GLAZBENI OBLICI Flashcards

(48 cards)

1
Q

Etimologija i značenje romantizma

A

dolazi od starofrancuskom što znači roman, pjesma
općeniti pojam za osjećaje ili izražavanja u kojem osobna senzibilnost i fantazija dominiraju nad razumom
ROMANTIČAN - izraz koji je izveden iz riječi roman, koristi se u Engleskoj već od 17.st., a u 18.st. u književnosti označava djelo u kojemu se zbiva nešto nestvarno, bajkovito
od početka 19.st. proširilo se i u glazbi
C.M.von Weber svoju operu Strijelac vilenjak naziva romantičnom operom. Kasnije se pojmom označava stil i estetika, a konačno i razdoblje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

RAZDOBLJA ROMANTIZMA

A

Rani romantizam (1800.-30.) - Beethoven, Weber, Schubert
Visoki romantizam (1830.-50.) - Berlioz, Mendelssohn, Chopin, Schumann, Liszt, Wagner, Verdi
Kasni romantizam (1850.-90.) - Franck, Bruckner, Brahms, Čajkovski
Prijelaz stoljeća (1890.-1914.) - Puccini, Mahler, Debussy, R. Strauss

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

KOJI SE GLAZBENI OBLICI KORISTE U 19.ST. I KOAJ EJ RAZLIKA

A

koriste se glazbene forme razdoblja klasike kao npr. klasični četverostavačni instrumentalni oblik (Allegro-Adagio-Scherzo-Finale) u simfonijama, sonatama i ostaloj komornoj glazbi, ali je sadržaj i izraz drugačiji
MALI KLAVIRSKI KOMADI
SOLO PJESMA
LISZTOVA SIMFONIJSKA PJESMA
WAGNEROVA GLAZBENA DRAMA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

MALI KLAVIRSKI KOMADI (KLAVIRSKE MINIJATURE)

A

Schubert (Impromtus), Mendelssohn (Pjesme bez riječi) Chopin (preludij, fantazije, scherza, nokturni) Schuman (Carneval, Kinderszenen)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

SOLO PJESMA (NJEMAČKI LIED)

A

jedan od glavnih glazbenih oblika romantizma - njemačka solo pjesma kontrastira pompoznosti i vokalnoj tehnici rasprostranjenog opernog stila te se okreće suptilnosti i dramatskom intenzitetu
U drugoj polovini 19.st. razvija se i solo pjesma uz orkestar (Wolf, Strauss, Wagner)
Ciklusi solo pjesama (Schubert: Lijepa mlinarica, Schumann; Dichterliebe, Mahler: Kindertotenlieder), Brahms, Mendelssohn, Franck

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

LISZTOWA SIMFONIJSKA PJESMA

A

po uzoru na Berloza, napušta klasični višestavačni oblik i razvija simfonijsku pjesmu (1849.-1858.) inspiriranu najčešće poetskom, izvan-glazbenom idejom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

WAGNEROVA GLAZBENA DRAMA

A

on provodi svoju reformu opere i stvara glazbenu dramu koja uključuje scene umjesto opernih brojeva, sustav lajtmotiva i novu ulogu velikog orkestra
virtuozni stil instrumentalista- skladatelja (Liszt, Paganini)
bogata orkestralna paleta (Berlioz, Wagner, Strauss, Mahler)
solo koncert donosi novi sadržaj i virtuoznost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

PROGRAMNA I APSOLUTNA GLAZBA (UVOD)

A

programna glazba je inspirirana izvanglazbenim sadržajem ( Berlioz, Liszt, Wagner, Strauss) dok instrumentalna glazba drugih autora (Mendelssohn, Brahms, Bruckner) ostaje lišena izvanglazbenih sadržaja te se za nju koristi pojam apsolutna glazba kako bi se naglasila razlika u odnosu na programnu glazbu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

NACIONALNO OBILJEŽEN IZRAZ

A

pobuđena nacionalna svijest nekih europskih naroda potaknula je razvoj glazbenog jezika koji koristi nacionalnu i folklornu baštinu
tako to vidimo u ruskoj petorki (Balakarijev, Borodin, Cui, Musorski, Rimski-Korsakov), Češka (Dvorak) i u Hrvatskoj (List i Zajc)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ODLIKE MELODIJE, HARMONIJE I RITMA (UVOD)

