašnjenja u psihologiji prema Kendricku i objasniti.

Answer 7

Kendrick (1989) : kontinuum objašnjenja pri čemu se razine nadograđuju jedna na drugu
- evolucijska povijest – kako je vazno za nasu evoluciju
- bihevioralna genetika – kako utječe na naše potomstvo
- individualna povijest učenja – socijalizacija, iskustvo
- svjesno i nesvjesno kognitivno procesiranje informacija – osjetila, okolina, iskustvo određuje kvalitetu obrade inf
- biokemijski i neurološki procesi - u osnovi svega
~npr strah - kortizol amigdale itd, percipiramo prijetece informacije, individualne sklonosti prema dozivljavanju anks, anksioznost neuroticizam heritabilne, funkcija zastite

Question 8

Napiši jednu definiciju emocije (Nesse i Izard)

Answer 8

Nesse – emocije su specijalizirana stanja, oblikovana prirodnom selekcijom, koja povećavaju vjerojatnost preživljavanja i reprodukcije u specifičnim situacijama.
Izard – emocije se doživljavaju kao osjećanja koja motiviraju, organiziraju i usmjeravaju percepciju, misli i akcije.

Question 9

*Karakteristike dobre teorije emocija prema Lazarusu.

Answer 9

• definicija emocija
• razlikovanje između emocija i ne emocija (svega onoga što nisu emocije)
• jesu li emocije diskretne(specifične, unitarne) ili nisu
• uloga akcijskih tendencija i fiziologije (kako emocija potiče ponašanje?)
• na koji su način emocije funkcionalno zavisne(kakav je odnos između pojedinih emocija?)
• veza između kognicije, motivacije i emocije
• veza između biološke i sociokulturalne uvjetovanosti emocija
• uloga kognitivne procjene (koji kognitivni procesi prethode emociji?)
• generiranje emocija (što izaziva emocije?)
• pitanje emocionalnog razvoja (kada se i kako razvijaju ?)
• efekt emocija na opće funkcioniranje
• utjecaj terapije na emocije

Question 10

Što su afekt, raspoloženje i emocija?

Answer 10

• raspoloženje - stanje koje je dugotrajnije i sveprisutno, iako generalno nižeg intenziteta (kod emocija znamo zašto smo ljuti, ali ne znamo zašto smo razdražljivi) - nije usmjereno prema objektu
• afekt - subjektivno osjećajno stanje, odnosi se na relativno stabilne individualne dispozicije; razlikujemo pozitivnu i negativnu afektivnost
• emocije - kratkotrajna stanja, usmjerena na objekt, razlikuju se prema stupnju u kojem su usmjerene na određeni podražaj

Question 11

Koji aspekti emocija i koje njegove dimenzije zahvaćaju samoprocjene?

Answer 11

Valencija - na dimenziji ugodno, neugodno
uzbuđenje - pobuđujuće, nepobuđujuće

Question 12

Što je emocionalna epizoda?

Answer 12

• Stanje dugotrajne emocionalne uključenosti u jedan emocionalni događaj.

Question 13

Klasifikacija definicija emocija.

Answer 13

• Afektivne definicije
• Adaptivne definicije- emocije povećavaju vjerojatnost zadovoljenja potreba
• Definicije koje naglašavaju emocionalno-ekspresivno ponašanje- da se znamo ponašati
• Definicije koje naglašavaju vanjske emocionalne podražaje
• Definicije koje naglašavaju medijacijske fiziološke mehanizme- popratne reakcije (fiziološke) pripremaju organizam za ponašanje koje će uslijediti
• Kognitivne definicije-naglašavaju procjenu i/ ili proces označavanja
• Motivacijske definicije- naglašavaju preklapanje emocija i motivacije
• Remetilačke definicije- naglašavaju potencijal emocija za poremećeno i neadaptivno ponašanje
• Restriktivne definicije- pokušavaju razgraničiti emocije u odnosu na druge procese (motivacija)
• Skeptične definicije- koncept emocija je upitan ili se negira
• Višekomponentne definicije- naglašavaju različite aspekte emocija

Question 14

Navedite i ukratko opišite osnovne elemente koji moraju biti prisutni da bi neko stanje identificirali kao emociju (Scherer, 2005).

Answer 14

• izazvane eksternalnim ili internalnim podražajima tj. fokusirane su na događaje
• Pod utjecajem procjena (je li dogadaj ili njegove posljedice bitne za osobu, ako nije možda se neće doživjeti emoc)
• sinkronizacija između važnosti kojeg neki događaj/podražaj ima za osobu i konteksta gdje se on pojavljuje (emocije pripremaju na prikladan odgovor na situaciju)
• Događaji i njihove procjene brzo se mijenjaju zbog stalnog primanja novih informacija i konstantne reevaluacije
• emoc pripremaju adaptivne akcijske tendencije i motivacije za ponašanjem
• Intenzitet emocija može biti povezan s važnošću događaja koji pružaju kontekst (koji izaziva emociju) i pod utjecajem je crta ličnosti, raspoloženja i subjektivne stvarnosti
• emoc kao dio akcijskih tendencija uključuju veliku mobilizaciju i sinkronizaciju odgovora kratko trajanje da ne iscrpe svu energ.

Question 15

Navedite neke akcijske tendencije/ spremnosti i s njima povezane emocije (Frijda, 1989).

Answer 15

radost - tendencija približavanja
tuga - „ne želim ništa raditi“
strah - tendencija za borbom ili bijegom
ljutnja - tendencija za uklanjanjem prepreka; tendencija za suprotstavljavanjem ili odupiranjem
gađenje - odbiti ili prekinuti kontakt
iznenađenje - tendencija za prekidanjem akcije koja traje

Question 16

Kako sve možemo mjeriti emocije?

Answer 16

• samo-izvještaji (self-reports) – pojedinac ispunjava upitnik o doživljenim emocionalnim stanjima
• fiziološke mjere – autonomne mjere, aktivnost mozga, magnituda iznenadnih reakcija i ponašanje

Question 17

Kako možemo manipulirati/ inducirati emocije? (7)

Answer 17

1. dosjećanjem emocionalnih događaja
2. upotreba filmova
3. upotreba glazbe
4. iscenirane situacije
5. facijalne ekspresije
6. mjerenje sredšnjeg živčanog sustava - EEG, fMRI
7. mjerenje perifernog živčanog sustava

Question 18

Koje su tri glavne faze prema MacLeanu u evolucijskom razvoju ljudskog mozga?

