epistemology Flashcards

(70 cards)

1
Q

grana filozofije; bavi se izvorima, strukturom, vrstama i mogućnošću znanja i epistemičkih opravdanja

A

epistemologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

znanje utemeljeno na sudovima koji izriču činjenice.

A

propozicijsko znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

znanje koje je produkt našeg iskustva

A

proceduralno znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

znanje prema Platonu (definicija)

A

opravdano istinitosno vjerovanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Gettierov problem

A

možemo imati opravdano vjerovanje u nešto što nije istinito -> što trebamo nadodati istinitosnom vjerovanju da bi bilo znanje?
mogućnost opravdanog istinitosnog vjerovanja koje nije znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

teorija korespodencije ili adekvacije

A

sud sam po sebi nije ni istinit ni neistinit, već to može biti jedino u odnosu na ono o čemu se govori iliti u odnosu na faktično stanje stvari u vanjskom svijetu koje sud opisuje (pretpostavlja postojanje vanjskog svijeta)
vjerovanje je istinito ako odgovara s nečim što postoji u vanjskog svijetu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

koji filozofi su zalagali teoriju korespodencije

A

Aristotel i T. Akvinski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

latinski citat koji govori o teoriji korespodencije

A

Adequatio rei et intellectus (podudaranje stvari i razuma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

koherencijska teorija

A

vjerovanje je istinito ako je povezano s ostalim iskazima za koje vjerujemo da su istiniti (A–>B), nije povezano s realnošću nego samo s drugim sudovima
odgovara u mreži s ostalim vjerovanjima (uzajamno se potkrepljuju i podupiru)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

teorije o istini (3)

A

koherencijska, pragmatična i teorija korespodencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

sinonimi spoznajne teorije

A

noetika, gnoseologija, epistemologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prigovor koherencijskoj teoriji

A

moguće je da jedan te isti sud u odnosu na jedan koherentni skup sudova bude istinit, a u odnosu na drugi koherentni skup sudova (ne postoji univerzalna istina)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

pragmatična teorija

A

istiniti su sudovi koje možemo asimilirati, validirati, potkrijepiti i provjeriti
istinito je ono što je korisno i ima praktičnu vrijednost u našim životima (upotrebljivo je)
omogućuje objašnjavanje svijeta i snalaženje u njemu (istina je ako funkcionira npr. formule u fizici)
istina je privremena i ne postoji apsolutna istina
što ju više možeš koristiti, to je više istina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kritika pragmatičnoj teoriji

A

Neko vjerovanje ili sud mogu biti upotrebljivi za jednu osobu, a za drugu ne
Moguće je da sud bude evidentno neistina, a da bude koristan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

filozof, “svi ljudi teže znanju po naravi”

A

Aristotel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

dijalog u kojem Platon izriče definiciju znanja

A

Teetet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

teorije epistemičkog opravdanja (2)

A

fundacionalizam (teorija utemeljenja) i koherentizam (teorija usklađenosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

objasni fundacionalizam

A

razlikovanje temeljnih vjerovanja (primarnih, samoopravdanih) i vjerovanja nadgradnje (opravdaju se pozivanjem na temeljna)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

objasni koherentizam

A

odbacivanje temeljnih vjerovanja, ne postoji samoopravdano, nego su vjerovanja opravdana samo ako su usklađena s drugima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

podjela načina opravdanja nekog znanja (2)

A

internalizam i eksternalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

razlozi za neko vjerovanje su unutarnji psihološki, možemo ih uvijek argumentirat

A

internalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

razlozi za neko opravdanje su i unutarnji i vezani za stvarno stanje stvari

A

eksternalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

primjer internalističkog opravdanja

A

sudac na sudu na temelju argumenata i dokaza dolazi do zaključka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

