Sta je nasljedjivanje?
Centralna karakteristika u definisanju zivota.
Koje su dvije kategorije nasljednog svojstva
Kvalitativna i kvantitativna svojstva
Kakva su to kvalitativna svojstva
Svojstva koja su pod kontrolom jednog ili manjeg broja gena i na njih utice okolina
Kakva su to kvantitativna svojstva
Pod kontrolom su velikog broja gena, imaju sirok raspon variabilnosti
Sta je genotip
Geneticka konstitucija organizma, odnosno skup svih njegovih gena
Sta je fenotip
Uocljive osobine organizma nastale interakcijom genotipa i sredine
Sta je genetika
Nauka koja izucava nasljedjivanje i promjenljivost. Potice od grcke rijeci genno sto znaci roditi
Kakve eksperimente je izvodio mendel
Radio je na ukrstanju graska i pratio alternativne osobine npr. Ljubicasti ili bijeli cvjetovi, okruglo ili naborano sjeme, visoke ili niske stabiljke
Sta su to ciste linije
To je kada jednu osobinu ispoljavaju kroz niz generacija
Sta su hibridi
Hibridi su potomci koji nastaju mjesanjem nasljednih osobina roditelja
Sta je monohibridno ukrstanje
Ukrstanje ciste linije koje su imale dvije razlicite alternativne osobine npr. Glatko i naborano zrno
Sta je alela
Alela je oblik gena koji se nalazi na homologim hromozomima
Kakve alele postoje
Dominantni (A) i recesivni (a)
Sta su homozigoti a sta heteroigoti
Homozigoti su organizmi sa dva ista alela (AA ili aa) a heterozigoti su oni koji imaju dva razlicita alela (Aa)
Sta je lokus
Tacan polozaj gena
Sta obrazuju homozigoti a sta heterozigoti
Mogu da obrazuju samo jedan tip gameta a heterozigoti dva tipa
Koje je dvije zakonitosti izveo mendel
Zakonitost razdvajanja i slobodnig kombinovanja
Kako glasi prvi mendelov zakon
Prvi mendelov zakon govori o razdvajanju alela u F2 generaciji
Kako glasi drugi mendelov zakon
Drugi mendelov zakon govori da se geni pri ukrstanju dvije jedinke rasporedjuju slucajno, bez pravila. Dihibridno ukrstanje je potvrdilo ove zakonitosti
Sta je ekspresivnost
Ekspresivnost je stepen fenotipskog ispoljavanja odredhenog genotipa. Zavisi od interakcija sa drugim genima i sredinom.
Sta je penetrantnost
Penetrantnost je ucestalost kojom se gen manifestuje. Zavisi od interakcija sa drugim genima i sredinom.
Sta je intermedijarno nasljedjivanje
To je djelimicna dominantnost ili recesivnost.
Sta je kodominantno nasljedjivanje
To je kada se u heterozigotnom stanju fenotipski ispolje oba alela
Sta karakterise srpastu anemiju
Promjenjeni srpasti oblik eritrocita koji lako pucaju i dovode do anemije. Sakupljaju se u manjim krvnim sudovima i izazivaju trombozu. Uzrok je mutacija gena za hemohlibin. Samo oboljevaju homozigoti
Sta je letalni gen
Gen koji izaziva smrt jedinke. Mogu se ponasati kao dominantni ili recesivni. Dominantni izazivaju smrt homozigota I heterozigota. Nastaju kao rezultat nove mutacije
Sta je poligenija
Medjusobno dejstvo veceg broja gena na razlicitim hromozomima. Cista poligenetska svojstva su rijetka kao boja ociju ili otisak prsta.
Sta odredjuje boju ociju
Boju ociju odredjuju vuse gena. Mislilo se da su odgovorna 2 gena. Sad su otkrivena 3 gena.
Sta su vezani geni
Kada su dva ili vise gena na istom hromozomu.
Koliko ima covjek para hromozoma
Ima 23 para hromozoma od koji su 22 tjelasni ili autozomi. Jedan par su polni hromozomi X i Y
Sta je kariotip
Kariotip je kompletan ste hromozoma i specifican je za svaku vrstu.
Sta je kariogram
Klasigikovani hromozomi po velicini i polozaju centralnog suzenja-centromere
Sta je idiogram
Idiogram je kada hromozome prikazemo dijagramski.
Koji pol je hetetogametni a koji homogametni
Muski pol (XY) je heterogametni i proizvode dva tipa gameta (X i Y) a zenke homogametni pol (XX) proizvode jedan tip gameta
Ko odredjuje pol potomaka
Muskarac
Sta je barovo tijelo
To je kondezovani polni hromozom u interfazi tjelesnih celija. Svaka zena ima jedno barovo tijelo
Sta je polno vezani gen
Svaki gen koji se nalazi na polnom hromozomu
Gdje se ispoljavaju polno vezani dominantni geni
Kod zena
Sta je citoplazmicno nasljedjivanje
To je kada u stvaranju zigota ucestvuje i citoplazma majke. Zatose ovo zove i majcinako nasljedjivanje
Zasto nastaju mutacije
Nastaju spontano ili indukovano. Spontane su rezultat gresaka tokom replikacije DNK.
Sta su mutageni
To su sve materije koje izazivaju mutacije. Samo mali broj mutacija su patogeni koji dovode do bolesti ili smrti jedinke
Sta su genske mutacije i kakve postoje
To su promjene unutar jednog gena. Postoji adicija (dodatkom jednog ili vise nukleotidnih parova), delecija (gubitkom jednog ili vise nukleotidnih parova) i supstitucijom (zamjena jednog nukleotidnog para)
Sta su hromozomske mutacije
To su promjene u genomu. Mogu biti promjene u broju ili strukturi hromozoma.
Koje su strukturne promjene hromozoma
Delecije, duplikacije, inverzije i translokacije. Sve su letalne
Sta karakterise sindrom macijeg placa
Karakterise gubitak dijela petog hromozoma. Dovodi do mentalne retardacije, deformitete lica i glave i prati je karakteristican plac.
Kakve mogu biti promjene u broju hromozoma
Poliplodija (dva ili vise puta se umnozi citav set hromozoma)
Aneuplodija (kada se promjeni broj pojedinih hromozoma)
Sta je trizomija
Jedan hromozom viska
Sta je daunov sindrom
To je trizomija 21 hromozoma. Najcesci je autozomni poremecaj. I u 700 porodjaja. Povecava se rizik sa staroscu majke. Prosjecan IQ ovih osoba iznosi 25-50. Karakteristicna je crta preko dlana, izbacen jezik i istaknute ocne obrve.
Sta je edvarsov sindrom
To je trizomija 18. Hromozoma.
Sta je patau sindrom
To je trizomija 13. Hromozoma
Sta je superzena
To je trizomija X hromozoma (XXX) osobe su zenskog pola obicno sa tjelasnim anomalijama i mentalno retardirane.
Sta je kloniranje
To je stvaranje istovjetnih organizama od jedne jedinke aseksualnim putem. Tj. Izazivanjem diobe somatskih celija.
Sta je amioceneza
Uzimanje plodove vode izmedju 16. i 18. nedelje trudnoce