Answer 18

• mozak reptila – instinkti-strijatni korteks
  ponašanja: dnevna rutinska ponašanja životinja (prehrana, razmnožavanje, obrana teritorija)
• mozak paleosisavaca – emocije-limbički sustav
  ponašanja: 3 dodatna oblika ponašanja kao što su materinska briga, audiovokalna komunikacija i igra
• mozak neosisavaca – analitički mozak, rezoniranje-prefrontalni korteks
  ponašanja: empatička i altruistička ponašanja

Question 19

Ukratko opišite funkciju emocija prema Cosmides i Tooby (2000).
Suvremena adaptacionistička poimanja: integrativna evolucijska teorija emocija

Answer 19

• Evolucijska psihologija – ljudski um -> skup specijaliziranih programa, svaki ima funkciju rj različitog adaptivnog problema koji se ponavljano pojavljivao tijekom evolucije (npr. prepoznavanje lica, izbor partnera, regulacija pulsa, spavanja, itd.).
• Ti se programi aktiviraju različitim skupom podražaja iz okoline.
• Postojanje tih mikroprograma - samo po sebi adaptivan problem jer ishodi mogu biti u konfliktu - interferencija, poništavanje funkc produkata drugih modula (npr. spavanje i bijeg od grabežljivca).
  -> emocije - NADREĐENI programi koji koordiniraju, usklađuju i mobiliziraju rad niza specijaliziranih programa nižeg reda

Question 20

Uvjeti ili situacije koje su relevantne za emocije (5)

Answer 20

a) su se ponavljano javljale u okolini naših predaka,
b) se nisu mogle uspješno riješiti dok nije postojao nadređeni program za koordinaciju,
c) su imale bogatu i pouzdano ponavljajuću strukturu,
d) su imale prepoznatljive znakove koji signaliziraju njihovo prisustvo,
e) dovode do velikog gubitka ako dođe do pogreške.

Question 21

Koliko traju emocije prema psihofiziolozima?

Answer 21

Psihofiziologija ispituje procese koji se javljaju do 1 minute. + neuroznanost = 4 sek; + psi. ličnosti i endokrinologija = kroz mjesec dana i više

Question 22

James-Langeova teorija-periferna teorija

Answer 22

podrazaj -> fizioloska reak -> subjektivni dozivljaj
- Tjelesne reakcije slijede direktno iz percepcije događaja, a percepcija tih tjelesnih reakcija dovodi do emocija.
- James je naglašavao ulogu visceralnih organa, a Lange ulogu promjena u krvotoku.

Question 23

Koja su dva osnovna uvjeta za nastanak emocija po James-Langeovoj teoriji?

Answer 23

• Percepcija fizioloških promjena i subjektivni doživljaj emocije.

Question 24

Koje su osnovne strukture koje sudjeluju u nastanku emocije prema Cannonu?

Answer 24

Talamus i hipotalamus.

Question 25

Nedostaci/problemi James-Langeove teorije.

Answer 25

1. umjetno izazvane visceralne promjene ne dovode do emocije 2. nema dokaza da pojedine emocije imaju specifične fiziološke uzorke 3. unutarnji organi su relativno neosjetljivi 4. visceralni organi reagiraju sporo 5. emocionalne reakcije nastaju i kada operacijskim zahvatom razdvojimo živčani sustav od visceralnih organa

Question 26

Laička teorija.

Answer 26

podražaj -> subjektivni doživljaj -> fiziološka reakcija

Question 27

Objasniti Cannon-Bardovu teoriju emocija.

Answer 27

* Za razliku od James-Langeove teorije, fiziološka reakcija i subjektivni doživljaj javljaju se istovremeno. * zasnovana na dokazu da je neurofiziološka osnova emocionalne ekspresije subkortikalna, odnosno talamička i hipotalamička. * Visceralne promjene nemaju temeljni značaj za nastanak emocija, ali pripremaju organizam za akciju. --> različite emocije imaju vrlo slične autonomne odgovore.

Question 28

Osnovna obilježja starijih fizioloških teorija (7).

Answer 28

- emocije kao sustav koji utječe na druge sustave organizma, koji i sami utječu na emocionalni sustav, - naglašavaju sličnosti i razlike između različitih emocija, - neke emocije primarne/bazične, a druge su sekundarne/izvedene; podjela na naslijeđeno i stečeno, -primarne naslijeđene, sekundarne kompleksne stečene - emocije imaju granice s obzirom na intenzitet, kvaliteta određenih emocija se mijenja kada intenzitet pređe određenu razinu, - emocije imaju motivacijsku funkciju, - veza između emocija i kognicija, - povremeno naglašavaju voljnu mišićnu uključenost i ekspresivnu stranu emocija, sugerirajući mogućnost emocionalne kontrole. -različite strategije

Question 29

Koja je uloga korteksa kod Cannon-Bardove teorije?

Answer 29

- Korteks nije nužan za emocionalnu ekspresiju, već je njegova uloga da u normalnim okolnostima kontrolira reakcije.

Question 30

Schachterova teorija emocija i osnovne pretpostavke

Answer 30

- polazište: James-Langeova teorija - uloga visceralnih promjena pri emocionalnom doživljavanju i ponašanju. razlika: kognicije kod Schachtera nisu povezane s autonomnim promjenama, već s interpretacijom aktualne situacije. - 1. osoba nema objašnjenje za uzbuđenje - traži kogn interpretaciju (ovisi o karakteristikama pojedinca i situaciji -> Isto fiziološko stanje - više objašnjenja - razl emoc doživljaji - 2. ima obrazloženje -> neće tragati za kognminterpretacijom - 3. same kognicije bez fiziološkog uzbuđenja ne dovode do emocija ni emoc ponašanja.

Question 31

Koja su dva ključna faktora kod Schachtera za nastanak emocije?

Answer 31

- fiziološko uzbuđenje i kognitivna procjena

Question 32

Koja je uloga uzbuđenja, a koja kognicije kod Schachtera?

Answer 32

- Uzbuđenje je nespecifično i ono utječe na intenzitet emocije, a kognicija daje kvalitet uzbuđenju što rezultira specifičnom emocijom.

Question 33

Koja je razlika između stvarnog i percipiranog uzbuđenja kod Schachtera

Answer 33

uzbuđenje postaje psihološki značajno u mjeri u kojoj je percipirano -> mora biti kognitivno reprezentirano.

