ILMS ispitna pitanja Flashcards

(81 cards)

1
Q

Objasni tlačne, smične i vlačne pukotine!

Koje su najpogodnije za mineralizaciju?

A

Tlačne pukotine - nastaju u ravninama okomito na os maksimalnog kompresijskog stresa
Smične pukotine - sijeku se po osi b, oštar kut prema osi a
Vlačne pukotine - okomite na os minimalnog kompresijskog stresa
Najpogodnije su vlačne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja je razlika strukturnog i magmatskog kontrolnog faktora?

A

Strukturni kontrolni faktor definira ovisnost lokalizacije ležišta od strukturnih karakteristika stijena unutar kojih se ležište nalazi, dok magmatski definira genetsku povezanost određenih mineralnih sirovina s određenim magmatskim procesima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se uzrokuje til?

A

Istražnim bušenjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Nabroji 5 minerala koji se mogu utvrditi šlihom!

A

Cinabarit, kasiterit, zlato, platina, barit.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Elementi indikatori za porfirna ležišta bakra?

A

Molibden, bakar, srebro

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je hidroliza, a što dekarbonizacija?

A

Hidroliza je prijelaz feldspata u tinjce ili minerale glina dok je dekarbonizacija prijelaz iz vapnenca ili dolomita u silikate i okside

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što detektiramo sljedećim uređajima: Goldspear, scintilometar, UV lampa?

A

Goldspear - detektor za zlato i teške minerale elektrokemijskim potencijalom
Scintilometar - detektira se gama-zračenje
UV lampa - detektiramo fluorescenciju i šelit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je alteracija i kao rezultat čega može nastati?

A

Svaka promjena u mineralnom sastavu stijene uzrokovana posredstvom fizičkih i kemijskih čimbenika, a naročito djelovanjem hidrotermalnih fluida.
Može nastati kao rezultat:
dijageneze u sedimentima
regionalnih procesa
postmagmatskih ili postvulkanskih procesa
trošenja uslijed meteorskih voda
direktnih procesa mineralizacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Na čemu se bazira razlikovanje granitnih ležišta na rudonosne i sterilne?

A
  • utvrđivanju stvarne veličine i oblika intruzivnog tijela
  • određivanju odnosa stijenskih masa pojedinih faza granitskih kompleksa
  • istraživanju intruzivnog aparata
  • proučavanju morfoloških karakteristika krovinskog dijela intruziva i pojedinih faza
  • određivanju dubine intruziva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje se karakteristike glinovitih stijena kao domaćina za konkordantna rudna tijela?

A

Prostiru se na velikom području i stijene su domaćini za sulfidna ležišta baznih minerala (Kupferschifer, Sullivan)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje su karakteristike lokalnih i regionalnih rasjeda?

A

Lokalni
- u pripovršinskim dijelovima zemlje
- paralelan, dijagonalan ili okomit položaj u odnosu na regionalne
- najpovoljniji oni što završavaju ispod zemlje
Regionalni
- velika dubina i dužina
- transportni kanali magmi i rudonosnih otopina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Objasni razliku filitske, kalijske/biotitne i argilitske alteracije!

A

Filitska alteracija - K+/H+ je u polju sericita i dolazi do jakog izluživanja svih alkalija osim kalija
Kalijska/biotit ortoklas alteracija - proces se odvija kod povišenih K+/H+ vrijednosti
Argilitska alteracija - nastaje kod relativno niskih temperatura i niskog K+/h+ odnosa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji su glavni rudni minerali na ležištu Butte Montana?

A

u vanjskoj zoni - sfalerit i rodohrozit

u međuzoni - halkopirit, halkozin, bormit, enargit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Metoda trokuta?

A

Rudno tijelo ograničeno nepravilnim površinama zamjenjuje se oblikom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja su to ležišta vezana uz magmatske procese?

A

Porfirna ležišta, ležišta grajzena, skarnska ležišta, polimetalna žična ležišta, vulkanogena ležišta masivnih sulfida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koji su najčešći tipovi alteracija u felsičnim stijenama?

A

Piritizacija, sericitizacija, silifikacija, argilitizacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koja su obilježja metil-žive?

A

Otporna na degradaciju u prirodnoj sredini
Obogaćuje se živim organizmima
Može prolaziti kroz biološke barijere

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje biljke su indikatori za cink i bakar?

A

Violet lumea - cink

Becimu Homblei - bakar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Najčešći kemijski oblici žive?

