FONETIKA I FONOLOGIJA Flashcards
(122 cards)
1
Q
Podjela narječja
A
Štokavsko, kajkavsko, čakavsko
2
Q
Podjela govora po izgovoru staroslavenskog glasa jat
A
Jekavske, ekavske, ikavske
3
Q
Glas ili fon, tko ih proucava
A
Najmanja govorna jedinica
Skup razlicitih artikulacijskig i akustickih osobina koje se zapazaju istodobno, proucava ih fonetika
4
Q
Podjela glasova prema otvorenosti govornih organa
A
6 otvornika/vokala/samoglasnika: a e i o u +ie
Zatvornici/ suglasnici + samoglasni r (ne stoji uz otvornik)(HR-VAT) + u stranim riječima i ostali mogu biti samoglasnici (BI-CI-KL)
5
Q
Podjela zatvornika
A
- konsonanti ili šumnici
- sonanti ili zvončanici ili poluotvornici ili zvonki glasovi (LJUDI VRLO RADO JEDU LUBENICE NA MOJOJ NJIVI)
6
Q
Podjela prema mjestu tvorbe
A
Usnenici, zubno desnici, nepčanici/palatali, jedrenici/velari
7
Q
Podjela usnenika
A
Dvousnenk/bilabijali: p, b, m
Labiodentali: v f
8
Q
Podjela zubno-desnika
A
Zubni/dentali: d t c z s n
Desnici/alceolari: l r
9
Q
Palatali
A
Č ć dž đ j lj nj š ž
10
Q
Velari
A
K g h
11
Q
Podjela prema načinu tvorve
A
Eksplozivi/zapornici/praskavi/okluzivi
Silvenici/afrikate
Tjesnačnici ili strujnici ili frikativi
Piskavci ili sibilanti
12
Q
Frikativi
A
F h s š z ž
13
Q
Eksplozivi iki praskavi ili zapornici ili okluzivi
A
P t k b d g
14
Q
Silvenici
A
C č ć dž đ
15
Q
Sibilanti ili piskavici
A
C z s
16
Q
Podjela zvončanika
A
Nosnici ili nazali m n nj
Protočnici ili likvide: l lj r
Približnici : j v
17
Q
dvije vrste pravopisa
A
Morfonološka = ne bilježe se glasovne promjene (jedanput)
Fonološka = bilježe se (ropski)
18
Q
Kakav je suvremeni hrvatski pravopis?
A
Fonološko-morfonološki
19
Q
Bezvučni
A
P t k s š č ć c h f
(PATAK SE ŠEĆE)
20
Q
Zvučni
A
B d g z ž dž đ
21
Q
Minimalni par
A
Dvije riječi kohe se razlikuju samo jednim fonemom, ali su ostali fonemi i naglasak isti
(KOST-MOST)
22
Q
Alofoni
A
Glasovi kojih je razlika uvjetovana mjestom ili pozicijom (Majka - traMvaj)
23
Q
Kako pusemo foneme a kako alofone
A
Foneme u kosoj zagradi /n/
Alofone u uglatoj [n]
24
Q
Koliko fonema, a koliko grafema
A
32 fonema(+ ie +samoglasno r)
30 grafema
25
Grafija/slovopis hrvatskoj jezika
Hrvatska latinička grafija
Ili
Hrvatska latinica
Ili
Gajica
26
Kako su poredani grafemi
U abecedu
U cirilici i glagoljici azbuka
27
Kratkouzlazni
\
28
Kratkosilazni
\\\\
29
Dugouzlazni
/
30
Dugosilazni
Naopako U
31
Iznimke za 1 riječ = 1 naglasak
Superlativi i složenice sa spojnikom -Ø-
32
Kakav može biti naglasak jednosložne riječi
Samo silazni
33
Kakav može biti naglasak dvosložne ili višesložne riječi? (3 pravila)
- ne na posljednjem slogu (osim u stranim riječima i riječima izgovorenih u uzbuđenju “Aha\\!”