Question 34

*Navedite 3 implikacije Schachterovog naglašavanja važnosti percipiranog, a ne stvarnog uzbuđenja.

Answer 34

1. dodatan mehanizam koji objašnjava nespecifičnost uzbuđenja. Čak i da ustanovimo emocionalno specifični uzorak fizioloških promjena, percipiramo difuzno, nespecifično uzbuđenje zbog npr. neosjetljivosti povratnog sustava 2. fiziološko uzbuđenje preslabog intenziteta za percepciju ne doprinosi emociji. 3. intenzitetu perc uzbuđenja vj doprinose i drugi faktori pa je intenzitet subjektivnog emoc stanja also pod utjecajem tih faktora (npr. fokus pažnje)

Question 35

Koje je varijable Schachter varirao kada je želio dokazati svoju teoriju?

Answer 35

- stupanj fiziološkog uzbuđenja – npr. adrenalin (uzbuđenje) i placebo (bez uzbuđenja i bez emocije) - stupanj adekvatnog obrazloženja za uzbuđenje – koji su primili adrenalin; jedna grupa ne-emocioanalno obrazloženje (i nije doživjela emociju), druga nije - situacije koje omogućavaju različite kognitivne interpretacije – grupa koja je primila adrenalin i nije dobila objašnjenje stavljena je u dvije situacije (sretan i ljutit suučesnik - euforija i ljutnja)

Question 36

Koji je zaključak eksperimenta Schachtera i Singera?

Answer 36

1. U KORIST TEORIJE Euforija Misinformirani = Neupućeni > Informirani 2. PROTIV TEORIJE Euforija - Placebo grupa se ne razlikuje od ijedne grupe s epinefrinom Bijes - Nema razlika u samoprocjeni između grupa

Question 37

Navedite najčešće istraživane hipoteze derivirane iz Schachterove teorije.

Answer 37

- fiziološko uzbuđenje i/ili njegova percepcija smanjen intenzitet - proporc manji intenzitet emoc stanja? (teoretski do 0 ako je kompletno uzbuđenje blokirano) - krivo pripisano irelevantno (tj. umjetno izazvano) uzbuđenje nekom emocionalnom izvoru - emoc stanje pojačano. - krivo pripisano emoc inducirano uzbuđenje neemocionalnom izvoru -> emoc stanje smanjenoq

Question 38

2 grupe istraživanja relevantne za prvu hipotezu.

Answer 38

- Osobe s ozljedom ležne moždine i istraživanja s blokadom adrenergičkih receptora.

Question 39

Istraživanja koja su replicirala Scahachtera i rezultati.

Answer 39

Marshall i Zimbardo (1979) - eksperiment sa stanjem euforije - umjerene količine epinefrina - nema razl u ponašanju i doživljavanju u usporedbi s placebom, ALI veće količine dovode do neg. emocionalnih stanja -> ind prag: iznad toga uzbuđenje neugodno Maslach (1979) - ispitanici koji ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje doživljavaju ga negativno, bez obzira na emocionalni ton soc situacije. - povećano fiziološko uzbuđenje u svakodnevnom životu često se povezuje s negativnim emocijama, iako je ono možda samo po sebi, kada se doživljava prvi put, neutralno. - osim toga, neobjašnjivo uzbuđenje slično stanju anksioznosti -> neugodni ispitanici traže razlog za svoje stanje, ugodni ne

Question 40

Zaključak Marshalla i Zimbarda (1979) nakon replikacije Schachterovog eksperimenta.

Answer 40

- individualni prag za količinu adrenalina iznad kojeg uzbuđenje neugodno - fiziološke PI sudjeluju u određivanju kvalitete emoc doživljavanja, a pri srednjim razinama uzbuđenja - kognicije

Question 41

Zaključak Maslacha (1979) nakon replikacije Schachterovog eksperimenta.

Answer 41

- Ispitanici koji ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje, doživljavaju ga negativno bez obzira na emocionalni ton socijalne situacije. Osim toga, samo oni ispitanici koji se osjećaju neugodno traže razloge za svoje stanje.

Question 42

Schachter i svakodnevni život.

Answer 42

- Kognitivna interpretacija fiziološke reakcije važnija je je od same fiziološke reakcije.

Question 43

Nedostaci Schachterove teorije vezano uz fiziološko uzbuđenje.

Answer 43

Leventhal- pitanje **nužnosti fiziološkog uzbuđenja** za nastanak subjektivnog emocionalnog doživljaja. Tipično, kognicije prethode emocijama i uzbuđenje povezano s kognicijama. ALI, kada se uzbuđenje inducira putem neke supstance npr. kao što je to slučaj u Schachterovim eksperimentima, to je obrnuto. Eksperiment-4. skupina dobila placebo i rečeno im je da neće biti nikakvih promjena  fiziološko uzbuđenje ipak postoji zbog samog dobivanja injekcije pa su stoga i doživljene emocije bile manjeg intenziteta **Kako mjeriti uzbuđenje?** Ovi koji zastupaju schactera mjere procjenu uzbuđenja, a ne fiziološke inf. **Uloga kognicija** - ako je uzbuđenje neutralno, a emocionalna kvaliteta definirana je kognitivnom aktivnošću označavanja, onda to označavanje mora prethoditi samoj emociji  djeca ne mogu doživjeti emociju dok svom tjelesnom stanju ne pridaju određenu socijalnu oznaku. To bi značilo da bismo trebali veliko znanje odnosno iskustvo za dozivljavanje emocija sto nije nuzno slucaj. **Problem s neutralnošću uzbuđenja** --stanje neobjašnjenog uzbuđenja ne doživljava se kao neutralno nego češće kao negativno

Question 44

„Bolne točke“ Schachterove teorije.

Answer 44

a) prema Schachteru fiziološko uzbuđenje je nužnu za nastanak emocionalnog doživljaja b) emocija se ne može doživjeti bez kognitivne procjene c) uzbuđenje je nespecifično (neutralno)

Question 45

Sličnosti i razlike između James-Langeove i Schachterove teorije/ James-Langove i Cannon-Bardove.

Answer 45

- J-L - do subjektivnog doživljaja dolazi **nakon** percepcije fizioloških reak - C-B - fizološka reak **istovremeno** sa subjektivnim doživljajem - Schachterovo polazište iz J-L jer naglašava značajnu ulogu visceralnih promjena pri emocionalnom doživljavanju i ponašanju. ALI, za razliku od starog J-L shvaćanja, kognicije kod Schachtera nisu povezane s autonomnim promjenama, već s interpretacijom aktualne situacije.

