Fizika Flashcards
(14 cards)
Što je fizika?
Podjela fizike.
- Temeljna prirodna znanost
- Bavi se proučavanjem općih svojstava i zakona kretanja materije
- Proučava makrosvijet i mikrosvijet
PODJELA:
- klasična (mehanika, toplina, termodinamika)
- moderna (kvantna, atomska, nuklearna)
Koje su metode istraživanja u fizici?
Koja je uloga eksperimenta u fizici?
- Eksperimentalne metode fizike (promatranje - pasivna metoda i eksperiment – aktivna metoda)
- Teorijske metode fizike (matematičke ili računalne metode)
- Eksperiment - konačna potvrda neke teorije ili zakona. Svaka hipoteza se mora potvrditi eksperimentom kako bi
postala dijelom neke teorije
Je li eksperimentalna mjerenja daju stvarnu (točnu) vrijednost fizikalnih veličina? Objasnite
- Ne daju stvarnu (točnu) vrijednost fizikalnih veličina, već približnu
- Učini se veća ili manja pogreška zbog nepreciznosti ljudskog oka, mjernih instrumenata, zbog nekih vanjskih smetnji, itd. Mjerenje ponavljamo nekoliko puta da bismo što više smanjili pogreške mjerenja, te radimo analizu pogrešaka kako bismo što bolje predočili rezultate.
Navedite vrste pogrešaka pri mjerenju?
Za svaku vrstu pogreške navedite odgovarajući primjer?
- Grube pogreške (nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno korištenje…)
- Sustavne pogreške (pogreške mjerne metode i opreme…)
- Slučajne pogreške (promjene osobina opreme ili mjerenog objekta)
Što je točnost, a što preciznost eksperimenta? Primjer!
- Preciznost - sposobnost mjernog uređaja da se ponovnim mjerenjem izmjerena veličina znatno ne mijenja.
Npr. najmanji podjeljak skale termometra 1ºC, preciznost termometra je 0,5 ºC. - Točnost - opisuje odstupanje izmjerene veličine od njene stvarne vrijednosti.
Npr. mjerili smo duljinu nekog objekta i
dobili smo pomoću formule za aritmetičku sredinu vrijednost 1.1 metar i odstupanje od +/- 0.2 metra.
Objasnite zapis rezultata mjerenja pomoću značajnih znamenki. Primjer!
Značajne znamenke - znamenke koje odgovaraju točnosti mjerenja, bez nepotrebnih znamenaka
Primjer: 225 ima tri značajne znamenke,
2,4 ima dvije značajne znamenke,
12,7 ima tri značajne znamenke,
0,109 ima tri značajne znamenke
Navedite načine analize slučajnih pogrešaka pri mjerenju.
Što određuje nagib pravca u grafičkom prikazu eksperimentalnih rezultata?
- Statistička analiza rezultata mjerenja
- Grafička analiza rezultata mjerenja
- Nagib pravca govori za koliko se za određenu promjenu vrijednosti nezavisne veličine x promjeni vrijednost zavisne veličine y
Što čini statističku analizu slučajnih pogrešaka pri mjerenju?
Objasnite statističko značenje jedne standardne devijacije?
Koje značenje ima pogreška iskazana pomoću dvije standardne devijacije?
- Čine izračunavanje srednje vrijednosti, izračunavanje apsolutne pogreške, relativne pogreške, standardne devijacije, standardne pogreške i relativne nepouzdanosti
- Standardna devijacija - iskazuje prosječno rasipanje rezultata mjerenja koje je posljedica nepreciznosti mjernih uređaja.
- Daje nam veću vjerojatnost da se prava vrijednost mjerene fizikalne veličine nalazi u intervalu Xsr- 2M <= Xprava <= Xsr+ 2M
Što je fizikalna veličina?
Što znači izmjeriti neku fizikalnu veličinu?
Navedite pravilan zapis fizikalne veličine (primjer!).
Nabrojite nekoliko fizikalnih veličina.
- Mjerljivo svojstvo fizikalnog stanja, procesa ili tijela, koje omogućuje definiranje fizikalne pojave i njeno opisivanje u matematičkom obliku pomoću odgovarajućih jednadžbi
- Odrediti broj koji pokazuje koliko puta ta veličina sadrži u sebi istovrsnu veličinu dogovorno uzetu za mjernu jedinicu.
- A = {A} [A]
A – vrijednost fizikalne veličine, {A} – brojčana vrijednost (mjerni broj), [A] – mjerna jedinica
Npr. r = 5m - Fizikalne veličine: put, vrijeme, napon, masa, akceleracija, brzina, itd.
Navedite osnovne fizikalne veličine SI sustava i njihove mjerne jedinice.
Slika 10. pitanje
Navedite:
a) nekoliko vektorskih fizikalnih veličina
b) nekoliko skalarnih fizikalnih veličina
Objasnite skalarni produkt vektora na primjerima iz fizike.
a) Brzina (v – m/s), ubrzanje (a – m/s2), sila (F – N), moment sile (M - Nm)
b) Gustoća (ρ - kg/m3), volumen (V - m3), temperatura (T - K), masa (m - kg), vrijeme (t - s), frekvencija (f - Hz)
a * b = abcos(kut)((vektor) a, (vektor) b)
Objasnite vektorski produkt vektora na primjerima iz fizike.
c = a x b
Definirajte Kartezijev pravokutni koordinatni sustav: jedinični vektori, vektor položaja.
Što je vektor položaja? Primjer!
Sastoji se od 3 međusobno okomita jedinična vektora i, j, k
Jedinični vektor - vektor iznosa 1
Vektor položaja - poseban vektor koji određuje položaj točke u prostoru.
Svoj početak uvijek ima u ishodištu koordinatnog sustava.
Slika 13. pitanje
Točka koja se nalazi u xy-ravnini ima koordinate (-4 m, 8 m). Odredite računski i grafički vektor položaja.
Pitanje 14.
