GLAZBENI OBLICI Flashcards
(48 cards)
Etimologija i značenje romantizma
dolazi od starofrancuskom što znači roman, pjesma
općeniti pojam za osjećaje ili izražavanja u kojem osobna senzibilnost i fantazija dominiraju nad razumom
ROMANTIČAN - izraz koji je izveden iz riječi roman, koristi se u Engleskoj već od 17.st., a u 18.st. u književnosti označava djelo u kojemu se zbiva nešto nestvarno, bajkovito
od početka 19.st. proširilo se i u glazbi
C.M.von Weber svoju operu Strijelac vilenjak naziva romantičnom operom. Kasnije se pojmom označava stil i estetika, a konačno i razdoblje
RAZDOBLJA ROMANTIZMA
Rani romantizam (1800.-30.) - Beethoven, Weber, Schubert
Visoki romantizam (1830.-50.) - Berlioz, Mendelssohn, Chopin, Schumann, Liszt, Wagner, Verdi
Kasni romantizam (1850.-90.) - Franck, Bruckner, Brahms, Čajkovski
Prijelaz stoljeća (1890.-1914.) - Puccini, Mahler, Debussy, R. Strauss
KOJI SE GLAZBENI OBLICI KORISTE U 19.ST. I KOAJ EJ RAZLIKA
koriste se glazbene forme razdoblja klasike kao npr. klasični četverostavačni instrumentalni oblik (Allegro-Adagio-Scherzo-Finale) u simfonijama, sonatama i ostaloj komornoj glazbi, ali je sadržaj i izraz drugačiji
MALI KLAVIRSKI KOMADI
SOLO PJESMA
LISZTOVA SIMFONIJSKA PJESMA
WAGNEROVA GLAZBENA DRAMA
MALI KLAVIRSKI KOMADI (KLAVIRSKE MINIJATURE)
Schubert (Impromtus), Mendelssohn (Pjesme bez riječi) Chopin (preludij, fantazije, scherza, nokturni) Schuman (Carneval, Kinderszenen)
SOLO PJESMA (NJEMAČKI LIED)
jedan od glavnih glazbenih oblika romantizma - njemačka solo pjesma kontrastira pompoznosti i vokalnoj tehnici rasprostranjenog opernog stila te se okreće suptilnosti i dramatskom intenzitetu
U drugoj polovini 19.st. razvija se i solo pjesma uz orkestar (Wolf, Strauss, Wagner)
Ciklusi solo pjesama (Schubert: Lijepa mlinarica, Schumann; Dichterliebe, Mahler: Kindertotenlieder), Brahms, Mendelssohn, Franck
LISZTOWA SIMFONIJSKA PJESMA
po uzoru na Berloza, napušta klasični višestavačni oblik i razvija simfonijsku pjesmu (1849.-1858.) inspiriranu najčešće poetskom, izvan-glazbenom idejom
WAGNEROVA GLAZBENA DRAMA
on provodi svoju reformu opere i stvara glazbenu dramu koja uključuje scene umjesto opernih brojeva, sustav lajtmotiva i novu ulogu velikog orkestra
virtuozni stil instrumentalista- skladatelja (Liszt, Paganini)
bogata orkestralna paleta (Berlioz, Wagner, Strauss, Mahler)
solo koncert donosi novi sadržaj i virtuoznost
PROGRAMNA I APSOLUTNA GLAZBA (UVOD)
programna glazba je inspirirana izvanglazbenim sadržajem ( Berlioz, Liszt, Wagner, Strauss) dok instrumentalna glazba drugih autora (Mendelssohn, Brahms, Bruckner) ostaje lišena izvanglazbenih sadržaja te se za nju koristi pojam apsolutna glazba kako bi se naglasila razlika u odnosu na programnu glazbu
NACIONALNO OBILJEŽEN IZRAZ
pobuđena nacionalna svijest nekih europskih naroda potaknula je razvoj glazbenog jezika koji koristi nacionalnu i folklornu baštinu
tako to vidimo u ruskoj petorki (Balakarijev, Borodin, Cui, Musorski, Rimski-Korsakov), Češka (Dvorak) i u Hrvatskoj (List i Zajc)
ODLIKE MELODIJE, HARMONIJE I RITMA (UVOD)
melodija je pjevnija - rezultat osobnog izraza
rečenice i periode su duže i složenije
raskošan je harmonijski jezik pun ekspresije i napetosti
veća upotreba kromatike i enharmonije
alterirani akordi, neakordika, medijantika
upotreba udaljenih tonaliteta (modulacije i ukloni)
gubitak važnosti tonalitetnog centra
harmonija se razvija do granica tonalitetnosti (lebdeći tonalitet)
novi ritamski obrasci
sukobljavanje triola, sekstola s osminskim, šesnaestinskim pulsom
promjena mjere
RAZVOJ INSTRUMENATA I ORKESTRA (UVOD)
razvoj klavira - bolja tehnika i veći opseg klavijature
izum i promjena ventila na limenim puhačkim instrumentima
novi instrumenti ulaze u orkestar: piccolo (Beethoven), eng. rog i bas klarinet (Berlioza i Wagnera) te kontrafagot
Berliozov udžbenik instrumentacije
raste broj instrumenata u rokestru (instrumentacija a3 a 4)
uloga dirigenta - početkom 19.st. pokazuje nastupe instrumenata nakon dugih pauzi, u drugoj polovini preuzima interpretaciju partiture
SOLO PJESMA
razvija se u drugoj polovici 18.st. istodobno s procvatom njemačke lirske poezije (Goethe, Schiller), a dostiže svoj vrhunac u u razdoblju romantizma, kao jedan od najznačajnijih oblika razdoblja
odlike: komorna intimnost, izražajnost, odsustvo koloratura i raznovrsnost veze teksta i glazbe
pratnja je klavirska, diskretna i podređena vokalnoj dionici katkad s motivima vezanim uz sadržaj teksta
njemačka solo pjesma izvorno skladana za glas i orkestar javlja se tek potkraj 19.st., (orkestrirana se prije naknadno već od 1840.g.)