A

melodija je pjevnija - rezultat osobnog izraza
rečenice i periode su duže i složenije
raskošan je harmonijski jezik pun ekspresije i napetosti
veća upotreba kromatike i enharmonije
alterirani akordi, neakordika, medijantika
upotreba udaljenih tonaliteta (modulacije i ukloni)
gubitak važnosti tonalitetnog centra
harmonija se razvija do granica tonalitetnosti (lebdeći tonalitet)
novi ritamski obrasci
sukobljavanje triola, sekstola s osminskim, šesnaestinskim pulsom
promjena mjere

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

RAZVOJ INSTRUMENATA I ORKESTRA (UVOD)

A

razvoj klavira - bolja tehnika i veći opseg klavijature
izum i promjena ventila na limenim puhačkim instrumentima
novi instrumenti ulaze u orkestar: piccolo (Beethoven), eng. rog i bas klarinet (Berlioza i Wagnera) te kontrafagot
Berliozov udžbenik instrumentacije
raste broj instrumenata u rokestru (instrumentacija a3 a 4)
uloga dirigenta - početkom 19.st. pokazuje nastupe instrumenata nakon dugih pauzi, u drugoj polovini preuzima interpretaciju partiture

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

SOLO PJESMA

A

razvija se u drugoj polovici 18.st. istodobno s procvatom njemačke lirske poezije (Goethe, Schiller), a dostiže svoj vrhunac u u razdoblju romantizma, kao jedan od najznačajnijih oblika razdoblja
odlike: komorna intimnost, izražajnost, odsustvo koloratura i raznovrsnost veze teksta i glazbe
pratnja je klavirska, diskretna i podređena vokalnoj dionici katkad s motivima vezanim uz sadržaj teksta
njemačka solo pjesma izvorno skladana za glas i orkestar javlja se tek potkraj 19.st., (orkestrirana se prije naknadno već od 1840.g.)
koriste se svi oblici pjesme kao i jednostavni oblici poput periode, rečeničnog niza, bar oblika (aa’b) i jednostavnog trodijelnog oblika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

AUTORI I CIKLUSI SOLO PJESAMA

A

autori: Schubert, Mendelssohn, Schumann, Liszt, Brahms, Wolf, Mahler, Strauss
ciklusi: Schubert: Die schone mullerin, winterreise - skladao preko 600 solo pjesama
Schumann: frauenliebe und leben, Dichterliebe - skladao preko 170
Hugo Wolf: tri ciklusa od 1889.
Strauss- 5 ciklusa izvorno za glas i orkestar (1896.) najpopularniji vier letzte lieder, tri ciklusa za glas i klavir orkestrirana naknadno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

VRSTE SOLO PJESAMA

A
  1. Strofna pjesma
  2. varijanta strofne pjesme
  3. prokomponirana pjesma
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

STROFNA PJESMA

A

svaka stofa pjeva se na istu melodiju s istom pratnjom
može biti notirana na 2 načina:
1. stihovi svih strofa potpisani su pod isti notni tekst, svaka strofa u novom redu. Na kraju notnog teksta nalaze se znakovi ponavljanja ili eventualno prima, seconda, terza volta
2. sve strofe s istom melodijom i pratnjom ispisane su u nizu, jedna iza druge
ako su strofe ispisane u nizu, a sadržavaju manje izmjene na kraju strofa ilii varijacije u pratnji, to se također ubraja u strofnu pjesmu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

VARIJANTA STROFNE PJESME

A

glazbeni materijal po strofama sadrži sličnosti, ali i znatnije razlike
npr. periodički sklopovi, variranja, proširenja i skraćenja, upotreba suprotnog tonskog roda itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

PROKOMPONIRANA PJESMA

A

glazbeni materijal različit po strofama, vođen sadržajem teksta, katkad potpuno razvojno bez repriza i periodičkih sklopova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

SCHUMANOVE PJESME (DICHTERLIEBE OP.48)

A

malo si samo pročitaj makar vjv neće pitati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

PARTITURNI RED I TRANSPONIRAJUĆI INSTRUMENTI

A

partiturni red= redoslijed instrumenata u partituri
od 20.st. pišu se pariture in C što znači da se svi tonovi bilježe kako zvuče osim onih instrumenata koji se transponiraju za oktavu više ili niže