Question 46

Ispitivanja fizioloških promjena kod laika

Answer 46

Parkinson (1983) - većina definirajućih obilježja emocija odnosi se na tjelesne promjene - specifični simptomi povezani s pojedinim specifičnim emocijama(u skladu s J-L) -npr ljutnja -napetost, uzbuđenje ili vrućina, strah - nervoza u stomaku i povećanje pulsa. Nieuwenhuyse i sur (1987) -mogućnost lokalizacije emocija u tijelu. Npr. odvratnost se uglavnom doživljava u stomaku i grlu, simptomi straha uglavnom se osjećaju u analnom području i abdomenu (ponekad i u stomaku). Ljutnja se doživljava po cijelom tijelu. Rime i sur (1990) - radost je povezana s muskularnom relaksacijom, dok su strah i ljutnja povezani s muskularnom napetošću.

Question 47

Navedite s kojim su mentalnim stanjima, osim s emocijama, povezani simpatikus i parasimpatikus.

Answer 47

- Povezani su s motivacijom, kognicijom i akutnim stresom. - Simpatikus: trud, salijentnost, pobuđenost Emocije - ljutnja, strah, gađenje, razonoda Motivacija - trud, pristup, izazov, prijetnja Kognicija - učenje, koncentracija, orijentacija Stres - socijalno-evaluativna prijetnja, fiziološka izdržljivost - Parasimpatikus: pažnja, trud, relaksacija Emocije - ljutnja (doli), suosjećanje (gori), strah (d), gađenje (d/g) Motivacija - trud (d), pristup (d), izazov (d), prijetnja (d) Kognicija - pažnja (d), mentalna zahtjevnost (d), budnost (d) Stres - stres (d), relaksacija (g)

Question 48

Koje aspekte emocionalnih podražaja dobro zahvaća elektrodermalna reakcija

Answer 48

novitet i intenzitet afekta

Question 49

*Autonomna specifičnost prema Levensonu

Answer 49

- emocije imaju različite uzorke autonomne živčane aktivnosti zbog evoluc pogleda - emoc selekcionirane da riješe mali skup važnih adaptivnih problema tijekom ljudske evolucijske prošlosti (npr. branjenje svojih resursa, privlačenje partnera, izbjegavanje štete). - različite emocije -> različita ponašanja koja zahtijevaju različitu konfiguraciju autonomne podrške -> onda uzorak autonomne živčane aktivnosti različit za različite emocije. - ako su različite emocije pouzdano povezane s određenim komunikacijskim uzorcima mora postojati i autonomna specifičnost.

Question 50

*Implikacije autonomne specifičnosti

Answer 50

- važno je zbog razumijevanja univerzalnosti emocija. - ako su fiz promjene univerzalne onda su emocije univerzalne - struktura emocionalnog prostora? diskretna ili dimenzionalna struktura * Diskretni pristup (=univerzalne emoc)- bazirane razlike baziraju na izrazima lica i biološkim procesima. Dimenzionalni pristup - subjektivne osjećaje možemo opisati prema njihovoj poziciji u trodimenzionalnom (3D) prostoru sastavljenog od dimenzija valencije (pozitivne-negativne), pobuđenosti (smirene-uzbuđene) i napetosti (napete-opuštene)

Question 51

Fiziološka razlika ljutnje i straha prema istraživanju Axa.

Answer 51

- Ljutnja i strah se fiziološki razlikuju - kod ljutnje (simpatička i parasimpatička aktivacija; adrenalin i noradrenalin) je krvni pritisak veći i veća je napetost mišića, a kod straha (simpatička; adrenalin) je veća provodljivost kože i brža respiracija.

Question 52

Istraživanje Ekmana i sur. (1983).

Answer 52

Korištene su dvije tehnike induciranja emocija: 1. autobiografsko dosjećanje neke emocionalne situacije 2. namještanje izraza lica u položaj koji odgovara pojedinim situacijama -emocije: radost, tuga, ljutnja, strah, iznenađenje i gađenje -fiz. parametri: puls, temperatura prstiu lijeve i desne ruke, električna provodljivost kože i napetost fleksora podlaktice -rezultati kroz oba zadatka: * puls značajno raste kod ljutnje i straha u odnosu na radost * veća je temperatura prstiju kod ljutnje u odnosu na radost * kod tuge postoji veći električni otpor kože nego kod ljutnje, straha i gađenja

Question 53

Što pokazuje istraživanje fizioloških indikatora kod Levensona, Ekmana i Friesena?

Answer 53

- Različite facijalne ekspresije izazivaju različite uzorke autonomnih odgovora.

Question 54

Neki metodološki problemi istraživanja fizioloških indikatora.

Answer 54

- istim podražajem može biti izazvana više no jedna emocija - ne znamo jesu li ispitivane emocije bile jednakog intenziteta i jednake duljine trajanja - Trajanje izazavnih emocija mora biti dovoljno dugo ili broj izazivanja dovoljno velik da bi se dobile mjere sa zadovoljavajućim psihometrijskim karakteristikama - da nismo izazvali nesto sto nismo namjeravali i time dobili motoricku i kognitivnu aktivnost povezanu s njima - trebamo uspoređivati najmanje 2 emoc

Question 55

Navedi domene indukcije emocija u psihofiziološkom laboratoriju.

Answer 55

- percepcija - očekivanje - predodžba - akcija

Question 56

Što su to visceralne iluzije i kako one utječu na emocionalno doživljavanje?

Answer 56

- između specifične aktivacije i djelomično različite aktivacije mogu postojati i tzv. somatovisceralne iluzije -> mozak sam izaziva ili interpretira nepostojeće fiziološke promjene (pr. strah interpretira kao ljutnju, lijekovi, stanje, kava, uzbudenje) - isti fiziološki procesi mogu se interpretirati kao različite emocije

Question 57

*Navedite i opišite dodatne izvore utjecaja na somatovisceralnu aktivaciju (stemmleri sur., 2001).

Answer 57

1. Ne-emocionalni kontekst indukcije emocija, kao što je npr. držanje tijela, temperatura okoline, trajna motorička aktivnost ili zahtjevi kognitivnih procesa koji nisu u službi emocije 2. Specifične somatovisceralne prilagodbe - 2 istaknute funkcije: zaštitu organizma kroz autonomne reflekse i pripremu organizma za prototipno ponašanje -> tijekom kratkog vremenskog perioda nakon uzbuđenja emocije i prije početka stvarnog ponašanja. 3. fleksibilna organiz tjelesnih resursa s obzirom na trenutačne situacijske okolnosti.