A

elementarna živa
dvovalentna anorganska živa
metil-živa
dimetil-živa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što predstavljaju konturne karte?

A

Kontrolne točke i njihovo reprezentativno područje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koje su najznačajnije nemetalne mineralne sirovine u RH?

A

TG kamen, AG kamen, GŠP

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Razlika između preliminarnog i početnog ispitivanja?

A

Preliminarno ispitivanje uključuje proučavanje literature, satelitskih i avio snimaka, nekakva geo istraživanja i istraživanja helikopterom i sl.
Početno istraživanje uključuje detaljno geo kartiranje i istraživanje, istražne jarke, kemijske analize i ograničeno bušenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Nanosna ležišta obalnih pijesaka važan su izvor?

A

Ti, Zr, Th, Ce, Y

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji se horizonti najčešće koriste za ispitivanje?

A

A, E, B ????

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Koja je razlika točkastog i komadnog ispitivanja?
Kod točkastog se uzorci uzimaju po mreži i uzima se podjednaka količina na svakoj točki. Kod komadnog ispitivanja se uzima nekoliko tipičnih uzoraka iz bokova (brzo, ali netočno).
26
Kakva mogu biti diskordantna rudna tijela?
Impregnacijska, cjevasta, pločasta, nastala potiskivanjem postojećih stijena.
27
Uslijed čega nastaju sekundarne zone disperzije?
Mehaničkog trošenja, otapanja, difuzije u obliku iona, kretanja u obliku plinova.
28
Što je potrebno za glavno geokemijsko istraživanje?
Iskusno tehničko osoblje, shema uzorkovanja, laboratorij, analiza, arhiva, suradnja.
29
Šlih ukratko?
Radi na principu gravitacijske koncentracije za čestice gustoće veće od 3 g/cm3 Koncentrat minerala koji se dobiva iz protočnih, jezerskih i sl. sedimenata Provodi se pomoću ispitka
30
Koja su glavna područja na kojima tla ne reflektiraju kemiju niže ležećih stijena?
Područja s izraženim lateritskim trošenjem, glacijalna područja i područja prekrivena eolskim sedimentima.
31
3 plina koja se koriste u geokemijskoj prospekciji?
Radon, kisik, ugljikov dioksid, metan.
32
Što je popravni koeficijent, a što eksploatacijski gubitak?
Popravni koeficijent se odnosi na komponente u ležištu koje se ne koriste te na jalovinu u ležištu. Eksploatacijski gubitak je iskustveni podatak mineralnih sirovina za određenu metodu eksploatacije.
33
Što je glavni problem kod uzorkovanja?
Odlučiti se koji horizont uzorkovati jer je razlika između pojedinih horizonata unutar istog profila tla često veća od razlika između dvije lokacije uzorkovanja.
34
U kojim sedimentnim stijenama se javljaju konkordantna rudna tijela?
U vapnencima, glinovitim stijenama, psamitima, psefitima, kemijskim sedimentima.
35
Koja su najpogodnija mjesta za nastanak rudnih ležišta vezana uz lokalne rasjedne sustave?
Mjesta presjecanja rasjeda, mjesta na kojima se račvaju rasjedi, mjesta na kojima dolazi do promjene pravca pružanja ili pada rasjeda, mjesta gdje rasjedi presjecaju litološke članove povoljne za odlaganje rudnih minerala
36
Kako određujemo minerale indikatore?
``` Binokularnom lupom Rudnom mikroskopijom Rentgentskom difrakcijom na prahu skenirajućom elektronskom mikroskopijom kemijskom analizom katodnom luminescencijom ```
37
Na čemu se bazira razlikovanje željeznih šešira od ostalih kora trošenja?
Vizualnom opisu trošnih stijena, istraživanju reliktnih struktura, kemijskoj analizi. Istraživanje nikla u Zapadnoj Australiji
38
Što daje najkorisnije prospekcijske indicije u glacijalnim područjima?
Odlomljeni fragmenti blokova stijena i til.
39
Što je propilitska alteracija?
U sustav ulaze H2O, H6, CO2 i S | Kristaliziraju epidot, klorid i karbonat koji zamjenjuju plagioklase, biotit i hornblendu.
40
Što su metalogene provincije?
