gramatika- test 5.2.2025.

Question 1

Što je to onomastika ili imenoslovlje?

Answer 1

Onomastika je znanstvena disciplina unutar leksikologije koja proučava imena, njihovo značenje i podrijetlo.

Question 2

Kako se dijeli onomastika?

Answer 2

Na toponomastika (proučava zemljopisna imena) i antroponomastiku (proučava imena ljudi).

Question 3

Kako se na grčkome kaže ime?

Answer 3

onoma

Question 4

Na koje 2 kategorije se dijele imena?

Answer 4

1. antroponimi
2. toponimi

Question 5

Kakva su to perifrazna imena?

Answer 5

To su opisna imena koja zamjenjuju pravo osobno ili zemljopisno ime.

Question 6

Što su to antroponimi?

Answer 6

To su imena ljudi- osobna imena, nadimci, prezimena, imena naroda i etničkih skupina- ETNONIMI

Question 7

Što su to toponimi?

Answer 7

To su zemljopisna imena-
mjesta (EKONIMI/OJKONIMI),
gore (ORONIMI),
vode (HIDRONIMI).

Question 8

Kakva mogu biti imena?

Answer 8

1. jednorječna
2. višerječna
3. perifrazna

Question 9

Kako se dijele osobna imena?

Answer 9

1. slavenski sloj
2. kršćanski sloj (hebrejska, grčka, latinska)
3. sloj pomodnih imena
4. sloj posuđenih imena
5. sloj hrvatskih narodnih imena
6. islamski sloj (arapska, perzijska, turska- zbog prodiranja Turaka)

Question 10

Kako se dijele prezimena/po njihovom nastanku?

Answer 10

1. osobna imena
2. zanimanja
3. nadimci
4. imena pokrajina, gradova, zemalja
5. matronimi
6. patronimi

Question 11

Što je to etimologija?

Answer 11

Etimologija je znanost koja proučava podrijetlo riječi.

Question 12

Što je to etnik, a što ktetik?

Answer 12

Etnik je ime stanovnika nekog mjesta ili predjela (kontinenta, države. pokrajine, grada).
Ktetik je posvojni pridjev izveden od etnika.

Question 13

Što su egzonimi?

Answer 13

Egzonimi su udomaćena zemljopisna imena nekih stranih gradova, država i sl.

Question 14

Što je to frazeologija?

Answer 14

Frazeologija je jezikoslovna disciplina koja proučava frazeme.

Question 15

Što su to frazemi?

Answer 15

Frazemi su višečlane jezične jedinice koje se u govoru i pismu ostvaruju kao cjelina.

Question 16

Što je to frazeologiziranje?

Answer 16

Frazeologiziranje je postupak kojim od slobodne veze riječi nastaju frazemi.

Question 17

Kakvo značenje ima svaki frazem?

Answer 17

Osnovno značenje svakog leksema u frazemu (doslovno) i zajedničko značenje leksema u frazemu (preneseno).

Question 18

Koje su značajke frazema?

Answer 18

1. moraju imati postojanu vezu (članovi ne mogu mijenjati mjesta niti se koji član može ispustiti)- nepromjenjiv red i sastav riječi
2. svaki frazem mora imati najmanje 2 punoznačnice
3. posebno značenje- mora doći do značenjske pretvorbe tj. jedna punoznačnica mora žrtvovati glavninu svoga značenja.

Question 19

Što su to frazemske inačice?

Answer 19

Frazemske inačice su frazemi istog značenja koji se razlikuju u jednoj sastavnici.

Question 20

Što su frazemske višeznačnice?

Answer 20

To su frazemi istog sastava i poretka riječi koji u različitim kontekstima imaju različito značenje.

Question 21

Što su frazemske istoznačnice?

Answer 21

Frazemske istoznačnice su frazemi koji imaju različit sastav riječi ali isto značenje.
kost i koža/ tanak kao čačkalica
sišla s pameti/ najela se ludih gljiva

Question 22

Kako se frazemi dijele prema podrijetlu?

Answer 22

1. biblijski
2. antički
3. nacionalni
4. iz književnih djela
5. iz različitih područja ljudske djelatnosti.

Question 23

Što je to jezično posuđivanje?