- na prvom može stajati svaki naglasak
- na unutrašnjem može samo uzlazni (iznimke su složenice i strane riječi i imena)
34
Kako možemo razlikovagi uzlazne i silazne naglaske
Po sposobnosti silaznih da prelaze na slog ispred
Npr:
Zn(aU)m-> nè znam
No\\sim -> prènosim
35
Zanaglasnice
Glagolske:
- prezent biti
- prezent htjeti
- aorist biti
Zamjeničke
- nenaglaseni oblici ličnih i povratnih zamjenica (GDA)
- LI
36
Prednaglasnice
Prijedlozi
- svi jednoslozni
- neki dvoslozni
- svi složeni s prefiksom IZ (iznad, izmedju, ispod…)
Neki veznici
- i pa ni a da + kad(moze i ne mora)
- NE
37
Koje riječi i kako mogu postati naglašene
Prednaglasnice mogu preuzeti silazne naglaske s prvog sloga naglasnixe
(Grâd -> u\\ grād)
38
Dvosložni prijedlozi koji su prednaglasnice
Oko, među, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema
39
Sibilarizacija
K G H ispred i prelaze u C Z S
40
Iznimke za sibilarizaciju
- u D i L jednine imena stanovnica naselja/pokrajina/država (AMERIKANKI)
- u mnogim imenicama ženskog roda koje završavaju na KA GA HA (točki)
41
Fonološki uvjetovane glasovne promjene
JPZ, JPMT, gubljenje suglasnika
42
Morfološki uvjetovane glasovne promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Sibilarizaciha
Jotacija
Palatalizacija
Epentetsko l
Vokalizacija
43
Palatalizacija
K G H (C Z) ispred e (a i) u Č Ž Š
44
Nepostojano a , kako se prepoznaje
Prepoznaje se usporedbim nominativa i genitiva jednine
PATAK- PATKA
45
Nepostojano e
Prepoznaje se takodjer usporedbim nominativa i genitiva
Kajkavska imena i prezimena
ČAKOVEC- ČAKOVCA
46
Jotacija
Stapanje glasa j u novi glas
Često u tvorbi komparativa i superlativa pridjeva
U tvorbi novih oblika riječi
U prezentu glagola koji imaju infinitivni nastavak TI
47
K + J
Č (plačem)
48
C + J
Č (mičem)
49
T + J
Ć (Kraći)
50
D + J
Đ (slađi)
51
H + J
Š (mašem)
52
S + J
Š (pišem)
53
G + J
Ž (draži)
54
Z + J
Ž (zavežem)
55
L + J
Lj (solju)
56
N + J
Nj (punjen)
57
Koja je glasovna promjena glagola na TI, a koja na ĆI
TI- jotacija (plakati-plačem)
Ći- palatalizacija(peći-pečem)
58
Epentetsko l
L koje se umeće između glasova B P M V F J
- uvijek popraćeno jotacijom jer se umetnuto L stapa u LJ
(Grob + je -> groblje)
59
Vokalizacija
Zamjena L s O
-N jd nekih imenica: anđeo-> anđela
- glagolski pridjev radni u muškom rodu jd: radio-> radila, radilo
- Svi oblici osim N jd. i G mn. za imenice na -lac
60
Jednačenje po zvučnosti
Desni glas mijenja lijevi tako da se lijevi zamjenjuje svojim parnjakom po zvučnosti
61
Jednačenje po mjestu tvorbe
S Z H nađu ispred palatala(Č Ć Š Ž Đ DŽ LJ NJ J) prelaze u Š ili Ž
N ispred P
B ispred M
62
Iznimke za JPMT
U složenicama - jedanput, stranputica, crvenperka, vodenbuba…
U izvedenicama koje sadrže prefiks izvan- (npr izvanbračni)
63
Ispadanje (gubljenje) suglasnika(abc) & iznimke za a i b
A) 2 ista suglasnika (ODDIJELITI)
- iznimke: superlativi
I riječi koje bi bile nejasne ili promjenile značenje (poddijalekt)
B) pred pojedinim glasovima ili unutar pojedinih suglasničkih skupina ispadaju glasovi d i t (kazalištni)
Iznimke: STN se zadrzava u rijecima izvedenima od rijeci stranog podrijetla (aoristni, protestni)
C) katkad pri tvribi odnosnih pridjeva sufiksom -ski : ribič+ ski = ribički
64
Kontinenti, drzave i naseljena mjesta pisu se:
Velikim pocetnim slovom(sve rijeci)
(Sjedinjene Američke Države)
(Sveti Petar u Šumi)
65
Imena naroda i pripadnika naroda, drzava i kontinenta te stanovnika naseljenih mjesta pisu se
Velikim pocsgnim slovom
(Hrvatica)
66
Odnosni pridjevi na ski čki ški ćki pišu se
Malim pocetnim slovom
67
Imena razlicitih geografskih pojmova : otoka, krajeva, područja, planina, voda…..