Specifična područja na kojima se nalaze ležišta nekog metala ili asocijacije metala. Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi Metalogene provincije s ležištima kositra
41
Nabroji 5 prospekcijskih indicija?
Elementi indikatori, minerali indikatori, geokemijske anomalije, geofizičke anomalije, rudni izdanci i stari rudarski radovi
42
Zašto treba istraživati jalovinske minerale?
Zbog genetske povezanosti s rudnim mineralima Zbog razumijevanja sustava rudonosnih fluida Zbog provođenja istraživanja fluidnih inkluzija i izotopnih istraživanja Jer je nalaz koristan za rudonosne strukture i zone
43
Razlika između silifikacije i silikacije?
Silifikacija je nastajanje kvarca ili neke njegove polimorfne modifikacije Silikacija je nastajanje nekog silikatnog materijala
44
Razlika paragenetske i agenetske veze?
Paragenetska - magmatska stijena i rudonosni fluid vode podrijeklo iz zajedničkog magmatskog ložišta Agenetska - kada prostorno bliska rudna ležišta i magmatski kompleksi nemaju genetske veze
45
4 Tektonostratigrafske jedinice Dinarida?
Jadransko-Dinaridska karbonatitna platforma Dinaridski ofioliti Pasivni kontinentalni rub Aktivni kontinentalni rub
46
Što su boxworks?
Tragovi u obliku prostora koji su nekad zaokupljali koji ostaju iza sulfida Često su ispunjeni Fe-oksidima
47
Zašto ne postoje razvijeni modeli za VMS ležišta?
Jer se javljaju u različitim geotektonskim okolištima koji sadrže submarinske vulkanske stijene.
48
Kod kojih ležišta je hidrotermalna alteracija dominantno izražena?
Epigenetskih hidrotermalnih ležišta asociranih s intermedijalnim do felsičnim magmatizmom Procesa vezanih za oceansko dno uz srednjeoceanske grebene i transformne rasjede
49
Što su točkaste karte?
Predstavljaju način prikaza rezultata samo za točke uzorkovanja Vrijednosti reprezentativne samo za tu točku. Raspodjela Zn u jezerskim sedimentima
50
Na kakvim terenima pronalazimo povišenu koncentraciju žive?
Na zaravnjenim dijelovima zbog akumulacije lišća i stvaranja nepropusnog sloja.
51
Što je mineralni resurs, a što mineralna rezerva?
Resurs je pojava materijala u svim oblicima u takvim količinama i kvalitete da ima razumne izglede za eksploataciju (pretpostavljeno) Rezerva je ekonomski eksploatabilan dio, dokazan
52
Srednje vrijednosti i rasponi elemenata koriste se za koje stijene?
Ultrabazične, bazične, granitne, pješčenjake, vapnenci/dolomiti, šejlovi
53
Gdje se koncentriraju teški metali?
Naglo produbljivanje vode, pukotine u koritu, kad se proširuje tok, iza oštrih meandara
54
Što je to uzorkovanje brazdom?
Uski kanal nepromijenjenog profila po liniji najveće izmjene sastava Na otvorenim dijelovima rudnog tijela
55
Gdje je prisutna geokemijska informacija?
U ležištu, nanosu, sedimentima, vegetaciji, plinovima, produktima trošenja, alteriranoj stijeni oko ležišta.
56
Što koristiti ako su biljke indikator?
Neophodno koristiti jednu vrstu biljaka i to određeni dio biljke (list) Uzrokuje se u kratkom vremenskom razdoblju 500 grama uzorak Analiza se provodi na pepelu
57
Kontinuirane varijable i diskontinuirane varijeble?
Bila koja vrijednost unutar graničnih vrijednosti (koncentracija bakra u tlu). Dis - samo specifične vrijednosti (broj mineralnih zrna)
58
4 metode proračuna rezervi?
metoda paralelnih presjeka metoda izolinija metoda poligona metoda trokuta
59
O čemu ovisi razmak izolinija?
Karakteru mineralne sirovine Morfologiji rudnog tijela Gustoći istražnih radova Zahtjevima eksploatacije
60
O čemu ovisi količina uzorka i koliko iznosi?
Ovisi o vrsti sedimenta, veličini zrna, onome što se traži i o troškovima transporta. Glacijalni tereni od tila bogati glinom - 20-30 kg Krupnozrnati siltozno-pjeskoviti til 10-15 kg Čvrste stijene i naplavi 1-10 kg
61
Zašto se uzorkovanje stijena rijetko koristi u regionalnoj geokemijskoj prospekciji?
