GEOGRAFIJA - reljef podmorja i morskog dna Flashcards

(40 cards)

1
Q

NASTANAK OCEANA I MORA

A
  • prije 4.6 milijardi godina Zemlja je užarena kugla
  • vulkanske aktivnosti oslobađaju vodenu paru i druge plinove
    -> polagano hlašenje
    -> stvara se kora, dolazi do kondenzacije vodene pare
    -> velike i dugotrajne kiše koje potapaju najniže djelove Zemlje i voda s kometa koju pogađaju Zemlju
    -> veliki praocean / pramore (nastaje prije 4 milijarde godina)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

OBLICI PODMORSKOG RELJEFA

A

kontinentski rub i dubokomorski bazeni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

KAKO JE NASTALO MORSKO DNO

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

KONTINENTSKI RUB

A
  • dio podmorja u kojem se isprepleću i najjače očituju medusobni utjecaj kopna i mora

sastoji se od:
- kontinentski plićak / šelf -> do 200m dubine, potopljeni dio kopna
- kontinentska strmina -> 200-3000m, podmorska kosina s nagibom do 25°, prelaz izmedu šelfa i podnožja
- kontinentsko podnožje -> 3000-5000m, izmedu kontinentske padine i dibokomorskog područja, nastaje akumulacijom materijala šelfa i padine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

PASIVNI KONTINENTSKI RUB

A
  • geološni mirne obale
  • bez potresa, vulkanizma ili orogenih potresa
  • npr. obale Atlanskog, Indijskog i Arktičkog oceana
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

AKTIVNI KONTINENTSKI RUB

A
  • geološni atkivne obale
  • potresi, vulkani
  • npr. obale Tihog oceana i manji djelovi Atlantskog i Indijskog ocena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

DUBOKOMORSKI BAZEN

A
  • obuhvaćaju 80% morskog dna
  • najravniji reljefni oblici na Zemlji -> nagib manji od 1°
  • sastoji se od: dubokomorske ravnice, srednjemorskog hrbata i dubokomorskog jakra/brazde
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

OTOK

A

dio kopna potpuno okružen morem

OTOČJE ILI APHIPELAG -> više otoka jednake grade i postanka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

KONTINENT

A
  • nisu otoci
  • velike kopnene cjeline koje leže na vlastitoj litosfernoj ploči
  • prevladava kontinentska kora u odnosu na oceansku
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

PODJELA OTOKA PO POSTANKU

A

kontinentski i oceanski otoci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

KONTINENTSKI OTOCI

A
  • otoci koju su u geološkoj vezi s okolnim kopnom

A) OTOCI NA ŠELFU
- nekadašnji djelovi kopna koju su nakon podizanja razine mora odvojeni od kopna
- npr. Kalimantan, Velika Britanija, Newfounland, tasmanija, gotovo svi hrv otoci

B) MIKROKONTINENTSKI OTOCI
- nastaju odvajanjem od kontinenta pucanjem kontinentske kore
- npr. Madagaskar, Nova Kaledonija i Novi Zeland

C) PRUDNI OTOCI
- nastaju akumulacijom pjeska ili drugih komadića sitnzrnatih materijala uz morske obale u deltama ili u rijekama i jezerima
- npr. Marajo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

OCEANSKI OTOCI

A
  • najveći: Grenland, Nova Gvineja, Kalimantan
  • ne nalaze se na kontinentskom plićaku
  • vulkanskog ili koraljnog podrijetla
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

VULKANCI OCEANSKI OTOCI

A
  • nastaju na mjestima podvlačenja ili razmicanja litosfernih ploča te na mjestima iznad vrućih točaka
  • otoci u obliku luka nastaju na jestima podvlačena litosfernih ploča (Aleutski otoci, Marijaski otoci, Južni Sandwich)
  • Island, Jan Mayen (najsjeverniji vulkan) -> nastali na riftu -> litosferne ploče se razmiču
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KORALJNI OCEANSKI OTOCI

A
  • izgrađeni od organskog materijala dobivenog od kostura koralja te brojnih drugih biljaka i životinja povezanih s njima
  • ATOL -> prstenasti koraljni greben
  • npr. Maldivi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

