Geološka Povijest Zemlje Flashcards
(118 cards)
1
Q
Što je geografija?
A
Geografija je dualna znanost koja proučava prirodnu i društvenu znanost.
2
Q
Koja dva sustava razlikujemo?
A
Heliocentrični i geocentrični
3
Q
Što je heliocentrični sustav?
A
Model svemira u kojem je Sunce u središtu, a ostali planeti se vrte oko njega.
4
Q
Što je geocentrični sustav?
A
Model svemira u kojem je Zemlja u središtu.
5
Q
Kako se nazivaju velika geološka razdoblja?
A
Eoni i ere
6
Q
Kako smo podijelili eone?
A
Hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik
7
Q
Kako smo podijelili ere?
A
Periode, epohe i doba
8
Q
Kako se naziva najstariji eon? Što se u njemu dogodilo?
A
Hadij ili had je najstariji eon u kojem je Zemlja bila rastaljena masa živog vulkanizma. S vremenom je došlo do diferencija gdje teži predmeti tonu prema središtu, a lakši se uzdižu na površinu.
9
Q
Što se počinje oblikovati u arhaiku?
A
Kratoni.
10
Q
Što su kratoni?
A
Stari i stabilni dijelovi litosfere sačuvane u središnjim dijelovima litosfernih ploča. To su platforme i štitovi. Stariji su od rubova kontinenata i na njima je mali broj potresa zabilježen. Nizak je reljef i jaka denundancija.
11
Q
Nabroji kratone, gdje se nalaze?
A
Kanadski štit, Brazilski štit, Skandinaviski štit, Ruska platforma, Afrički štit i Australijskih štit
12
Q
U kojem su eonu otkriveni stromatoliti, tj. Prvi tragovi života?
A
U arhaiku.
13
Q
Što se počinje oblikovati u proterozoiku?
A
Orogeneze
14
Q
Što je orogeneza?
A
Nastanak i postanak planina.
15
Q
Nabroji orogeneze.
A
Kaledonska, hercinska i alpska orogeneza
16
Q
Koji su razlozi nastajanja orogeneza?
A
Kontinentalni sudari i vulkanske aktivnosti.
17
Q
Nabroji gorja koja su nastala u kaledonskoj orogenezi.
A
Penini, zapad Skandinavskog gorja, Apalači, Sibir, istok Australije, istok Grenlanda
18
Q
Nabroji gorja koja pripadaju hercinskoj orogenezi.
A
Dijelovi gorja VB, središnja Francuska, Njemačko-češko sredogorje i Ural
19
Q
Nabroji gorja koja su nastala alpskom orogenezom.
A
Atlas planina, Pireneji, Alpe, Himalaja, Dinaridi, Balkanska planina, Pamir, Hindukuš, Kavkaz, Pind, Karakorum
20
Q
Koliko je bilo ledenih doba?
A
5
21
Q
Kako se naziva posljednje ledeno (glacijalno) doba?
A
Werb
22
Q
Kako smo podijelili fanerozoik?
A
Paleozoik, mezozoik i kenozoik
23
Q
Podijela paleozoika.
A
Kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm
24
Q
Koja se orogeneza javlja u paleozoiku?
A
Harcinska orogeneza
25
Podijela mezozoika.
Trijas, Jura i kreda
26
Podijela kenozoika.
Paleogen, neogen i kvartar
27
u kojem se eonu, eri, periodi i epohi pojavljuje čovjek?
Eon: fanerozoik
Era: kenozoik
Perioda: neogen
Epoha: pleistocen
28
Kako se naziva razdoblje u kojem se nastavlja oblikovanje reljefa, ali djelovanjem čovjeka?
Holocen
29
Što je geotermički stupanj?
Što se više približavamo središtu Zemlje, svakih 33 metra temperatura se poveća za 1 ºC.
30
Kako smo podijelili Zemljinu unutrašnjost?
Kora, plašt i jezgra
31
Reci sve što znaš o kori. Opiši oceansku koru.
Postoje kontinentska, oceanska i prijelazni tip kore. Nalazi se ispod kopnenih i oceanskih dijelova. Oceanska kora pokrivena je vodom i sedimentnim naslagama. Debljina joj iznosi od 4 do 20km. Zauzima 59.5% ukupne kore. Još se naziva i bazaltna kora, a glavni elementi su joj silicij i magnezij.