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

PARTITURNI RED TIPIČNOG A 3 orkestra

A

DRVENI PUHAČI: 3 flaute (3 mijenja u piccolo)
3 oboe (3. mijenja u engleski rog)
3 klarineta in B (3 mijenja u bas klarinet)
3 fagota (3. mijenja u kontrafagot)
LIMENI PUHAČI: 4 roga in F
3 trube in B (ili in C)
3 trombona
tuba
UDARALJKE: Timpani
udaraljke
Čelesta
harfa
GUDAČI: 1. violine (16)
2. violine (14)
viole (12)
violončela (10)
kontrabasi (8)

19
Q

DRVENI PUHAČI

A

poredani su po visini najnižeg tona
rasponi: Flauta ( h mali do c4 ili koji ton više)
oboa (b mali do g3 ili koji ton više)
klarinet (d mali do h3)
Fagot (B kontra do e2 ili koji ton više)
srodne instrumente najčešće svira 3. izvođač, ili svira u kombinaciji
ako se mijenja u partituri će pisari npr. 3. flauta muta in flauta piccolo, muta in flauto grande ili to isto na engleskom

20
Q

LIMENI PUHAČI

A

partiturni red nije po visini- iz pov. razloga prvi su rogovi = orkestru daju voluminoznost, dobro se stapaju s puhačima kao i gudačima
RASPONI: rog in F (H kontra do f2)
truba in B ( e mali do c3 ili koji ton više)
truba in c ( fis mali do d3 ili koji ton više)
trombon ( E veliki do d2 ili koji ton više, s kvart ventilom sve još kvartu niže
Tuba (D kontra do f1)
u standardu najčešće zapisani ovako
4 roga u dva crtovlja
3 trube u dva crtovlja
2 trombona u jednom crtovlju
3. trombon i tuba u jednom crtovlju

21
Q

TRANSPOZICIJA ZA TRUBU

A

prije izuma ventila trube su svirale samo alikvotne tonove i bile su najčešće in C ili in D
izumom ventila (1821) omogućeno je izvođenje svih tonova kromatske ljestvice u rasponu instrumenata, glavna transpozicija je in B, a u 20.st. in C, te mala truba in D

22
Q

TRANSPOZICIJE ZA ROG

A

prije izuma ventila i oni svirali samo alikvote
za razne transpozicije umetale bi se cijevi različitih dužina u glavnu cijev
Od izuma ventila rogovi su in F ili in B (kasnije objedinjeni u jedan instrument s dodatnim ventilom)
transpozicije za rog zvuče interval niže nego piše

