gramatika Flashcards

(64 cards)

1
Q

ligvistika

A

znanost koja proučava jezik i govor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

palatalizacija

A

k, g, h (ispred e i i) - č, ž, š

c - č

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sibilarizacija

A

k, g, h (ispred i) - c, z, s

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

jotacija

A

nepalatalni glas + j = novi palatalni glas

epenteza - dodavanje l između glasova b, p, m, v ispred j

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

vokalizacija

A

glas l se na kraju rečenice zamjenjuje vokalom o

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

jednačenje glasova po mjestu tvorbe

A

kada se jedan do drugoga nađu dva suglasnika različita po mjestu tvorbe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

morfem

A

najmanja jezična jedinica koja ima značenje, riječ se sastoji od jednog ili više

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

djȅlo, djȅtelina, kȉša, krȕna

A

kratkosilazni naglasak (\)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

čòvjek, nòsiti, predòčiti, sèstra

A

kratkouzlazni naglasak ()

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

bȏr, lijȇp,

prâvda, rȏg, rijȇč

A

dugosilazni naglasak (^)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

literatúra, rúka, pristúpiti, obítelj

A

dugouzlazni naglasak (/)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prema položaju u riječi morfemi se dijele na:

A

korijenski - nosi temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
prefiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
sufiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi (voz-ač-Ø) i sadrži gramatičko značenje riječi (pred-jel-o, na-gluh-Ø)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

prema ulozi u riječi morfemi se dijele na:

A

rječotvorni (leksički) stvaraju riječ (po - mor - ac -)

oblikotvorni (gramatički) oblikuju riječ (- Ø)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

promjenjive vrste riječi

A

imenice, pridjevi, zamjenice, neki brojevi, glagoli,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

nepromjenjive vrste riječi

A

prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

imenice koje imaju samo oblik jednine

A

singularia tantum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

imenice koje imaju samo oblik množine

A

pluralia tantum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

vrste pridjeva

A

opisni, posvojni i gradivni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

zamjenice se dijele na:

A

osobne, posvojne, povratne, povratno-posvojna, noedređena, pokazne, upitne i odnosne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

infinitiv

A

neodređeni glagolski oblik i završava ili na -ti (pjevati, govoriti) ili na -ći (ići, peći)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

prezent

A

izriče sadašnjost (pjevam, pjeva, pjevaš, pjevamo, pjevate, pjevaju)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

aorist

A

izriče prošlo svršeno vrijeme i tvori se od svršenih glagola dodavanjem nastavka (otpjevah, otpjeva, otpjevasmo, rekoh, reče, rekosmo, rekoste, rekoše)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

imperfekt

A

izriče prošlo nesvršeno vrijeme (pjevah, pjevaše, tresijah, čujasmo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