Question 58

Navedite najvažnije razloge za ispitivanje autonomne specifičnosti u realnim uvjetima.

Answer 58

1. svakodnevni stresni događaji mogu biti jači nego laboratorijski – problem generalizacije laboratorijskih nalaza 2. prevladavaju se problemi vezani uz nisku vanjsku valjanost laboratorijskih istraživanja 3. laboratorijska istraživanja ne omogućuju ispitivanje dugotrajnije emocionalne dinamike 4. fiziološke podatke ja lakše povezati sa samoprocjenama – manja osjetljivost na pogreške uzrokovane retrospekcijom

Question 59

Koje su razlike u fiziološkim promjenama između pozitivnih i negativnih emocija (Cacioppo i sur., 2000)?

Answer 59

1. Dijastolički krvni tlak, volumen krvi, srčani volumen, srčani output, vrijeme istiskivanja lijeve klijetke, period preistiskivanja i puls pokazuju značajno višu aktivaciju tijekom negativnih nego tijekom pozitivnih diskretnih emocija. 2. Slično je i sa sistoličkim krvnim tlakom, ali taj efekt nije značajan zbog malog broja istraživanja u kojima je uključena i ta mjera. 3. Elektrodermalne mjere ne razlikuju pozitivne i negativne emocije, s izuzetkom što su negativne emocije povezane s kraćim trajanjem elektrodermalnog odgovora nego pozitivne. Sličan je efekt nađen i za kožnu cirkulaciju krvi. 4. Visoka heterogenost sugerira oprez pri interpretiranju efekata koji se odnose na mjere dijastoličkog krvnog tlaka, krvnog volumena, trajanja elektrodermalnog odgovora i kožne cirkulacije krvi. 5. Od 22 analizirane mjere, 5 jasno pokazuje veću aktivaciju kod negativnih nego kod pozitivnih emocija, a niti jedna u obrnutom smjeru.

Question 60

Multivarijatna klasifikacija za autonomiju.

Answer 60

- istr prije: relativno mali broj mjera i univarijatne statističke postupke, što je onemogućilo otkrivanje cjeline psihofiziološkog uzorka pojedinih emocija. - Rainville, Bechara, Naqi i Damasio (2006) su ispitivali profile kardiorespiratorne aktivnosti tijekom doživljavanja straha, ljutnje, tuge i radosti - rez: bazične emocije povezane s različitim uzorcima kardiorespiratorne aktivnosti. - Faktorska analiza pokazala je 5 dimenzija kardiorespiratorne aktivacije, a diskriminantna analiza pokazala je da se na osnovi ovih pet dimenzija može predvidjeti koje emocije ispitanik doživljava  razlikuju se u profilima promjena, ne samo pojedinacnim mjerama

Question 61

Ukratko opišite hipotezu o somatskim markerima.

Answer 61

Aktivacija spoja koji sadrži zapise o aktivnosti u različitim neuralnim zonama 🡪 signali idu u ventromedijalni korteks 🡪 on aktivira somatske efektore 🡪 rekonstruira se neki oblik somatske aktivnosti koja je nekada pripadala tom spoju 🡪 ponovna aktivacija emocionalnog stanja koje djeluje na neuralne procese koji osobu osposobljavaju za izvođenje/izbjegavanje određene radnje ILI dosjećanje emocija koje su prethodno doživljene čime se aktiviraju područja u kojima su spremljene reprezentacije emocionalnih iskustva

Question 62

Papezov krug

Answer 62

● ulazne senzorne informacije 🡪 talamus 🡪 dva puta: uzlazni (mišlj) i silazni (osjećaji) ● ulazni: senzorne informacije 🡪 talamus 🡪 senzorni korteks (cingularno područje) 🡪 percepcija, misli, pamćenje ● Silazni: talamus 🡪 dio u mamilarna tjelešca i nastaju emocije 🡪 dio preko anteriornog talamusa u cingularno područje

Question 63

MacLeanov limbički sustav.

Answer 63

emocionalno doživljavanje uključuje integraciju osjetnih informacija koje dolaze izvana s informacijama iz tijela. Poput Jamesa smatrao je da vanjski događaji dovode do tjelesnih promjena. funkcija visceralnog mozga -> kasnije limb sustav

Question 64

Pankseppova teorija emocija.

Answer 64

- Smatra kako svi sisavci imaju zajedničke emocionalne krugove smještene u limbičkom sustavu. - Njihov broj je ograničen, a u kombinaciji s procesima učenja omogućavaju pojavu novih složenijih emocija (npr. empatija, krivnja, sram). - Ti se neuralni krugovi mogu shvatiti kao genetski predisponirane bezuvjetne reakcije na važne životne događaje. One su anatomski smještene u različitim strukturama limbičkog sustava, a neurokemijski su kontrolirane neurotansmiterima i neuropeptidima.

Question 65

Pankseppovi krugovi i poremećaji koji iz njih proizalze.

Answer 65

1.traženje/ očekivanje- OCD, paranoidna shizofrenija, adiktivna ličnost 2. igra/ radost- manija, ADHD 3. strast/ seksualnost- fetiši, seksualna ovisnost 4. briga/ njega- poremećaji zavisnosti, poremećaji privrženosti, autistična povučenost 5. strah/ anksioznost- generalni anksiozni poremećaj, fobije, ptsp 6. panika/ separacija- panični napadaji, patološko žaljenje (grief), depresija, agorafobija, socijalne fobije, autizam 7. bijest/ ljutnja- agresija, poremećaji ličnosti, psihopatske tendencije

Question 66

Navedite najvažnije karakteristike osnovnih neuralnih sustava koji se nalaze u podlozi emocija (Panksepp).

Answer 66

1. Vrlo su sličnih struktura i funkcija kod kralježnjaka. Postavljeni su u subkortikalne strukture vrlo rano u evoluciji sisavaca i vrlo malo su se od tada promijenili. 2. Određeni su genetskim informacijama i prema tome su vrlo slični između članova iste vrste. 3. Kad se različite vrste usporede vrlo je evidentno da su određene emocije povezane s vrlo sličnim/ istim fiziološkim promjenama. 4. Različite vrste imaju različite strukture mozga izvan područja koji su povezani s emocijama. To znači da postoje različiti okidači emocija i različiti modeli ekspresije emocija. 5. Potencijal za afektivno iskustvo stvara se u osnovnim područjima mozga, no kako je taj potencijal izazvan ovisi o individualnom iskustvu.