32
Reci sve što znaš o kontinentskoj kori.
Debljina joj iznosi od 35 do 40km. Zauzima 34.5% ukupne kore. Još se naziva i granitna kora, a glavni elementi su joj silicij i aluminij. Velike kamene gromade plutaju na plaštu kao sante leda na moru, a ta pojava naziva se izostazija.
33
Reci sve što znaš o prijelaznom tipu kore.
Nalazi se na dodiru oceanske i kontinentalne kore. Zauzima 6% ukupne kore. Na tim dijelovima obično dolazi do seizmička i vulkanizma.
34
Reci sve što znaš o plaštu.
Podijeljen je na donji, srednji i gornji plašt. Debljina mu iznosi 2900km, a temperatura 3700ºC. Donji plašt se još naziva i mezosfera i u čvrstom je stanju, a sačinjavaju ga magnezij, silicij i željezo. Srednji plašt se još naziva i astenosfera, te se u njemu događaju konvencijska gibanja magme. Gornji plašt se još naziva i taktosfera te je stjenoviti dio plašta.
35
Što je litosfera?
Naziv za koru i gornji plašt.
36
Reci sve što znaš o jezgri.
Dijeli se na vanjsku i unutarnju jezgru. Do jezgre, od površine Zemlje, ima oko 2885. Radijusa je 3500km, a temperatura joj iznosi 5500ºC. Vanjska je jezgra u čvrstom stanju, a unutarnja u tekućem. Sačinjena je ponajviše od nikla i željeza. Tlakovi su u jezgri najviši pa se još naziva i barisfera.
37
Između kojih se dijelova Zemljine unutrašnjosti nalazi Mohorovičićev, Gutenbergov i Lehmannov diskontinuitet?
Mohorovičićev: između kore i plašta
Gutenbergov: između donjeg plašta i jezgre
Lehmannov: između unutarnje i vanjske jezgre
38
Tko je Andrija Mohorovičić?
Hrvatski znanstvenik koji se bavio seizmologijom i meteorologijom. Proučavao je posljedice potresa i širenje potresnih valova, otkrio je postojanje plohe diskontinuiteta, koja odjeljuje Zemljinu koru od njezina plašta te je po njemu ta prijelazna zona i dobila ime Mohorovičićev diskontinuitet na dubini 35km.
39
Što su stijene?
Nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima i odnosima. Mogu biti monomineralne (od jednog minerala) i polimineralne (od više minerala).
40
Kako se zove znanost koja se bavi istaživanjem postanka, građom i klasifikacijom stijena?
Petrologija
41
Kako se naziva znanost koja se bavi mineralima?
Mineralogija
42
Što su minerali?
Nakupine atoma, iona i molekula.
43
Kako smo podijelili stijene s obzirom na način postanka?
Magmatske, sedimentne i metamorfne
44
Kakve su magmatske stijene?
Magmatske ili eruptivne stijene nastaju kristalizacijom magme. Ako magma nije provalila do Zemljine površine, već se skrutila u dubljim dijelovima, nastaju dubinske ili intruzivne magmatske stijene koje su krupnozrnate, a to su: granit, diorit, gabro i serpentin. Ako se lava izlila na površinu kopna ili morskom dnu, naglo će se ohladiti i nastaju površinske ili efuzivne magmatske stijene. Pod utjecajem termičkih promjena lako se raspadaju jer se sastoje od više minerala, a to su onda sitnozrnatog ili šupljikavi stijene koje su bogate plinovima, a unija ubrajamo bazalt, riolit i andezitnog. Magmatske se stijene razlikuju i prema kiselosti, a izdvajaju se kisele, neutralne, bazične i ultrabazične stijene.
45
Koje stijene prekrivaju 75% Zemljine površine?
Sedimentne stijene
46
Objasni kakve su to sedimentne stijene?