Samo prvo veliko ostalo malin
Hrvatsko primorje
68
Imena ulica, trgova, gradskih naselja i četvrti pišu se
Samo prvo veliko, ostalo malim
Ulica lipa
69
Zasto se Ulica Gospe od Zdravlja piše tako
Jer se ulice pišu samo prvo velikim, a Gospa od Zdravlja je ime pa mora bit velikim
70
Imena nebeskih tijela pišu se
Prvo velikim ostalo malim
Veliki medvjed
Sunce
71
Imena državnih i i vjerskih blagdana
Samo prvo veliko ostalo malim
Sveta tri kralja
72
Pridjevi izvedeni od imena blagdana pišu se
Malim pocetnim slovom
uskrsni
73
Imena organizaciha, društava, ustanova, tvornica, javnih skupova, građevina pišu se
Samo prvo velikim ostalo malim
Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda
74
Županije se pišu
Sve velikim samo prvo malim početnim slovom
75
Knjige, filmovi, novine, časopisi, zakoni… se pišu
Prvo veliko sve malim
roman “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”
Ustav Republike Hrvatske
76
Latinski nazivi životinja i biljaka piše se
Prvo velikim početnim slovom ostalo malim
Canis lupus
bernardinac
77
Imena povijesnih događaja pišu se
Prvo velikim ostalo malim AKO se moze odrediti pocetak i kraj (Prvi svjetski rat, Bitka kod Siska, Francuska revolucija)
ALI sve malim za ostalo (hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, aristotelovac)
78
Zaštićena imena proizvoda (marke) pišu se
Prvo slovo veliko ostalo malo
Ariel, Jamnička kiselica
Osim ako ime proizvoda postane opća imenica (Gilette-žilet, Ožujsko pivo-žuja)
79
Pitanja se pišu sa
Upitnikom ako je izravno (Kada će se vratiti?)
Bez upitnika ako je neizravno (Tko zna kada će se vratiti.)
80
Kako pišemo mjesto i nadnevak
Split, 16. lipnja 2025.
U Splitu 16.lipnja 2025
81
Vokativi i usklici odvajaju se
Zarezom
82
Modifikatori , rečenični prilozi se
Odvajaju zarezom
83
Koje riječi često označavaju isticanje pa je potrebno staviti zarez
I to
“Htio ga je posjetiti, i to odmah!”
84
Ispred kakvih veznika se piše zarez
ISKLJUČNIH i
ZAKLJUČNIH
85
Isključni veznici
tek, tek što, samo, samo što, jedino, jedino što
86
Zaključni veznici
Dakle stoga zato
87
Zavisne rečenice se pišu sa zarezom ako
- inverzija (zavisna ispred glavne)
- je umetnuta u glavnu i bez nje je glavna samostalna
Takodjer
- Skup riječi s glagolskim prilogom kad je umetnut ili se piše ispred rečenice
88
Atribut i/ili apozicija ako su umetnuti nakon riječi na koje se odnose se
Odvajaju zarezom
89
Ispred tj.
Ide zarez
90
Ako se niže više priložnih oznaka
Ne piše se zarez
91
Ispred sastavnih i rastavnih veznika se
Ne piše zarez
92
Sastavni i rastavni veznici
I pa te ni niti
Ili
93
Ako glavna prethodi zavisnoj
Ne pišemo zarez
Ne mogu ništa reći jer nisam siguran.
94
Kad se ispred suprotnih veznika NE piše zarez, tj. Koje su iznimke?
Ispred a ali nego no već se piše zarez osim ako:
- se na nego nadovezuje komparativ
- kad se nego, već nadovezuju na izraz NE SAMO u prethodnom dijelu rečenixe
(“Ne samo da je zakasnio nego se nije ni javio”)
95
Suprotni veznici
A ali nego no već
96
Napiši ime škole
Peta gimnazija “Vladimir Nazor”
Peta gimnazija Vladimira Nazora
97
Kad se koristimo crticom i kako ona izgleda?