23
ZVUČENJE TRANSPOZICIJA ROGOVA
C alto -kako piše B alto =v2 A alto= m3 G =Č4 F=Č5 E=m6 ES= V6 D=m7 C basso= 8va B basso= V9 A basso = m10
24
SPECIFIČNOST BILJEŽENJA ZA ROGOVE S OBZIROM NA VISINU TONA
kas su bili 2 roga, 1. je svirao više, a 2. niže tonove. Uvođenjem dodatnog para svirali bi jednako kao i prvi par 1. i 3. sviraju visoke tonove, a 2. i 4. duboke tonove ako ima 6 ili 8 neparni sviraju visoke, a parni niže
25
ZAPISI 2 PUHAČKA INSTRUMENTA U ISTOM CRTOVLJU
ako sviraju unisono, notni tekst ima dvostruke vratove ili piše a 2, dijele sve ako svira samo jedan instrument, drugome pišu pauze ili kod notnog teksta piše broj instrumenta koji svira
26
GUDAČI I HARFA
violina= g-d-a-e-h (15ma) viola= c-g-d-a-f violončelo=c-g-d-a- a2 kontrabas= e-a-d-g-g1 mogu se dobiti viši tonovi upotrebom flažoleta HARFA ima raspon od Ces kontre do Gis 4 ima 7 žica s tonovima durske ljestvice koji se mogu povisiti ili sniziti sa sedam pedala
27
GUDAČI - PODJELA DIONICA NA VIŠE GLASOVA
mogu biti podijeljenje na 2, 3 ili 4 glasova i bilježe se u 2 ili više crtvolja. tako će u partituri pisati div. ili div a2 a 3 a4 a prelazak na unisono bilježi s e s unis
28
OZNAKE U PARTITURI SPECIFIČNE ZA GUDAČKE INSTRUMENTE
pizz. = pikaj note arco - prijelaz s pizzicata na gudalo sun ponticello = gudalo bliže konjiću sul tasto= gudalo bliže tastijeri detache - non legato ali ne stacato sul G = na G žici
29
Transponirajući instrumenti
FLAUTA PICCOLO = oktava više Alt flauta (in G)= č4 niže Engleski rok (in F) =č5 niže Piccolo klarinet in es =m3 više Klarinet in B =v2 niže Klarinet in A =m3 niže Bas klarinet in B =v9 niže Kontrafagot = oktavu niže Rof in F = č5 niže, u bas ključu č4 niže Piccolo truba in D = v2 više truba in B =v2 niže
30
PROGRAMNA GLAZBA (UVOD)
instrumentalna glazba stvorena prema nekom izvanglazbenom sadržaju pokušava slušatelju nametnuti svojevrsne asocijacije, dočarati vizualne predodžbe, tijek događaja i sl. Takav izvanglazbeni predložak zove se program koji može biti sadržan u naslovu skladbe, nalaziti se u partituri ili u pisanom komentaru skladatelja pojam programna glazba skovao je Liszt kao i pojam simfonijska pjesma - karakterističan oblik programne glazbe (od 1848.)
31
RAZNI PROGRAMI KOJI SU SE KORISTILI TIJEKOM POVIJESTI
lirske pjesme (Liszt: les preludes (prema lamartineu), Debussy: Poslijepodne jednog fauna ( prema Mallarmeu) drama: Liszt: Hamlet, Strauss: Macbeth roman: Strauss: Don Quiote narodne pripovijetke: Strauss: Vragolije Tilla Eulenspiegela, Smetana : Šarka povijesni događaji: Smetana: Višehrad Autobiografski elementi: Strauss: Život junaka priroda: Smetana: Vltava i Iz čeških lukova i gajeva likovna djela: rijeđe Mussorgsky: Slike s izložbe
32
POVIJEST PROGRAMNE GLAZBE
u staroj Grčkoj svirač na aulosu iz 6.st. pokušao je u Pitijskom nomosu opisati borbu Apolona sa zmajem tonsko slikanje u ranoj renesansi, madrigalizmi u 16.st. Imnstrumentalni programski komadi u 17.st. za instrumente s tipkama J.J. Froberger - skladbe za čembalo s programnim naslovima ( nijemci prelaze Rajnu u čamcu s velikim rizikom) Francois Couperin - minijature za čembalo ( Male vjetrenjače, Žeteoci u kojima se dočarava određena atmosfera J.S. Bach - Capricio povodom odlaska voljenog brata - u naslovima pojedinih stavaka opisuju se razne faze rastanka - djelo završava fugom čija je tema u maniri poštanskog roga Vivaldi: 4 godišnaj doba, Noć, Oluja Klavirske skladbe 19.st. s programnim naslovima: Schuman - Carnaval, Kinderszenen
33
SREDSTVA PROGRAMNE GLAZBE