OCEANSKI OTOCI NASTALI NAD VRUĆOM TOČKOM

A
  • karakteristični po tome što se pomiču zajednos s litosfernim počava
  • tvore otočne nizove s pomoću kojih možemo pratiti kretanje litosfernih ploča
  • pod utjecajem DENUDACIJSKIH procesa tonu i postaju GJOTI
  • npr. Hawaii, Tristan da Cunha
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KORALJI

A
  • morske životinje - žarnjaci
  • žive u kolonijama ili samostalno
  • sposobnost regeneracije
  • sjedilački način života
  • TOPLA I SLANA MORA (Karipsko, Koraljjno, Arapsko i Južnokinesko more)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

KORALJI U HRVATSKOJ

A
  • crveni koralji
  • 120+ vrsta
  • Zlarin = ‘otok koralja’
18
Q

KORALJNI GREBEN

A
  • građen od vrste koralja koja se naziva tvrdi ili kameni koralj
  • žive u plitkoj i bistroj vodi (do 50m)
  • temperatura ne pada ispod 18°C
  • rastom koraljni polim izlučuje vapnenac koji se taloži na podlozi i gradi greben
  • umrli organizmi na grebenu svojim kosturima ga dodatno izgrađuju
  • jednostanične alge -> daju glavninu hrane i energije potrebne za stvaranje vapnenca
  • 25°C-29°C, 36%. slanoća
19
Q

RUBNI / OBALNI KORALJNI GREBEN

A
  • rastu oko tropsih otoka ili duž djela oblale veće kopnene mase
  • između obale i grebena ponekad nastaje LAGUNA
20
Q

PREGRADNI KORALJNI GREBEN

A
  • rastu usporedno s obali, ali su od nje odvojeni lagunom
  • Veliki koraljni greben -> najpoznatiji i najveći na Zemlji
21
Q

KORALJNI OTOCI

A
  • nastaju kada epirogenetskim ili tektonskim pokretima dolazi do spuštanja razine morske vode ili podizanja morskog dna
    str. 48.
22
Q

PACIFIČKI VATRENI PRSTEN

A
  • kružni pojas izrazite vulkanske ili seizmetičke aktivnosti nastao sudaranjem ploča
  • 40 000km -> liz lukova od zapadnih obala Sjeverne i Južne Amerike pa do poluotoka Kamačatke, Japana, Filipina, Malanezijskog otočja i Novog Zelanda
23
Q

TIHI OCEAN

A
  • dobio naziv u 16.st. tijekom Magellanove ekspedicije
  • tektonski izrazito nestabilan
  • većinom na Pacifičkoj litosfernoj ploči
  • rubni djelovi oceana su na Filipinskoj , Juan de Fuca, Cocos i Nazca ploči -> sudaraju se s euroazijskom, sjeverno i južnoameričkom i indoaustralijskom pločom
24
Q

VULKANIZAM I POTRESI U PACIFIČNOM VATRENOM PRSTENU

A
  • 75% svih vulkana na Zemlji
  • 90% svih potresa

UZROCI:
- granice između ploča su konvergentne (podvlače se)
- podvlačenjem se drobe i lome stijene što uzrokuje potrese, a vulkanski lanci eruptiraju duž rasjednih pukotina
- iznimka: transformna granica između pacifičke i sjevernoameričke ploče