primjer eksternalističkog opravdanja

A

vojnik na temelju iskustva i intuicije povlači vojsku s bojišta iako na njemu nema prividne opasnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
od kojeg djela Seksta Empirika potječe skepticizam
Obrisi pironizma
26
Descartesovo djelo o skepticizmu
Meditacije
27
što Descartes iznosi u Meditacijama
preispituje sve u što je do tada vjerovao, odbacuje stare autoritete i znanja želi krenuti ispočetka i očistiti duh da bi došao do spoznavanja neupitnih istina
28
naziv za Descartesov tip sumnje
metodička sumnja
29
pojašnjenje metodičke sumnje
osjetila su nas barem jednom zavarala pa im uopće ne možemo vjerovati nego se možemo osloniti samo na razum
30
naziv filozofa i djela; preispituje kako možemo biti sigurni da cijeli život nije san, hipotetska situacija Zli demon
Descartes, Meditacije
31
prema kome nas samo mišljenje može dovesti do pravog znanja i kako naziva tu spoznaju
Platon, spoznaja ideja
32
prema Platonu, do spoznaje čega nas dovodi opažanje
spoznaja pojedinačnih bića (stvari)
33
objasni Platonove "ideje"
općim pojmovima pridaje samostalno postojanja i naziva ih idejama
34
što nam, po Platonu, može pomoći u razlikovanju pojmovnog i pojavnog
matematika
35
koji antički filozof zagovara matematičku spoznaju
Platon
36
Platon; koja spoznaja pripada inteligibilnom svijetu
matematička spoznaja
37
Platon; koja spoznaja priprada pojavnom svijetu
mnijenje (doxa)
38
Platon; čime spoznajemo ideje, a čime pojedinačna bića
ideje umom, bića osjetilima
39
Platonovi stupnjevi spoznaje (od viših prema nižim)
znanje, predočavanje, vjerovanje, nagađanje
40
filozof; "po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu atomi i praznina."
Demokrit
41
filozof; "Čovjek je mjera svih stvari, onih koji jesu, da jesu, a onih koji nisu da nisu"
Protagora
42
Kakva je istina prema Protagori?
relativna
43
koje Platonove spoznaje spadaju pod doksu
vjerovanje i nagađanje
44
U koju spoznaju ubrajamo znanje i predočavanje
noesis
45
Platonova teorija prisjećanja (anamnesis)
naša duša je besmrtna i prije rođenja je boravila u carstvu ideja i ondje promatrala sve ideje, odnosno istinu kad su se spojili duša i tijelo, dovedeni smo u stanje anamneze i promatrajući pojavnim svijet, duša se samo prisjeća ideja koje je promatrala prije
46
kojom metodom potičemo dušu na prisjećanje ideja
dijalektika
47
eros
filozofska žudnja za istinom i znanjem
48
kako Platon naziva sofiste
filolozi (zaljubljenici riječi, zavodnici)
49
filozofi sofisti
Protagora, gorgija, Trazimah, Hipija, Kalikle
50
protivnici Sofista
Aristotel, Platon, Sokrat
51
isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja, dokazivnje verbalne superiornosti bez podloge o činjenicama
eristika
52
što je retorika i tko ju uči
govornička vještina, sofisti ju poučavaju za novac
53
naziv za namjerni nevaljani zaključak, cilj je pobjediti suparnika u raspravi
sofizam
54
zagovarač relativizma
Protagora
55
što je u realtivizmu mjera po kojoj se sve procjenjuje
čovjek (homo mensura)
56
filozof; vjeruje da je svo znanje stečeno kroz iskustvo i da je čovjek rođen kao tabula rasa
John Locke
57
značenje tabula rasa
prazan list, svi ljudi su rođeni bez a priori
58
racionalisti
Descartes, Spinoza, Leibniz, Platon, Sokrat
59
empiristi
Hume, Hobbes, Berkeley, Locke, Aristotel
60
vrlina suzdržavanja od donošenja sudova
epohe
61
stanje duševnog mira, produkt uviđanja sveobuhvatnosti skepse, nepomućenost kroz flegmatičnost i ravnodušnost
ataraksija
62
svjesna i namjerna prilagodba okolini i njezinim običajima
konformizam
63
što je svijest po subjektivnom idealizmu
osnova iskustva
64
filozof; esse est percipi
Berkeley
65
zagovaratelj ontološkog voluntarizma
Schopenhauer
66
koje ontološko gledište je zagovarao Berkeley
solipsizam
67
koje filozofe ubrajamo pod subjektivni idealizam
Fichte, Berkeley
68
koje filozofe ubrajamo pod objektivni idealizam
Schopenhauer, Platon
69
tko zagovara postojanje eidos
eidos (ideje), Platon
70