TONSKO SLIKANJE= deskriptivna, ilustrativna glazba je jednostavan način glazbenog dočaravanja programa npr. imitiranje zvukova prirode- grmljavine, pjev ptica... GLAZBENI SIMBOLI - npr. fanfarski motiv označava junaka, vojsku, visoki registar simbolizira svijetlost i duboki tamu ANALOGIJA- glazbeni element koji s programom ima svojevrsnu analogiju (npr. koračanje ili trk prikazuje se brzim pulsiranjem, pasažama) LAJTMOTIV(VODEĆI MOTIV) - Wagnerovo sredstvo koje je zvao Grundthemen. Pojam je naknadno preuzet iz kritika i osvrta. Značajna glazbena misao (motiv, fraza, rečenica) koja simbolizira neku ličnost, pojam, predmet ili zbivanje (motiv Siegfrienda, Parsifala, motiv čežnje, sudbine..) značenje, smisao lajtmotiva ili koga on predstavlja može se doznati ako je objašnjen u komentaru skladbe asocijativna funkcija lajtmotiva je očiglednija u scenskim djelima nego instrumentalnim predstavljaju materijal za gradnju forme
34
PROGRAMNA SIMFONIJA
Beethovenova 6. (pastoralna) čiji stavci imaju programne naslove Berlioz - programni simfoničar - sklada Fantastičnu simfoniju - prvu orkestralnu skladbu koja osim programnih naslova stavaka ima opsežniji program priložen partituri. U svim stavcima provlače se varijante istom materijala koje on naziva idee fixe. Postupak je korišten i u skladbi Harold u italiji ( četverostavačna simfonija sa solo violom, koja uz idee fix simbolizira glavnom junaka) LISZT _ Faust simfonija, dante simfonija Strauss - Symphonia domestica, Alpen symponija Čajkovski: Manfred Rimski Korsakov: Antar
35
SIMFONIJSKA PJESMA
glazbeni oblik utemeljio Liszt jednostavačno orkestralno djelo zavisno o programu prve pjesme od 1848, veliki broj takvih pjesama oslanja se na forme apsolutne glazbe kao npr. sonatni oblik (Liszt: Les preludes, Strauss: Don Juan) ili slobodniju vrstu ronda ( Strauss Till Eulenspiegel), trodijelni oblik (Smetana; Višegrad) ili varijacije (Strauss: Don Quiote) često imaju elemente cikličnosti zbog dužih ulomaka koji podsjećaju na stavke spojene u jednu cjelinu. Stauss je za svoje simfonijske pjesme koristio nazic _ TONSKA POEMA simfonijskoj pjesmi srodne su i programna uvertira, programna orkestralna suita i programne varijacije
36
PROGRAMNA GLAZBA - LISZTOVI KONCEPTI
njegova definicija programa "predložak dodan instrumentalnoj skladbi kojim skladatelj namjerava odagnati slušatelja od krivog poetskog tumačenja i usmjeriti njegovu pažnju na poetsku ideju u cijelosti ili djelomično" glazba može biti shvaćena kao je precizan poetski koncept predstavljen slušatelju - zato inzistirao da glazba sadrži pripovjedački ili deskriptivni element esencijalan za razumijevanje unutarnja struktura glazbe i njen razvoj izvedebi su iz pojave koja pokušava opisati težio je da njegovo prikazuje - tako glazba koja je samo izražajna, oponašajuća nije programna 2. vrste odnosa prema programu 1. NARATIVNI - prikazivanje uključujući i pripovijedanje 2. IZRAŽAJni- osjećaj o nekoj pojavi, događanju, prizoru za Liszta vrijedi samo prva
37
HECTOR BERLIOZ- FANTASTIČNA SIMFONIJA
temeljena na događajima iz vlastitog života, a vezanu uz skladateljevu zaljubljenost u irsku glumicu Harriet Smithson IDEE FIXE (stalna misao) - melodija koja simbolizira ženu o kojoj Berlioz mašta, pojavljuje se u svakome stavku peterostavačne simfonije, katkad i više puta, po obliki velika dvodjelna pjesma (a a* b c) nema klasični četverostavačni oblik, već 5, te su oblici stavaka slobodniji velik orkestralni aparat (uvodi se prvi puta harfa, kornet, 2 ophicleides (vrste tube) O PROGRAMU SKLADBE: namjera je bila stvoritii razne epizode iz života jednog umjetnika onoliko koliko se mogu glazbeno obraditii stavci: Sanjarenja-strasti na plesu prizor u polju put k stratištu vještičje sijelo
38
RICHARD WAGNER
UMJETNIČKI SPISI U KOJIMA OBRAZLAŽE SVOJE OPERNE REFORME: 1. Umjetnost i revolucija (1849.) 2. Umjetničko djelo budućnosti (1850.) Opera i drama (1851.) OPERE I GLAZBENE DRAME: Vile, ukleti Holandez, tannhauser, rajnino zlato, die walkure, t 1. Rajnino zlato 2. die walkure 3. siegfried 4. sumrak Bogova
39
WAGNEROVA REFORMA OPERE