Question 67

Kako se vrši neurokemijska kontrola emocija?

Answer 67

Pomoću neurotransmitera i neuropeptida

Question 68

Neurotransmiteri- podjela; opisati 2 aminokiseline.

Answer 68

- aminokiseline - glicin, glutamat, alanin, GABA - biogeni amini - norepinefrin, epinefrin, dopamine (poz. emocije povezane s većom dopaminskom aktivnošću, a različiti oblici depresivnih poremećaja se javljaju zbog smanjenja katekolaminske aktivnosti) - acetilkolin - ključan neurotransmiter za uzbuđenje i procese pažnje, i ima direktan utjecaj na pojedine emocionalne procese kao što je npr. izazivanje bijesa - glutamat – najrasprostranjeniji emocionalni ekscitator u mozgu -dovodi do brzih emocionalnih promjena kod motoričkih ponašanja, ali se još ne zna da li je povezan i sa subjektivnim doživljajem -ako ga se direktno ubrizga u mozak dolazi do agresije ili čak straha – veže se uz negativne emocije s jakim motoričkim reakcijama - gaba – inhibitorni neurotransmiter u mozgu koji se javlja rano u evoluciji mozga -u osnovi je primitivnih emocionalnih procesa tj. elementarnih ponašanja vezanih uz približavanje i udaljavanje

Question 69

*Navedi 5 grupa neuropeptida koji djeluju na procese povezane s emocijama.

Answer 69

- hipotalamički peptidi - kortikotropin, oksitocin, arginin vazopresin, luteinizirajući hormon, hormone rasta, somatostatin, tirotropin - pituitarni peptidi - α-melanocit stimulirajući hormon, adrenokortikotropni hormon - opiodni peptidi - β-endorfini, enkefalini, dinorfini - gastrointestinalni peptidi - kolecistokinin, bombesin, neuropeptid Y, neurotensin, VIP (vazoaktivni intestinalni paptid), galanin - miješani peptidi - kalcitonin, peptid koji inducira δ-spavanje, supstanca P

Question 70

Kako djeluje α-melanocit stimulirajući hormon?

Answer 70

- ispitivanja na pticama pokazuju da ovaj peptid izaziva ponašanja slična strahu – dovodi do adaptivnog ponašanja "smrzavanja" uzrokovanog intenzivnim strahom.

Question 71

β-endorfin

Answer 71

- opioidni peptid- dovodi do pozitivnih emocionalnih stanja, vjerojatno na sličan način kao i psihostimulanti, a osim toga odstranjuje negativne emocije različitih vrsta, od fizičke boli do emocionalne boli uzrokovane npr. nekim socijalnim gubitkom. - posebno efikasan u reduciranju separacijskog distresa, međutim, isto tako može reducirati agresiju i ljutnju. - različite vrste ugode, npr. zbog socijalnih kontakata, orgazma ili gustatornog podraživanja imaju snažnu opioidnu komponentu.

Question 72

Neuropeptid Y.

Answer 72

- gastrointestinalni peptid- ima snažne efekte na različita bazična ponašanja, kao što su hranjenje, tjelesna temperatura, motorna aktivnost i seksualno ponašanje. - izaziva osjećaj gladi, ali i selektivnu glad za karbohidratima. - reducira seksualno ponašanje(pr. aseksualnost kod gojaznih žena), smanjuje spontanu motornu aktivnost i mišićni tonus - snažna depresija povezana je sa smanjenjem mozgovne razine ovoga neuropeptida, a povećana razina može biti povezana s mogućnošću razvoja shizofrenije.

Question 73

Navedite najvažnije posljedice vazoaktivnog intestinalnog peptida (VIP)?

Answer 73

- Vazoaktivni intestinalni peptid (VIP) - centralno, ovaj peptid dovodi do hiperaktivnosti kod životinja, dovodi do gastričke relaksacije i smatra se da posreduje osjećaj ugode. U averzivnim situacijama ima amnestički efekt; djeluje nasuprot averzivnih stanja izazivajući osjećaje ugode.

Question 74

Opiši Kluver-Bucyjev sindrom.

Answer 74

- Doprinos amigdale emocijama također proizlazi iz istraživanja Kluver-Bucyjeva sindroma. Između ostaloga, taj sindrom uključuje gubitak straha na prethodno prijeteće podražaje, pokušaje parenja s članovima druge vrste, neobične navike hranjenja itd. Ta i brojna druga istraživanja su istraživače navele na zaključak da amigdala ima ključnu ulogu u određivanju afektivnog značaja podražaja.

Question 75

Uloga amigdale u prepoznavanju facijalnih ekspresija.

Answer 75

- Posebno je važna za procesiranje facijalne ekspresije straha. - nije skladište znanja o strahu  povezuje vanjske senzorne podražaje sa sustavima pohrane naučenog znanja o strahu

Question 76

Uloga amigdale u učenju i razvoju

Answer 76

- Omogućuje stjecanje emocionalnog znanja, ali u njoj se to znanje ne pohranjuje (analogno hipokampusu).

Question 77

Strukture u kojima se uskladištava znanje o emocijama.

Answer 77

- primarni somatosenzorni korteks DH (+ insula, anteriorni supramarginalni girus, bijela tvar) - ventralni dio frontalnog režnja - cingularni korteks - bazalni gangliji - monoaminergičke/kolinergičke jezgre

Question 78

Navedi evidencije o lateralizaciji emocija (Tucker, 1989).

Answer 78

1. Različiti kognitivni stilovi lijeve i desne hemisfere – npr. Tucker (1989) desna odgovornija za procesiranje emocionalnih informacija: 1) iskustva se reprezentiraju na analogan, a ne na verbalan način i 2) informacije se integriraju na na holistički, cjelovit način, umjesto sekvencijalno, analitički. 2. Ponašanja ispitanika s ozljedama i farmakološkom inaktivacijom lijeve i desne hemisphere.

Question 79

Što su sinkretičke kognicije?

Answer 79

Sinkretičke ili holističke kognicije su one koje procesiraju informacije na cjelovit, a ne na analitički način.

Question 80

Hipoteze o lateralizaciji emocija.