Duža od spojnice i oko nje su bjeline
Koristimo se za:
- navođenje upravnog govora
- za označavanje stanke koja je duža od one sa zarezom
- udaljenost ili suodnos dvaju naziva (najčešće u značenju “od do”)
98
Kad se koristimo spojnicom i kako se ona piše
Spojnica je kraća od crtice i nema bjelina
- polusloženicama od dvije imenice (spomen-ploča, rok-glazba…)
- u polusloženicama gdje je prvi dio vroj (15-godišnjica)
- u sklonidbi kratica
-u nekim dvostrukim prezimenima (Ivana Brlić-Mažuranić)
- u navođenja prefiksa i sufiksa (-iz, -ov) i pri rastavljanju na slogove
99
U kojim se polusloženicama ne piše spojnica
U onima u kijuh je prvi dio kratica
TV program
TV-a
100
Prefiksi koji se pišu zajedno sa imenicom
Domaći prefiks (pra, ne)
Strani prefiks: post, ultra, astro, aero, agro
Auto, audio, foto, kino, radio, video
101
Koje se imenice pišu kao polusloženica
(Sa spojnicom)
- dvočlani nazivi u kojima svaki zadržava svoj naglasak (lovor-vijenac)
- prvi član je slovo ili simbol (A-dur)
- u kojima spojnica zamjenjuje veznik i
- koji izražavaju smjer (zemlja-zrak) (?)
- koji sadrže pridjevke istočnog podrijetla (Hasan-aga)
102
Kad se pridjevi pišu kao polusloženice
Kad su sastavljeni od ravnopravnih dijelova (hrvatsko-njemački riječnik, Požeško-slavonska županija)
103
Kad se pridjevi pišu zajedno
Kad imaju jedan naglasak
- s pomoću spojnika -o- (tamnožut), odvojeno se piše kad želimo istaknuti prvi dio (tamno žut)
- s pomoću prefiksa
104
Kako se pišu višečlani brojevi
Rastavljeno
105
Kako se pišu razlomci? Na primjeru 1/25
(Nazivnici se pišu sastavljeno)
Jedna dvadesetpetina
106
Kako se pisu brojevi koji znace priblizne vrijednosti
Sa spojnicom (jedan-dva)
107
Kako se pišu decimalni brojevi? 12.7
Dvanaest cijelih sedam
108
Kako se pišu brojevi složeni s riječju put? Kako se pišu takvi redni brojevi
Sastavljeno (dvaput) i rastavljeno (dva puta)
Osim jedanput koji se piše samo sastavljeno
Uz redni broh ne može doći puta (prvi put, drugi put…)
109
60-e ili 60-te
60-e
110
60-tih ili 60-ih
60-ih
111
Napiši skraćeno uzastopne godine
1998./99.
112
Koji glagoli koji u svršnom obliku imaju JE, zadržavaju taj JE i u nesvršenim oblicima i glagolskim imenicama
Mjera, mjesto, sjesti
113
Od e, i u nesvršenim glagolima izvedenih iz kojih glagola uvijek nastaje ije
Letjeti, leći, liti
I iz glagola koji sadrže -zreti
Letjeti- lijetanje
114
Ije-je u komparativu i superlativu
Ije se uvijek krati u je
115
Napiši nesvršeni oblik i glagolsku imenicu nesvršenig glagola iskorijeniti
Iskorijeniti- iskorjenjivati- iskorjenjavanje
Ako svršeni glagol sadrži ije i nesvršeni sadrži ivati/avati, onda nesvršeni i glagolska imenica od nesvršenog sadrže JE
116
U riječima sa kojim sufiksim ije prelazi u je
Ota, oća, urina, ina, ovit
117
Koje se umanjenice NE krate iz ije u je
One sa sufiksima CE, AK, KA
118
U imenicama koje oznacavaju mnesto ije-je , lečiti-lečilište
Ije u je
Liječiti-lječilište
119
Pridjevi sa kojim sufiksom zadržavaju IJE
Oni sa sufiksom OV EV IN
(Zvijezda-zvijezdin)
Ali zvjezdast
120
U lridjevima i imenicama koji su nastali od dviju rijeci povezanih spojnikom -o- pise se ije ili je.
+ iznimke
JE
Iznimka: riječi nastale od glagola SJEĆI (kolosijek, glavosijek)
121
Drijeti i mrijeti
122