on je operu svojeg doba doživljavao kao isprazni, socijalni događaj za buržoaziju vjerovao je da pojam GLAZBENA DRAMA obuhvaća estetske ideje nagovještene u njegovim spisima. Ona naglašava emotivno stanje i osjećaje lika suprotno od onog šta se dešava izvan ljudi osobito njihovih odnosa Ona bi prihazivala krajnu realnost ljudskog iskustva Puno bolji temelj tvore bića iz legendi i mitova, stvorovi izvan povijesnog tijeka i vremena naspram onog ljudskog GESAMKUNSTWERK - predstavlja povratak idealu i srži antičke tragedije koju je smatrao najvišim dosegom ljudskog kreativnog postignuća, cjelokupno univerzalno, idealno umjetničko djelo koje teži sjedinjenu više umjetničkih vrtsa libretist i skadatelj trebaju biti jedna te ista osoba 1. PODJELA NA PRIZORE 2. LAJTOMOTIV, LGZABENA PROZA, BESKONAČNA MELODIJA 3. NOVA ULOGA OKRESTRA
40
PODJELA OPERE NA PRIZORE
brojevi opere su zatvorene cjeline te je zbog kadenca dramska radnja isprekidana. formu treba diktirati tijek dramske radnje: broj lica koji sudjeluje u prizorima, situacije u kojima se nalaze... Uvodi prizore u kojima se arije, dueti i zborovi stapaju u jednu cjelinu. Tematski materijal razrađuje se u neprekidnom lancu. Tu ideju usvojili su i drugi europski skladatelji
41
LAJTMOTIV
vodeći motiv značajna glazbena misao (motiv, fraza ili rečenica) koja predstavlja ili simbolizira lik, osjećaj, pojam, objekt, pojavu ili nešto drugo npr. lajtmotiv Siegfrieda, Parsifala, čežnje sudbine, mača Wagner ih je zvao melodisches moment, thematisces motiv, Frundthema, a mi muzici smo skovali pojam lajtmotiv pojavljuju se u raznim tonalitetima, variranog ritma, intervalske građe harmonijzacije ili orkestracije te se međusobno kombiniranu a uvjetovani su dramskom radnjom često su izvedeni jedno iz drugog, uključujući u nove motive značenje koje sa sobom donose - tako se stvara mreža primarnih i sekundarnih lajtmotiva po značenju i upotrebi spletom lajtmotiva i njihovih varijatni gradi se forma koja prvenstveno izrasta iz motivičkog rada, a ne iz periodničnosti i pravilnih struktura zbog važnosti razumijevanja Wagnerove glazbene drame tiskali su se i posebni vodiči s njihovim značenjem Tetralogija PN ima 178 lajtmotiva
42
GLAZBENA PROZA
odstupanje od periodike i pravilnosti u glazbenoj sintaksi, pomak prema nepravilnim strukturama koje izviru iz motivskog rada
43
BESKONAČNA MELODIJA
Wagner je periodičku melodiku s ulomcima zamijenio s kontinuiranim melodijskim slogom bez jasnim kadenci stvarajući duge ulomke u naizgled beskonačnom tijeku
44
Nova uloga orkestra
wagner diže orkestar do važnog elementa zato što on komentira događaje i doživljaje iznoseći pravo duševno stanje dramskih likova kao što je u antičkoj drami to činio kor dodao engleski rog i bas klarinet kako bi povezao visoke i duboke drvene puhače te koristi bas trubu kontrabas, trombon i WAGNEROVE TUBE ( kombinacija francuskog roga i tube, a prema zvuku kombinacija francuskog roga i trombona) dodaje više gudača (npr. 16,16,12,12,8)
45
ODLIKE WAGNEROVE HARMONIJE
romantička harmonija dostiže vrhunac, u ranim djelima koristi brojne sekunadarne dominante, alterirane akorde te medijantni krug DUALIZAM ODNOSA PREMA TONALITETU- izmjenjivanje ulomaka jednostavne i stabilne dijatonike te naglašeno kromatskih i tonalitetno nestabilnih DIJATONIKA - idealni svijet dobra, ljubavi, moralne uzvišenosti KROMATIKA- svijet tame, grijeha, žudnje HARMONIJSKA POLIFONIJA - slog u kojem je polazna točka vertikalni (harmonijski) element, ali su svi glasovi vođeni izrazito melodijski U TRISTANU I IZOLDI on koristi neprekidne, kontinuirane modulacije, izbjegava kadencirajuće spojeve i toničke harmonije, beskonačne melodije, medijantika, slobodni nonakordi, sm 7, akordi kromatskog tipa, enharmonija te disonance u nove disonance
46
ODLIKE DEBUSSYJEVA GLAZBENA JEZIKA