Sirovina za njihov nastanak nastaje razgradnjom drugih stijena, nakon toga takav usitnjeni ili u vodi otopljeni materijal se taloži ili izlučuje iz zasićene otopine. Stvorena naslaga je sediment, a proces se naziva dijageneza ili stvrdnjavanje, a ona može biti kompakcija ili cementizacija. Prema načinu postanaka sedimentne se stijene dijele na morske, riječne, jezerske, eolske i padinske, a prema procesu na klastične, kemijske i biogene. U sedimentne stijene ubrajamo: prapor, lapor, gips, kuhinjska sol, sige, sedma, vapnenac…
47
Kakve su to metamorfne stijene?
Preobražene ili metamorfne stijene nastaju preobrazbom magmatskih, sedimentnih ili starijih metamorfnih stijena. Npr. Preobrazbom vapnenca (sedimentne stijene) nastaje mramor (metamorfna stijena).
48
Gdje se u Hrvatskoj nalazi najpoznatiji mramor?
Na otoku Braču.
49
Koliko ima minerala u svijetu?
Preko 4000 minerala.
50
Koji je njemački začetnik današnjih spoznaja o građi Zemlje i kretanju litosfernih ploča?
Alfred Wegener
51
Nabroji granice dodira litosfernih ploča.
Konstruktivne, destruktivne i konzervativne
52
Objasni konstruktivne granice litosfernih ploča.
Konstruktivne ili divergentne granice su područja gdje se litosferne ploče razmiču jedna od druge 2-10cm godišnje. Nastaju srednjooceanski hrptovi, a tamo gdje izbijaju iznad razine mora nastaju vulkanski otoci. Što je njihovo razmicanja intenzivnije, nastaju lomovi koji se šire te nastaju izdužena mora, oceani (npr. Crveno more).
53
Objasni destruktivne granice litosfernih ploča.
Destruktivne ili konvergentne granice su područja kod kojih dolazi do sudaranja i svijanja jedne pod drugu litosferne ploču, a taj se procesnaziva podvlačenje ili subdukcije. Nastaju dubokomorske jarci, vulkanski otoci i rubna mora. Tonjenje litosfernih ploča izaziva potrese gdje se hipocentar javlja na zakošenoj plohi, a to se onda naziva benioff zona.
54
Objasni konzervativne litosferne ploče.
Kod konzervativnih ili transformnih granica se ne mijenja opseg ploča nego se pomiču jedna uz drugu, što izaziva česte i snažne potrese. Dolazi i do rasjeda, primjer rasjeda San Andreasa u Kaliforniji gdje se sjevernoamerička litosferne ploča smicala uz pacifičku litosferne ploču.
55
Kakva sve podvlačenja litosfernih ploča mogu biti?
Podvlačenje kontinentske pod kontinentsku, oceanske pod kontinentsku i oceanske pod oceansku
56
Navedi za svaku vrstu podvlačenja, graničnih područja, po jedan primjer kao posljedicu njihova odvlačenja.
Podvlačenjem oceanske pod kontinentsku nastale su Ande i Kordiljeri (Stjenjak). Podvlačenjem oceanske pod oceansku nastali su vulkanski otočni lukovi, npr. Japanski i Marijanski. Podvlačenjem kontinentske pod kontinentsku nastale su Alpe, Himalaja, Ural, Apalači gorje.
57
Reci sve što znaš o srednjooceanskom hrbati.
Srednjooceanski hrbat je najduži planinski lanac na planetu Zemlji. Dugačak je oko 66000km, a širok oko 2km. Dijelovi koji su izašli iznad površine oceana su Island, Azori, Tristan da Cunnha, Sv. Helena, Kanarski otoci…
58
Što je reljef?
Sva udubljenja i uzvišenja na Zemlji te nastaje dijelovanjem sila.
59
Koje sile utječu na oblikovanje reljefa?
Unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene).
60
Nabroji čimbenike endogenih sila.
Tlak, temperatura i gravitacija.
61
Koje su posljedice djelovanja endogenih sila?
Tektonika ploča, vulkanizma i seizmizam, tj. Izdizanje i nastanak uzvišenja.
62
Nabroji čimbenike egzogenih sila.
Sunčeva energija (svjetlost i toplina), morske mijene (plima i oseka), vode, mora (valovi, morske struje), vjetar, padaline, led i čovjek.
63
Koje su posljedice djelovanja egzogenih sila?
Fluvijalni procesi, marinski i lakustrijski procesi, glacijalni, eolski, krški i antropogeni procesi, tj. Snižavanje te krajnji rezultat uravnavanje.
