GEOGRAFIJA - reljef podmorja i morskog dna Flashcards
(40 cards)
NASTANAK OCEANA I MORA
- prije 4.6 milijardi godina Zemlja je užarena kugla
- vulkanske aktivnosti oslobađaju vodenu paru i druge plinove
-> polagano hlašenje
-> stvara se kora, dolazi do kondenzacije vodene pare
-> velike i dugotrajne kiše koje potapaju najniže djelove Zemlje i voda s kometa koju pogađaju Zemlju
-> veliki praocean / pramore (nastaje prije 4 milijarde godina)
OBLICI PODMORSKOG RELJEFA
kontinentski rub i dubokomorski bazeni
KAKO JE NASTALO MORSKO DNO
KONTINENTSKI RUB
- dio podmorja u kojem se isprepleću i najjače očituju medusobni utjecaj kopna i mora
sastoji se od:
- kontinentski plićak / šelf -> do 200m dubine, potopljeni dio kopna
- kontinentska strmina -> 200-3000m, podmorska kosina s nagibom do 25°, prelaz izmedu šelfa i podnožja
- kontinentsko podnožje -> 3000-5000m, izmedu kontinentske padine i dibokomorskog područja, nastaje akumulacijom materijala šelfa i padine
PASIVNI KONTINENTSKI RUB
- geološni mirne obale
- bez potresa, vulkanizma ili orogenih potresa
- npr. obale Atlanskog, Indijskog i Arktičkog oceana
AKTIVNI KONTINENTSKI RUB
- geološni atkivne obale
- potresi, vulkani
- npr. obale Tihog oceana i manji djelovi Atlantskog i Indijskog ocena
DUBOKOMORSKI BAZEN
- obuhvaćaju 80% morskog dna
- najravniji reljefni oblici na Zemlji -> nagib manji od 1°
- sastoji se od: dubokomorske ravnice, srednjemorskog hrbata i dubokomorskog jakra/brazde
OTOK
dio kopna potpuno okružen morem
OTOČJE ILI APHIPELAG -> više otoka jednake grade i postanka
KONTINENT
- nisu otoci
- velike kopnene cjeline koje leže na vlastitoj litosfernoj ploči
- prevladava kontinentska kora u odnosu na oceansku
PODJELA OTOKA PO POSTANKU
kontinentski i oceanski otoci
KONTINENTSKI OTOCI
- otoci koju su u geološkoj vezi s okolnim kopnom
A) OTOCI NA ŠELFU
- nekadašnji djelovi kopna koju su nakon podizanja razine mora odvojeni od kopna
- npr. Kalimantan, Velika Britanija, Newfounland, tasmanija, gotovo svi hrv otoci
B) MIKROKONTINENTSKI OTOCI
- nastaju odvajanjem od kontinenta pucanjem kontinentske kore
- npr. Madagaskar, Nova Kaledonija i Novi Zeland
C) PRUDNI OTOCI
- nastaju akumulacijom pjeska ili drugih komadića sitnzrnatih materijala uz morske obale u deltama ili u rijekama i jezerima
- npr. Marajo
OCEANSKI OTOCI
- najveći: Grenland, Nova Gvineja, Kalimantan
- ne nalaze se na kontinentskom plićaku
- vulkanskog ili koraljnog podrijetla
VULKANCI OCEANSKI OTOCI
- nastaju na mjestima podvlačenja ili razmicanja litosfernih ploča te na mjestima iznad vrućih točaka
- otoci u obliku luka nastaju na jestima podvlačena litosfernih ploča (Aleutski otoci, Marijaski otoci, Južni Sandwich)
- Island, Jan Mayen (najsjeverniji vulkan) -> nastali na riftu -> litosferne ploče se razmiču
KORALJNI OCEANSKI OTOCI
- izgrađeni od organskog materijala dobivenog od kostura koralja te brojnih drugih biljaka i životinja povezanih s njima
- ATOL -> prstenasti koraljni greben
- npr. Maldivi
OCEANSKI OTOCI NASTALI NAD VRUĆOM TOČKOM
- karakteristični po tome što se pomiču zajednos s litosfernim počava
- tvore otočne nizove s pomoću kojih možemo pratiti kretanje litosfernih ploča
- pod utjecajem DENUDACIJSKIH procesa tonu i postaju GJOTI
- npr. Hawaii, Tristan da Cunha
KORALJI
- morske životinje - žarnjaci
- žive u kolonijama ili samostalno
- sposobnost regeneracije
- sjedilački način života
- TOPLA I SLANA MORA (Karipsko, Koraljjno, Arapsko i Južnokinesko more)
KORALJI U HRVATSKOJ
- crveni koralji
- 120+ vrsta
- Zlarin = ‘otok koralja’
KORALJNI GREBEN
- građen od vrste koralja koja se naziva tvrdi ili kameni koralj
- žive u plitkoj i bistroj vodi (do 50m)
- temperatura ne pada ispod 18°C
- rastom koraljni polim izlučuje vapnenac koji se taloži na podlozi i gradi greben
- umrli organizmi na grebenu svojim kosturima ga dodatno izgrađuju
- jednostanične alge -> daju glavninu hrane i energije potrebne za stvaranje vapnenca
- 25°C-29°C, 36%. slanoća
RUBNI / OBALNI KORALJNI GREBEN
- rastu oko tropsih otoka ili duž djela oblale veće kopnene mase
- između obale i grebena ponekad nastaje LAGUNA
PREGRADNI KORALJNI GREBEN
- rastu usporedno s obali, ali su od nje odvojeni lagunom
- Veliki koraljni greben -> najpoznatiji i najveći na Zemlji
KORALJNI OTOCI
- nastaju kada epirogenetskim ili tektonskim pokretima dolazi do spuštanja razine morske vode ili podizanja morskog dna
str. 48.
PACIFIČKI VATRENI PRSTEN
- kružni pojas izrazite vulkanske ili seizmetičke aktivnosti nastao sudaranjem ploča
- 40 000km -> liz lukova od zapadnih obala Sjeverne i Južne Amerike pa do poluotoka Kamačatke, Japana, Filipina, Malanezijskog otočja i Novog Zelanda
TIHI OCEAN
- dobio naziv u 16.st. tijekom Magellanove ekspedicije
- tektonski izrazito nestabilan
- većinom na Pacifičkoj litosfernoj ploči
- rubni djelovi oceana su na Filipinskoj , Juan de Fuca, Cocos i Nazca ploči -> sudaraju se s euroazijskom, sjeverno i južnoameričkom i indoaustralijskom pločom
VULKANIZAM I POTRESI U PACIFIČNOM VATRENOM PRSTENU
- 75% svih vulkana na Zemlji
- 90% svih potresa
UZROCI:
- granice između ploča su konvergentne (podvlače se)
- podvlačenjem se drobe i lome stijene što uzrokuje potrese, a vulkanski lanci eruptiraju duž rasjednih pukotina
- iznimka: transformna granica između pacifičke i sjevernoameričke ploče