koriste se svi oblici pjesme kao i jednostavni oblici poput periode, rečeničnog niza, bar oblika (aa’b) i jednostavnog trodijelnog oblika)
AUTORI I CIKLUSI SOLO PJESAMA
autori: Schubert, Mendelssohn, Schumann, Liszt, Brahms, Wolf, Mahler, Strauss
ciklusi: Schubert: Die schone mullerin, winterreise - skladao preko 600 solo pjesama
Schumann: frauenliebe und leben, Dichterliebe - skladao preko 170
Hugo Wolf: tri ciklusa od 1889.
Strauss- 5 ciklusa izvorno za glas i orkestar (1896.) najpopularniji vier letzte lieder, tri ciklusa za glas i klavir orkestrirana naknadno
VRSTE SOLO PJESAMA
- Strofna pjesma
- varijanta strofne pjesme
- prokomponirana pjesma
STROFNA PJESMA
svaka stofa pjeva se na istu melodiju s istom pratnjom
može biti notirana na 2 načina:
1. stihovi svih strofa potpisani su pod isti notni tekst, svaka strofa u novom redu. Na kraju notnog teksta nalaze se znakovi ponavljanja ili eventualno prima, seconda, terza volta
2. sve strofe s istom melodijom i pratnjom ispisane su u nizu, jedna iza druge
ako su strofe ispisane u nizu, a sadržavaju manje izmjene na kraju strofa ilii varijacije u pratnji, to se također ubraja u strofnu pjesmu
VARIJANTA STROFNE PJESME
glazbeni materijal po strofama sadrži sličnosti, ali i znatnije razlike
npr. periodički sklopovi, variranja, proširenja i skraćenja, upotreba suprotnog tonskog roda itd.
PROKOMPONIRANA PJESMA
glazbeni materijal različit po strofama, vođen sadržajem teksta, katkad potpuno razvojno bez repriza i periodičkih sklopova
SCHUMANOVE PJESME (DICHTERLIEBE OP.48)
malo si samo pročitaj makar vjv neće pitati
PARTITURNI RED I TRANSPONIRAJUĆI INSTRUMENTI
partiturni red= redoslijed instrumenata u partituri
od 20.st. pišu se pariture in C što znači da se svi tonovi bilježe kako zvuče osim onih instrumenata koji se transponiraju za oktavu više ili niže
PARTITURNI RED TIPIČNOG A 3 orkestra
DRVENI PUHAČI: 3 flaute (3 mijenja u piccolo)
3 oboe (3. mijenja u engleski rog)
3 klarineta in B (3 mijenja u bas klarinet)
3 fagota (3. mijenja u kontrafagot)
LIMENI PUHAČI: 4 roga in F
3 trube in B (ili in C)
3 trombona
tuba
UDARALJKE: Timpani
udaraljke
Čelesta
harfa
GUDAČI: 1. violine (16)
2. violine (14)
viole (12)
violončela (10)
kontrabasi (8)
DRVENI PUHAČI
poredani su po visini najnižeg tona
rasponi: Flauta ( h mali do c4 ili koji ton više)
oboa (b mali do g3 ili koji ton više)
klarinet (d mali do h3)
Fagot (B kontra do e2 ili koji ton više)
srodne instrumente najčešće svira 3. izvođač, ili svira u kombinaciji
ako se mijenja u partituri će pisari npr. 3. flauta muta in flauta piccolo, muta in flauto grande ili to isto na engleskom
LIMENI PUHAČI
partiturni red nije po visini- iz pov. razloga prvi su rogovi = orkestru daju voluminoznost, dobro se stapaju s puhačima kao i gudačima
RASPONI: rog in F (H kontra do f2)
truba in B ( e mali do c3 ili koji ton više)
truba in c ( fis mali do d3 ili koji ton više)
trombon ( E veliki do d2 ili koji ton više, s kvart ventilom sve još kvartu niže
Tuba (D kontra do f1)
u standardu najčešće zapisani ovako
4 roga u dva crtovlja
3 trube u dva crtovlja
2 trombona u jednom crtovlju
3. trombon i tuba u jednom crtovlju
TRANSPOZICIJA ZA TRUBU
prije izuma ventila trube su svirale samo alikvotne tonove i bile su najčešće in C ili in D
izumom ventila (1821) omogućeno je izvođenje svih tonova kromatske ljestvice u rasponu instrumenata, glavna transpozicija je in B, a u 20.st. in C, te mala truba in D
TRANSPOZICIJE ZA ROG
prije izuma ventila i oni svirali samo alikvote
za razne transpozicije umetale bi se cijevi različitih dužina u glavnu cijev
Od izuma ventila rogovi su in F ili in B (kasnije objedinjeni u jedan instrument s dodatnim ventilom)
transpozicije za rog zvuče interval niže nego piše