Answer 23

Jezično posuđivanje je svako posuđivanje neke riječi iz drugog jezika.

Question 24

Koji su razlozi posuđivanja riječi?

Answer 24

unutarjezični razlozi:
- trebamo popuniti prazninu u našem jeziku, a izravno rješenje za to pronalazimo u nekom drugom jeziku
- hrvatski leksem se ne podudara dovoljno s posuđenicom pa su one ipak potrebne u hrvatskom jeziku

izvanjezični razlozi
- kulturne, gospodarske i političke veze između govornika dvaju ili više naroda ili izravan zemljopisni dodir jezičnih područja

Question 25

Koje su vrste posuđivanja?

Answer 25

1. izravno- najčešće (grčki, talijanski, njemački, turski, mađarski, danas engleski) 2. posredno - preko jezika posrednika u hrv. jeziku puno posuđenica iz nekog jezika s kojim hrvatski nikada nije bio ni u kakvom odnosu 3. kružno

Question 26

Što su to posuđenice?

Answer 26

Posuđenice su riječi stranog podrijetla koji su ušle u neki drugi jezik i manje ili više se prilagodile jezičnom sustavu tog jezika.

Question 27

Što je sociolingvistika?

Answer 27

Sociolingvistika je znanost koja se bavi proučavanjem veza između jezika i društva.

Question 28

Koje razine prilagodbe posuđenica?

Answer 28

1. fonološka 2. morfološka 3. značenjska 4. grafijska ili pravopisna

Question 29

Kakve su to grafijske i pravopisne prilagodbe posuđenica?

Answer 29

Prilagodba u pismu; ako se u posuđenici nalaze grafemi koji ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, q, w), oni se onda zamjenjuju s najbližim grafemima hrvatskog sustava- transkripcija Također se posuđenica mora pisati u skladu s pravopisnim pravila hrvatskog jezika- transliteracija

Question 30

Kakva je to fonološka promijena?

Answer 30

Promjena u izgovoru; uklanja razlike između fonološkog sustava jezika davatelja i hrvatskog jezika tj. svakom stranom fonemu pronalazi zamjenu za najsličniji glas u hrvatskom jeziku.

Question 31

Kakva je to morfološka prilagodba?

Answer 31

Morfološkom prilagodbom se posuđenice nastoje uklopiti u morfološki sustav hrvatskog standardnog jezika (npr. dobit će nastavak svojstven hrv. jeziku, uklopit će se u sklonidbu glagola..)

Question 32

Kakva je to značenjska prilagodba?

Answer 32

Posuđenice ne ulaze u jezik nužno sa značenjem ili značenjem kojeg su imale u jeziku davatelju; mogu imati isto značenje, uže značenje ili šire značenje.

Question 33

Koje su sve vrste posuđenica?

Answer 33

1. intenacionalizmi 2. egzotizmi 3. eponimi 4. usvojenice 5. tuđice 6. prevedenice 7. značenjske ili semantičke posuđenice

Question 33

Što su intenacionalizmi?

Answer 33

To su posuđenice koje u više jezika imaju isti izraz i isto značenje.

Question 34

Što su to egzotizmi?

Answer 34

Posuđenice koje označavaju različite posebnosti pojedinih naroda- jela, pića, građevina, narodne nošnje, glazbala...

Question 35

Što su to prevedenice?

Answer 35

Prevedenice su posuđenice koje kopiramo i doslovno im prevodimo i izraz i sadržaj.

Question 36

Kakve su to značenjske ili semantičke posuđenice?

Answer 36

To su posuđenice kojima smo uzeli značenje i pridružili ga izrazu svog jezika.

Question 37

Kakve su to posuđenice koje nazivamo usvojenice?

Answer 37

To su davno posuđene riječi koje su se potpuno prilagodile našem jeziku i ne vidi se da su posuđene.

Question 38

Kakve su to posuđenice koje nazivamo tuđicama?

Answer 38

To su riječi koje se i nakon prilagodbe ne uklapaju u duh jezika. Imaju nastavke -st, -št, -zd, -žd

Question 39

Kako pišemo strane riječi koje nisu postale posuđenice i nisu se prilagodile hrvatskom jeziku?

Answer 39

Pišemo ih u navodnicima ili kurzivu.