Jer su neophodni otkriveni izdanci - nisu prisutni u velikom broju na terenu
62
Što je to fon?
Šum odnosno pozadinska vrijednosti - srednja koncentracija kemijskog elementa u mediju.
63
Kakva je to masovna metoda kod uzorkovanja otvorenih rudarskim radovima?
Tamo gdje se izvode rudarski radovi uzrokuje se sav materijal koji se iskopa ili se uzme određena količina sa svakog vagoneta.
64
Koji je jedinstveni postupak s 4 faze za davanje koncesije?
Odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje MS. Davanje odobrenja za istraživanje. Utvrđivanje eksploatacijskog polja. Davanje koncesije za eksploataciju.
65
Zašto potražnja za nekim metalima postepeno pada?
Zbog razvoja tehnologije, recikliranja i zaštite okoliša.
66
Koja se područja procjenjuju kao nepodobna za osnivanje novih eksploatacijskih polja za iskorištavanje mineralnih sirovina?
Područja zabrane gradnje i ograničene gradnje Područja naselja Osjetljiva kontaktna područja deponija otpada, industrijskih postrojenja itd.
67
Dinaridi - ležišta nastala u fazama Wilsonovog ciklusa!
Rano intra-kontinentalno riftovanje - Rude, Ljubija, Trgovska i Petrovska gora, Mrzle vodice, Knin Napredno riftovanje - Sv. Jakob, Tršće, Idrija Oceanizacija i nastanak ofiolita - Ozren, Ribnica Kolizija - Motajica Post-kolizijski magmatizam - Tuzla, Srebrenica, Gornja Jelenska
68
Koje tektonske strukture razlikujemo?
One vezane uz: bore, pukotine, slojeve i rasjede.
69
Što su strukture raslojavanja, a što strukture ekrana?
Kod struktura raslojavanja, rudonosne otopine, u nedostatku drugih, povoljnijih struktura koriste stratifikaciju za protjecanje i odlaganje mineralizacije. Strukture ekrana karakteristične su za kontakt propusnih i nepropusnih stijena jer rudonosne otopine prolaze kroz propusne stijene i zadržavaju se.
70
Što su pločasta rudna tijela?
Razvijena u pukotinskim sustavima i ispunjuju žile mineralima. Na vrhu se nalazi pločasto tijelo.
71
Što su impregnacijska rudna tijela?
Rudni minerali raspršeni unutar stijene domaćina. Tvore štokverk Nepravilna i presijecaju geološke granice. Najveći dio svjetske produkcije bakra i molibdena i značajan dio kositra, zlata, srebra, urana...
72
Kakva su to tijela nastala potiskivanjem postojećih stijena?
Nastala procesom metasomatske zamjene - stijena domaćin potisnuta rudonosnim otopinama. Visoke temperature. Nepravilni oblici.
73
O čemu ovisi priroda alteracijskih produkata?
O tipu stijene domaćina, sastavu fluida i temperaturi i tlaku kod reakcije.
74
Koji gradijenti postoje kod alteracije?
Temperaturni gradijent, gradijent tlaka i gradijent sastava.
75
S čime je uvjetovana parageneza alterirane zone?
Tipom alteracijskih reakcije koje se odvijaju, sastavom stijene domaćina te pritiskom i temperaturom okoliša u kojem se reakcije odvijaju.
76
Što je grajzen, a što skarn?
Grajzen -Sličan naprednoj argilitskoj ili filitskoj alteraciji ali sadrži još više sericita ili muskovita i ne sadrži pirofilit. Skarn - asocijacija Ca i Fe silikata koji zamjenjuju vapnence i dolomite
77
Boja izdanaka ovisno o produktima trošenja?
Željezni sulfidi - žuto, smeđe Bakar - zeleno, plavo Olovo - bijelo, žuto Nikal - zeleno
78
Što su elementi indikatori?
Elementi koji ne moraju biti od ekonomskog značenja, ali mogu indicirati ležište.
79
Što su minerali indikatori?
Grupa minerala izdvojena iz grupe tipomorfnih minerala zbog svojstva da su otporni u uvjetima trošenja jer imaju visoku tvrdoću i gustoću.
80
Kojim metodama možemo dobiti pretkoncentrat?
Metodom šliha, Wilfrijevima stolićem, gravitacijskom separacijom, Knelsowim koncentratorom, Spiralnim koncentriranjem, Jiggingom
81
Na čemu se temelji orijentacijsko istraživanje?
Na jasnom razumijevanju cilja istraživanja, Na poznavanju tipa površinskog pokrova na području istraživanja Na prirodi primarne i sekundarne zone disperzije