25
TSUNAMI
- vrsta vala koja najčešće nastaje kao posljedica potresa u podmorju - drugi uzroci: erupcija, detonacija, klizište, pad meteorita - posaljedice: velik broj ljudskih žrtvi i velike materijalne štete - najčešće se javljaju na području Tihog i Indijskog ocena (rijetki na području Atlanskog)
26
MORE - IZVOR HRANE
- razvoj marikulture (akvakulture) -> ciljan i planiran uzgoj riba i drugih morskih organizama (Kina, Indija, Indonezija, Vijetnam, Bangladeš) - ribolov -> jedna od prvih goospodarskih djelatnosti - druga važna prehrambena namirnica = sol (Kina, Indija, SAD, Njemačka) - glavna ribolovska područja -> kontinenski plićak / šelf -> na dubinama većim od 200m postaje mračno i hladno = manje morskog života
27
MORE - IZVOR ENERGIJE I SIROVINA
- nafta i zemmni plin -> na području kontinentskog plićaka (postoje ležišta i na većim dubinama (Meksički zaljev) -> skuplje) - plimne hidroelektrne -> mjesta s velikom amplitudom plime i oseke (>7m) - sedimentacija -> šljunak, pijesak i dr. građevinski matgerijali => dno kontinentskog plićaka = dijamanti, kosti, titan, cirkon, zlato i dr. - nalazišta magme
28
MORE U MEĐUNARODNOM PRAVU
KONVENCIJA O PRAVU MORA (1994.g.) -> namjena da se uvede u gospodarsko iskorištavanje mora i podmorja kako bi se izbjegle nesuglasice ODREDBE: - o plovidbi i raznim režimima - područje kontinentskog plićaka - kopanje dubokog morskog dna - režim ekspotacije - zaštita morskog okoliša - znanstvena istraživanja - postavljanje različitih ograničenja i rješavanje sporova
29
OBALNO MORE
sastavni djelovi državnog teritorija priobalne zemlje UNUTARNJE MORE I TERITORIJANO MORE
30
UNUTARNJE MORE
- dio mora između obale i teritorijalnog mora - priobalna država postavlja zakone i regulira upotrebu resursa - strani brodovi nemaju pravo slobodnog prolaska
31
TERITORIJANO MORE
- širinu od 12 nautičkih milja do vanjske granice unutarnjih morskih voda - pravo slobodnog proslaska stranih brodova
32
OTVORENO MORE
sastoji se od: VANJSKOG POJASA, ISKLJUČIVO GOSPODARSKOG POJASA I EPIKONTINENTALNOG POJASA
33
VANJSKI POJAS
- širina 12 nautičkih milja od vanjske granice teritorijalnog mora - država može nastaviti provoditi zakone, oporezivanje, carenjenje, migracije i zdravstvo, ako je do njihova kršenja došlo na kopnu ili unutar oblanog mora
34
ISKLJUČIVI GOSPODARSKI POJAS
- može ga proglasiti svaka država koja ima izlaz na otvoreno more i samo ta država ima pravo iskorištavanja prirodnih resursa, ostale države imaju pravo slobodne plovidbe i preleta Island neda svoj isključivi gospodarski pojas
35
EPIKONTINENTALNI POJAS
- morsko dno i podzemlje od vanjse granice teritorijalnog mora do najčešće 20m dubine - susjedne države imaju pravo ribolova
36
ARHIPELAŠKE VODE
- prostor unutar arhipelaga neke države koja je sastavljena od 1 ili više arhipelaga nad koim ona ima suverenitet - uz posebne se uvijete mogu odediti granice unutarnje, teritorijalnog mora i ostalih morskih pojasa -> mora postojati pravo neškodljivog prolaza kroz cjelokupne arhipelaške vode
37
HRVATSKI DIO JADRANSKOG MORA
- 31 067km2^ površine obalnog mora - unutar epikontinentalnog pojasa -> pravo ribolova i iskorištavanja prirodnih i morsih i podmorskih bogatsava - vanjski morski pojas nie proglašen - ZAŠTIČENI EKOLOŠKI RIBOLOVNI POJAS (ZERP) -> ne vrijedi za članice EU
38
EL NINJO
- klimatski poremećaj uzrokovan nepravilnostima u raspodjeli površinskih temperatura oceanskih voda, ciklona i anticiklona te tok morskih struja => globalni utjecaj - javlja se ciklički 30-ak puta u stoljeću - traje 12-18 mjeseci - Indonezija, Australija, istočna Afrika, Sjeverni Brazil -> suše i požari - Ekvador, Peru, Bolivija -> puno padalinba i poplave
38
''MORSKE PRAŠUME'' - KORALJNI GREBEN
PRIJETNJE: - globalno zatopljenje - zagađenje - povećanje kiselosti mora - prekomjerni izlov riba - ribolov pomoću ekspoziva - grabežljivci - borba za stanište - drugi antropogeni utjecaji
39
MANGROVE ŠUME