Answer 80

- DH je općenito važnija od LH - LH je dominantna za pozitivne emocije, a DH za negativne emocije - najprimitivniji oblici emocija, koji obično imaju negativnu valenciju, snažnije su reprezentirani u DH, međutim, filogenetski napredniji oblici socijalnih emocija uglavnom su reprezentirani i LH - Različite razine emocionalnog procesiranja, a ne hedonski različite kategorije emocija različito su reprezentirane u desnoj i lijevoj hemisferi.

Question 81

Lateralizacija i afektivni stil prema Davidsonu i sur.

Answer 81

- Anteriorna područja lijeve hemisfere povezana su s ponašanjem približavanja, a anteriorna područja desne hemisfere s udaljavanjem (izbjegavanje, strah odvratnost). Osobe s ozlijeđenim frontalnim dijelom lijeve hemisfere imaju probleme u ponašanju približavanja (rezultira poremećajem depresije), a desne udaljavanje - npr anx

Question 82

*Opišite temeljni afekt (core affect).

Answer 82

urođena komponenta emocije - sastoji od dvije osnovne dimenzije svjesnog iskustva: 1) stupanj u kojem je neko stanje ugodno ili neugodno (valencija) 2) stupanj u kojem je određeno stanje aktivirano ili deaktivirano (aktivacija).

Question 83

Koja su tri principa kod Darwina na osnovu kojih su nastali emocionalni izrazi?

Answer 83

- Princip korisnih asociranih navika - većina facijalnih izraza ostatak je praktičnih i korisnih pokreta. Najprije su služili za dolaženje do nekih praktičnih ciljeva, a zatim su postali automatski. Prvotni pokreti su se pri tome promijenili: povezali su se sa situacijama i podražajima koji su slični prvotnim, ali su reakcije na njih slabije, dok nisu ostali samo ostaci prvotnih pokreta. - Princip antiteze govori da se suprotni impulsi izražavaju u suprotnim pokretima. Ako neka emocija uzrokuje određene facijalne pokrete, suprotna emocija uzrokovat će suprotne pokrete, premda oni ne moraju imati nikakve praktične vrijednosti. Iako je Darwin najveći značaj pridavao prvom principu, danas se smatra da je drugi najznačajniji, prije svega pri objašnjenju kontrole, maskiranja i miješanja emocionalnih izraza. - Princip neposrednog djelovanja uzbuđenja živčanog sustava na tijelo govori da se živčano uzbuđenje prenosi na sve raspoložive motoričke kanale. Ovaj princip omogućava objašnjenje fizioloških promjena nastalih emocionalnim uzbuđenjem i najsnažnije je djelovalo na kasnije istraživače.

Question 84

Koje dokaze Darwin navodi kako bi dokazao da su facijalne ekspresije urođene?

Answer 84

1. neke se emocionalne ekspresije javljaju u sličnom obliku i kod mnogih nižih životinja 2. neke emocionalne ekspresije koje se pojavljuju kod male djece (prije mogućnosti za učenje) slične su kao i kod odraslih 3. neke emocionalne ekspresije su identične kod ljudi koji su rođeni slijepi kao i kod onih koji vide normalno 4. neke se emocionalne ekspresije pojavljuju u istom obliku kod međusobno vrlo udaljenih rasa i grupa ljudi

Question 85

Kriteriji za primarne emocije (Izard).

Answer 85

1. primarne emocije imaju zasebne neuralne osnove 2. imaju različite facijalne pokrete i ekspresije, 3. imaju različite subjektivne doživljaje, 4. nastale su procesom evolucije, 5. imaju adaptivne i motivacijske karakteristike.

Question 86

Koje su 3 grupe uzročnika emocija (Izard)?

Answer 86

1. neurotransmiteri i mozgovni mehanizmi (hormoni i neurotransmiteri, lijekovi, ekspresivno ponašanje, promjene temperature u cerebralnoj krvi), 2. senzorno-perceptivni procesi (bol, seks, umor i druge emocije), 3. kognitivni procesi (procjena, atribucija, pamćenje i anticipacija).

Question 87

Koje su tri razine emocija kod Izarda?

Answer 87

- elektrokemijska ili neuralna aktivnost - eferentni aspekt emoc. aktivnosti koji inervira mišiće uključene u facijalnu ekspresiju - povratne informacije iz ekspresivnog sustava

Question 88

Napiši barem 3 osnovne pretpostavke Plutchikovog psihoevolucijskog objašnjenja emocija.

Answer 88

- postoji mali broj bazičnih emocija - sve ostale emocije nastaju miješanjem primarnih emocija - primarne se emocije mogu shvatiti kao bipolarni parovi - koncept emocija primjenjiv je na svim evolucijskim razinama

Question 89

Navedite osnovne karakteristike primarnih emocija (prema Plutchiku).

Answer 89

- imaju važnost u bazičnim biološkim adaptivnim procesima - postoje na svim evolucijskim razinama - ne zavise od pojedine neuralne strukture ili dijela tijela - ne zavise od introspekcije - primarno se definiraju u terminima cilju usmjerenog ponašanja

Question 90

Dimenzije po kojima variraju primarne emocije kod Plutchika.

Answer 90

- Emocije variraju po stupnju međusobne sličnosti. - Emocije variraju po stupnju intenziteta ili uzbuđenja.

Question 91

Koji su nedostaci Plutchikove teorije.

Answer 91

1. neku funkciju veže uz samo jednu emociju 2. ima evolucijski pristup koji je generalan za sva živa bića 3. zanemaruje važnost socijalnih i kognitivnih regulatora emocija i smatra da je utjecaj ind iskustva ograničen

Question 92

Zašto iznenađenje nije emocija?

Answer 92

- Zato što nema hedonski ton što je primarno obilježje svih emocija.

Question 93

Nabroji primarne emocije prema Tomkinsu, Izardu i Plutchiku

Answer 93

- Tomkinsu (9) - osnovne (bez tuge)+ interes, tjeskoba, sram, prezir - Izardu (10) - 9 kao i kod Tomkinsa + krivnja - Plutchiku (8) - 6 osnovnih+ očekivanje i prihvaćanje

Question 94

Koje su funkcije emocija prema Tomkinsu, Averillu, Levensonu, Schereru i Clarku&Watsonu:

Answer 94

- Tomkinsu - ojačavaju motive - Averillu - emocije mogu imati namjerne i nenamjerne posljedice koje mogu biti kratkotrajne ili dugotrajne, pojedinačne ili prosječne te individualne ili grupne - Levensonu - intrapersonalne (6): koordinacija sustava odgovora, promjena ponašajnih hijerarhija, opskrba fiziološkom podrškom i kratkotrajni prekid kognitivnog procesiranja, komunikacija i kontrola, uspostavljanje položaja u odnosu na druge ljude, ideje i objekte - Schereru - detektiraju važnost podražaja i pripremaju organizam za odgovor - Clarku i Watsonu - emocije su signalni sustav, mobiliziraju i konzerviraju resurse

Question 95

Period latencije kod Scherera.