imperativ

A

zapovijed, zabrana, molba, savjet (čuj, piši, nosi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
glagolski pridjev radni
tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o, -ao, -la, -lo za jedninu i nastavaka -li, -le, -la za množinu (pjevao, pjevala, pjevalo, pjevali)
26
glagolski pridjev trpni
tvori se od inf. os. i nastavaka -n, -en, -jen, -t (podcrtan, pečena, izrađena, ranjen, uzeto)
27
glagolski prilog sadašnji
izriče radnju koja se događa u isto vrijeme kada i radnja izrečena glavnim glagolom (Pričali su držeći se za ruke.)
28
glagolski prilog prošli
izriče radnju koja je prethodila radnji glavnoga glagola
29
perfekt
prošlo vrijeme koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (sam radio, si radio, smo radili)
30
pluskvamperfekt
pretprošlo vrijeme. perfekt ili imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni (bio sam radio, bili ste radili)
31
futur prvi
izriče buduće vrijeme (ću raditi, radit ćemo)
32
futur drugi
izriče predbuduće vrijeme (budem radio, budemo radili)
33
kondicional
glagolski način, te se njime izriče pogodba, želja, namjera, mogućnost vršenja radnje
34
prilog i kako se dijele
izriču okolnosti vršenja glagolske radnje podjela: mjesni: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? npr. tu, ovdje, ondje, onamo, tamo, nikamo, odande, dotle vremenski: kada? otkad? dokad? koliko dugo? npr. sad, sutra, jučer, sinoć uzročni: zašto? npr. zato, stoga načinski: kako? na koji način? npr. ovako, polako, napamet, jedva količinski: koliko? koliko puta? npr. ovoliko, premalo, dovoljno, jedanput
35
prijedlozi
izriču se odnosi među bićima, predmetima i pojavama (imenicama, zamjenicama) bez, blizu, na, o, po, pri, među, nad, usprkos
36
veznici
povezuju dvije riječi, skupine riječi ili rečenice - sastavni (i, pa, te, ni, niti), rastavni (ili), suprotni (a, ali, no, nego, već) - nepravi veznici: da, dok, jer, ako, mada, makar, premda, iako, ako
37
usklici
osjećaj i raspoloženje, dozivanje i poticanje, zvukovi u prirodi ah, jao, hej, oj, buć, mljac, tres
38
čestice
riječi koje same nemaju značenje, koriste se za oblikovanje rečenice li, zar, da, ne, neka, put(a), god, evo, eto, eno
39
predikat
temelj rečenice | izriče što subjekt radi, u kakvom je stanju ili što se zbiva
40
subjekt
o čemu se u rečenici govori Drugi tvrde da to nikada nije dokazano. Nije mogao vjerovati (on). - skriveni/neizrečeni subjekt
41
objekt
predmet radnje
42
atribut
dopuna imenici, može biti imenični ili pridjevni - imenični: more ljubavi, slika s potpisom, matura iz hrvatskog - pridjevni: sunčani Hvar, naš Hvar, prvi otočanin
43
apozicija
pobliže označuje neku drugu imenicu | -rijeka Sava, grad Zagreb, igrač Ivan
44
nezavisnosložene rečenice
su rečenice nezavisne jedna o drugoj (Osvojila je zlato u Riju, a najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu)
45
zavisnosložene rečenice
surečenice zavise jedna o drugoj (Nakon što je osvojila zlato u Riju, najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu.)
46
etimologija
znanost koja proučava podrijetlo imena i riječi
47
antroponimi
imena ljudi (imena, prezimena, nadimci)
48
matronimi
prezimena nastala od majčina imena (Anić, Katić)
49
patronimi
prezimena nastala od očeva imena (Blažević, Ivanović)
50
toponimi
zemljopisna imena (mjesta, rijeke, planine itd.)
51
ekonimi
imena naseljenih mjesta (Split, Varaždin)
52
hidronimi
imena voda (Jadransko more, Modro jezero, Kupa)
53
oronimi
imena planina (Velebit, Sljeme)
54
egzonimi
imena za naselja izvan Hrvatske (Beč (Wien), Rim (Roma), Prag (Praha))
55
etnici
imena stanovnika naseljenih mjesta (Dubrovčanin, Riječanin)
56
ktetici
posvojni pridjevi izvedeni iz imena naselja (zadarski, karlovački)
57
grecizmi
grčka posuđenica (gramatika)
58
galicizmi
francuska posuđenica (plaža)
59
značenjske posuđenice
domaća riječ posuđuje strano značenje (računalni miš, mikrofon bubica)
60
egzotizmi
označuju posebnost naroda (kroasan, suši, votka, dolar, flamenko, kimono, iglu)
61
eponimi
posuđenice iz vlastitog imena (petrarkizam, amper, džul, žilet, sendvič, baraba, huligan, donkihotizam)
62
historizmi
zastarjele riječi iz izvanjezičnih razloga (ostraguša - oružje, ban, barun, surka - odjeća)
63
arhaizmi
zastarjele riječi iz unutarjezičnih razloga tj. promjena u jeziku (sarce -> srce, karv -> krv, lasnije -> lakše)
64
nekrotizmi
iz leksika nekog pisca, nikad nisu postale dijelom aktivnog leksika (ljesit -> drven)