64
Kako se naziva najstariji kopeni oblik Zemlje, star 225 milijuna godina?
Pangea
65
Kako se podijelila pangea?
Na Lauraziju i Gondvanu
66
Nabroji osnovne reljefne oblike.
Uzvišenja (pozitivni oblici), a to su brijeg, brdo, gora, planina, planinski lanac. Udubljenja (negativni oblici), a to su Ponikve, uvale, kotlina, zavale i bazeni.
67
Koliko iznosi najvišlja, a koliko najniža točka te njihova udaljenost? Kako možemo prikazati njihovu udaljenost?
Najvišlja točka na Zemlji naziva se Mont Everest, a visok je 8848m. Najdublja točka na Zemlji naziva se Marijaska brazda, a dubina je 11034m. Njihova visinska razlika je 19882m (~20km), a možemo ju prikazati hipsografskom krivuljom.
68
Što je šelf?
Prijelaz između kontinentskih blokova i oceanskih zavala.
69
Što je kontinentska padina?
Prijelaz prema oceanskim dubinama.
70
Što je sloj? Što svaki sloj predstavlja?
Mineralna masa omeđena dvama plohama. Svaki sloj predstavlja jednu kontinuiranu masu sedimentaciju.
71
Koje pokrete u litosferi razlikujemo?
Orogene i epirogene
72
Kakvi su to orogeni pokreti u litosferi?
Dolazi do boranja, rasjedanjem i navlačenja, tj. Stvaranje planina.
73
Što su dijastrome?
Pukotine u prirodi između dvaju slojeva.
74
Kako se nazivaju pukotine koje prolaze kroz više slojeve, primjerice u slojevima Velebita ili Dinarida?
Dijaklaze
75
Koje vrste slojeva razlikujemo?
Konkordantne i diskordantne
76
Kakvi su to konkordantni slojevi?
Slojevi koi se međusobno paralelni bez obzira na nagib i povijesnost.
77
Kakvi su to diskordantni slojevi?
Slojevi koji pokazuju gibanja i pokrete u zemljinoj kori (tijekom njihova taloženja bilo je prekida i poremećaja).
78
Što su bore?
Strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva zbog bočnog tlaka.
79
Koje vrste bora poznajemo?
Sinklinale (udubljeni dio bore) i antiklinale (izbočeni dio bore)
80
Kako se naziva specifični oblik bora i opiši ga.
Zračno sedlo. Ima razoreno tjeme antiklinale koje oblikom podsjeća na sinklinale zbog djelovanja egzogenih procesa.
81
Što je rasjed?
Strukturna jedinica litosfere koje nastaju izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž pukotine (paraklaze)
82
Kako se dijele rasjedi?
Normalni, reverzni i horizontalni rasjed
83
Koji su dijelovi rasjeda?
Tektonski jarak ili graba (niz stepeničasti udubljenja) i timor ili horst (niz stepeničastih uzvišenja)
84
Nabroji primjere za timor ili horst.
Moslavačka gora, Medvednica i Schwarzwald
85
Nabroji primjere za tektonski grabu.
Dolina Rajne, Mrtvo more, istočnoafrički rasjedni jarak
86
Što su navlake?
Strukturne jedinice litosfere kod kojih se starije naslage prebacuju i navlače preko mlađih. Prvotno su bili jedni uz druge, a onda su se počeli navlačiti jedni na druge.
87
Gdje su česte pojave navlačenja?
Alpe, Istra, Gorski kotar…
88
Što su epirogeni pokreti u litosferi?
Kontinentalne oscilacije, a to su regresije i transgresije. Najvidljiviji su u obalnim zonama. Pozitivno i negativno pomicanje obalne crte.
89
Što je regresija?
Kada se kontinent izdiže, a more se podvlači, npr. obala Jadrana)
90
Što je transgresija?
Kada se kontinent spušta, a more ga preplavljuje, npr. Hrvatska obala, Nizozemska obala, Južna Kina, Sjeverna Afrika…
91
Što je završna faza subdukcije?
Orogeneza
92
Kako čovjek utječe na oblikovanje reljefa?
