Građa i funkcija sinapsi Flashcards
(31 cards)
tri temeljna dijela sinapse
presinaptički element (završetak aksona)
sinaptička pukotina
postsinaptički element (dijelim membrane drugog neurona)
dvostruko prevođenje signala u sinapsi
- električni u kemijski (depolarizacija uzrokuje otpuštanje neurotransmitera)
- novi kemijski u električni (ako su receptori ionotropni, dolazi do promjene membranskog potencijala) ili novi kemijski (ako su receptori metabotropni)
kaj se desi dok se neurotransmiteri prime za receptore
imaju niski afinitet, brzo se odvoje
hidrolitički enzimi ih razgrađuju iliih proteinski nosači vraćaju u neuron
dva ključna događaja u sinapsi
egzocitoza neurotransmitora
aktivacija postsinaptičkih receptora
sinaptička signalizacija se svodi na dva učinka
promjena ionske vodljivosti postsinaptičke membrane
promjena konc Ca2+ iona u postsinaptičkom neuronu
dva tipa postsinaptičkog potencijala
ekscitacijski postsinaptički potencijal (EPSP) –> depolarizira membranu
inhibicijski postsinaptički potencijal (IPSP) –> hiperpolarizira membranu
sinaptička latencija
pojam koji opisuje da sinaptička signalizacija traje 0,3-1 ms
sinaptički blok
dok su sinapse previše zamarane prebrzim ili presporim doticajem s neurotransmitorom
presinaptički element sadrži
sinaptičke mjehuriće u aktivnim zonama
mitohondrije
presinaptički element mogu biti
završni čvorići
čvorići u prolazu (duž aksona)
kaj je presinaptička vezikularna rešetka ili aktivna zona
dio na završetku aksona
šesterokutna mrežica čestica zgusnutog materijala
oko svake čestice ima 6 sinaptičkih mjehurića
tu dolazi do egzocitoze
zakaj su potrebni mitohodriji u aksonskom završetku
ATP nam treba za:
obnovu membrane
Na+/K+ crpku
sinteza neurotransmitera
oblikovanje sinaptičkih mjehurića
kak razvrstavamo sinaptičke mjehuriće; općenito
veličina: male(40-50nm), srednje velike (50-80), velike (100-150)
po mikroskopu: mjehurići bistre srži, mjehurići zgusnute srži
tri glavne vrste sinaptičkih mjehurića
- mali s bistrom srži - acetilkolin, AK neurotransmitori (glicin, glutamat, GABA)
- mali/srednji sa zgusnutom srži - monoaminski (noradrenalin, adrenalin, serotonin, dopamin)
- veliki sa zgusnutom srži - neuropeptidi (kolecistokinin, somatostatin, tvar P, encefalin)
posebna vrsta najkrupnijih mjehurića zgisnute srži
neurosekretni mjehurići - sadrže hormone straženjg režnja hipofize (oksitocin i vazopresin) koji su vezani za proteine neurofizine
kaj su Herringova tjelešca
dok neurosekretorni mjehurići u hipofizi putuju duž aksona, nagomilavaju se i nastaju proširenja koja se zovu Herringova tjelešca
vrsta mjehurića koja nije usidrena u aktivnoj zoni i ispušta se u okolinu sinaptičke pukotine
veliki mjehurići zgusnute srži
veličina sinaptičke pukotine centralnih sinapsi
10-20nm
koje molekule se nalaze u sinaptičkoj pukotini
kisele i bazične tvari
glikoproteine (na njih vezena sijalinska kis)
glikolipidi
proteoglikani
mukopolisaharidi
postsinaptičko zgusnuće
prsten oko postsinaptičke membrane koji sadržei proteine aktin, fodrin, kalmodulin, adenilil ciklazu, kalceneurin (u kori velikog mozga i CaM-kinaza II, i PKA)
prva podjela oblika sinapsi
- sinapse s širokim postsinaptičkim zgusnućem i širokom sinaptičkom pukotinom –> sinapse I tipa tj asimetrične
- sinapse s tanjim postsinaptičkim zgusnućem i tanjom sinaptičkom pukotinom –> sinapse II tipa tj simetrične
najkorisnija podjela sinapsi (prema glavnim neurotransmiterima)
- ekscitacijske asimetrične sinapse s okruglim mjehurićima (glutamat)
- inhibicijske simetrične sinapse s pleomorfnim mjehurićima (GABA)
oblici sinapse ovisno s postsinaptičnom dijelu
aksodendritične; aksospinozne
aksosomatske
aksoaksonske
dendritodentritične (bulbus olf, retina)
glavne karakteristike aksodendritičnih sinapsi
najčešće
asimetrične
ekscitacijske
glutamat