Answer 95

- Postoji određeni period latencije između podražaja i reakcije a) omogućava kontinuiranu evaluaciju situacija i ponašanja, što olakšava izbor najprikladnijeg ponašanja b) omogućava organizmu da drugima komunicira signale evaluativnih reakcija i ponašajnih namjera c) omogućava organizmu opažanje vlastitih reakcija (tjelesne promjene, ekspresivne signale, itd.)

Question 96

Poredaj primarne emocije po brzini odgovora.

Answer 96

radost > gađenje > tuga > ljutnja > strah

Question 97

Koja dva neuronska puta predlaže LeDoux za nastanak emocija?

Answer 97

- Direktni put talamus – amigdala (brži put) i amigdalo-kortikalni put (detaljna elaboracija)

Question 98

Ukratko opišite polivagalnu teoriju.

Answer 98

Porges : objašnjava kako AŽS povezuje fiziološka emocijonalna stanja s funkcionalnim, adaptivnim ponašanjem putem nervusa vagusa 3 globalna koraka: 1. IMOBILIZACIJA (smrzavanje)  primitivni ogranak nervusa -> sporo prenosti uzbuđenje -> ograničava raspon mogućih bioloških odgovora na okolinske zahtjeve 2. MOBILIZACIJA (bori se/bježi)  zbog povećanja kompleksnih okolinskih zahtjeva -> nemijelizirani nervus vagus -> omogućava brže, brojnije i intenzivnije odgovore na okolinske zahtjeve. 3. SOCIJALNA KOMUNIKACIJA (facijalna ekspresija)  Mijelizirani nervus vagus ; suprostavlja se simpatičkoj stimulaciji srca i inhibira HPA. Veća osjetljivost na okoliš – veća socijalna osjetljivost.

Question 99

Razlika Darwina i Lamarcka u shvaćanju prirodne selekcije.

Answer 99

Darwin – prirodna selekcija odnosi se na preživljavanje najjačih (mijenjamo se kako bi bili što više prilagođeni) Lamarck – priroda je napustila čovjeka i ostavila ga propadanju i nestajanju

Question 100

Navedi motivacijsku definiciju emocija.

Answer 100

Arnold – emocije su akcijske tendencije, ali nisu definirane psihološkim stanjem niti usmjerene ka jednom objektu. Postoji psihološko stanje za svaku emociju, ali ono nastaje tek nakon procjene pojedinog objekta.

Question 101

*Navedi remetilačku definiciju emocija.

Answer 101

Young – emocije su akutna ometanja pojedinca kao cjeline, imaju psihološko podrijetlo, a uključuju i ponašanje, svjesna iskustva i visceralno funkcioniranje

Question 102

*Nedostaci James-Langeove teorije (Dixon, 2003).

Answer 102

1. Teorija ne uspijeva odvojiti emocije od ne-emocija 2. Teorija ne uspijeva diferencirati različite emocije 3. Emocije su više od fizioloških promjena, ovo je samo jedan dio 4. Ignorira ulogu kognitivne evaluacije, intelekta 5. Ponašanja nakon percepcije objekta su instiktivni refleksi, a ne voljne reakcije – zanemaruje volju/kontrolu 6. Jamesova teorija je nepobitna istina jer je tako definirao emocije 7. refleksni odgovori variraju među pojedincima -> neograničeni broj različitih emocija 8. glavni empirijski dokaz za njegovu teoriju je dvosmislen – moguće da su ljudi apatični jer su kognitivno zaostali, a ne jer ne osjećaju fiziološke promjene 9. tjelesni i mentalni aspekti emocija -> uzrok i posljedica, a možda su samo povezani 10. percepcija podražaja -> fiziološke promjene - bez mentalnih procesa između (uspomene, vjerovanja, želje) 11. Ideja tjelesnih promjena je previše nejasna da bi imala centralnu ulogu u teoriji emocija

Question 103

Arginin vazopresin. (hipotalamički)

Answer 103

Arginin vazopresin (AVP) - životinje koje imaju genetski deficit vazopresina mirne su i plašljive. Kod ljudi male doze - pozitivnih emocionalnih promjena. vj osnova muške dominantnosti ali i nekih nagona, posebno agresivnosti.

Question 104

Somatostatin. (hipotalamički)

Answer 104

Somatostatin - niska razina somatostatina nađena je u cerebrospinalnom fluidu depresivaca i anoreksičara, a povećana razina kod maničara. na životinjama: smanjuje vokalizacije uzrokovane izolacijskim distresom, povećava se ponašanje približavanja i traganja, a dolazi i do ponašajnog uzbuđenja.

Question 105

Enkefalin. (opioidni)

Answer 105

Enkefalini - brzo djelujući opioid, vjerojatno uključen u kratkotrajne ugodne povratne informacije iz osjetnih organa.

Question 106

Bombesin. (gastrointestinalni)

Answer 106

Bombesin - dovodi do analgezije, ali može izazvati i intenzivna negativna emocionalna stanja.

Question 107

Veze amigdale.

Answer 107

1. svi modaliteti 2. hipotalamus -> vmf korteks - planiranje, odluke 3. hipokampus, bazalni g, bazalna područja prednjeg mozga, pamćenje i pažnja

Question 108

Na koja se 2 sustava temelji hemisferna laterizacija kod Tuckera i kako oni djeluju na radno pamćenje?

Answer 108

Temelje se na toničkom aktivacijskom mehanizmu koji uz pomoć redundantnosti i restrikcije u radnom pamćenju omogućuju reagiranje samo na važne podražaje, i fazičkom aktivacijskom mehanizmu koji uz pomoć habituacijskih procesa u radnom pamćenju omogućuje reagiranje samo na nove podražaje.

Question 109

Koje su na subjektivnoj razini prema Tuckeru dimenzije raspoloženja?

Answer 109

Anksioznost – relaksacija i ugoda – neugoda