Određuje karakter gospodarske aktivnosti, uvjetuje razvoj prometa, određuje veličinu, položaj i tip naselja, iskorištava vulkanska područja zbog obilja rudama, termalnim izvorima, duž rasjednih pukotina nalaze se izvori pitke vode, rudna ležišta…
93
Što je potres?
Iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje tla.
94
Što je hipocentar, a što epicentar?
Hipocentar je mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje nastaje potres. Epicentar je mjesto na povrčini Zemlje gdj se potres najjače osjeti.
95
Kako smo podijelili potrese prema postanku?
Tektonski, vulkanski, urušni
96
Koja vrsta potresa je najčešća?
Tektonski
97
Kako se naziva znanost koja se bavi istraživanjem nastajanja potresa, njihova prostorna rasporeda i vremena pojavljivanja te na određivanju štete koju su izazvali?
Seizmologija
98
Kako se naziva instrument koji bilježi podrhtavanje tla?
Seizmograf
99
Koje su dvije najpoznatije ljestvice za opisivanje snage potresa? Koja što proučava?
Richterova i Mercallijeva ljestvica. Richterova ljestvica bilježi potrese do 10 po Richteru, a Mercallijeva bilježi do 12 jačine, ali i opisuje nastalu štetu na prostoru objekta.
100
Koliko postoji litosfernih ploča?
Sedam velikih i više desetaka manjih ploča
101
Nabroji neke litosferne ploče?
Euroazijska, Afrička, Sjevernoamerička, Pacifička, Australska, Južnoamerička, Antarktička, Nazca, Arapska, Indijska, Karipksa, Filipinska ploča…
102
Koja se litosferne ploča udaljava od euroazijske, a koja se podvlači pod nju?
Sjevernoamerička se udaljava, a afrička se podvlači pod euroazijsku litosferne ploču
103
Kako se naziva područje na Zemlji s najrazornijih i najčešćim seizmismom i vulkanizmom?
Vatreni pacifički prsten
104
Što je tsunami?
Veliki val izazvan potresnom ispod mora.
105
Gdje je i kada zabilježen najrazorniji potres?
U Čileu 1960.godine.
106
Što je vulkanizam?
Pojava i proces povezan s izbijanjem magme na površinu, što dovodi do erupcija ili izljeva.
107
Od kojih se dijelova sastoji vulkan?
Od ognjišta, kanala, kratera, parazitske kupe, vulkanski stožac
108
Što sve, osim lave, izbija iz vulkana?
Piroklastični materijali poput vulkanske bombe, vulkanski blokovi, lapili, tuf i pepeo.
109
Koji je otok nastao na području hot spota (vruće točke)?
Hawaii
110
Što su fumarole?
Pukotine na Zemljinoj površini iz kojih izbija vulkandka para i plinovi
111
Kakve fumarole postoje?
Solfatare (bogate sumporovodikom) i muzete (bogate ugljikovim dioksidom
112
Što su gejziri?
Poseban tip termalnih izvora iz kojih vruća voda zbog visokog tlaka izbija na Zemljinu površinu. Pojavljuju se diljem svijeta, a ponajviše u SAD-u, na Islandu, Novom Zelandu, u Čileu, Rusiji…
113
Kakva sve tročenja stijena postoje?
Mehaničko, kemijsko, organogeno trošenje stijena
114
Kakvo je to mehaničko trošenje?
Dovodi do usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje fragmente stijena. Takvo je trošenje stijena često u suhim pustinjama i hladnim predjelima gdje utječu insolacija, led, valovi, ledenjaci, vjetar, biljke, životinje i čovjek.
115
Kakvo je to kemijsko trošenje?
Nastaje nizom kemijskih reakcija u stijeni, pri čemu se mijenja njezin kem. Sastav. Svojstveno je u Krškom reljefu, u kojemu voda, uz otopljeni CO2 korozivno dijeluje na vapnenac te stvara raznovrsne površinske i podzemne krške oblike.
116
Kakvo je to ogranogeno trošenje?
Način trošenja stijena djelovanjem živih organizama.
117
Što je rezultat denudancije (razaranja) i akumulacije (taloženja) reljefnih oblika?
Djelovanje egzogenih procesa na reljef.
118
Nabroji padinske procese.
Klizišta, odronjavanja, urušavanja
