ispit

Question 1

Što su mikroorganizmi i gdje se nalaze?

Answer 1

Mikroorganizmi su sitna živa bića prisutna u tlu, planinama, zraku, slatkim i slanim vodama, ledu, te geotermalnim izvorima. Također žive na sluznicama i koži čovjeka i životinja. Većina njih je korisna, pomažu u razgradnji tvari, povećavaju plodnost tla, tvore aminokiseline i vitamine, koriste se u industrijskoj proizvodnji hrane i pića, te kao biološki insekticidi. Manje od 1% mikroorganizama je patogeno

Question 2

Koji su oblici odnosa mikroorganizama s domaćinom?

Answer 2

Postoje tri osnovna oblika odnosa mikroorganizama s domaćinom:

Komenzalizam: jedna strana ima koristi, dok druga nije ni oštećena ni koristi.
Mutualizam: obje strane imaju koristi.
Parazitizam: jedna strana ima koristi na štetu druge strane​

Question 3

Koja je razlika između mikrobiote i mikrobioma?

Answer 3

Mikrobiota su mikroorganizmi koji žive na koži i sluznicama živih bića, ne uzrokujući bolest. Mikrobiom je širi pojam koji uključuje sve mikroorganizme na ili u tijelima živih bića, uključujući njihove gene

Question 4

Koji su osnovni oblici bakterija prema morfologiji?

Answer 4

Tri osnovna oblika bakterijskih stanica prema obliku su:

Kuglaste bakterije (koki): sferičnog oblika.
Štapićaste bakterije: izdužene, ravne ili zavijene.
Zavojite bakterije: spiralnog oblika

Question 5

Što su bakterijske endospore i koja je njihova uloga?

Answer 5

Endospore su strukture koje omogućuju bakterijama preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. Bakterije roda Bacillus i Clostridium mogu stvarati endospore. Endospore su izuzetno otporne na toplinu, isušivanje i dezinficijense​

Question 6

Kako je građena bakterijska stanica?

Answer 6

Građa bakterijske stanice uključuje nukleoid (genetski materijal), ribosome, staničnu membranu, staničnu stijenku i dodatne strukture kao što su bičevi i fimbrije​

Question 7

Koja je uloga stanične membrane bakterija?

Answer 7

Stanična membrana je selektivno propusna i omogućava prijenos tvari u i izvan stanice. Građena je od fosfolipida (40%) i bjelančevina (60%)

Question 8

Što je biofilm i koja je njegova funkcija?

Answer 8

Biofilm je skupina bakterija i drugih mikroorganizama uklopljenih u ljepljivu tvar koju sami izlučuju. Ovaj sloj štiti bakterije i omogućava njihovu otpornost na antibiotike, dezinficijense i nepovoljne uvjete​

Question 9

Kako funkcionira sporulacija kod bakterija?

Answer 9

Sporulacija je proces u kojem bakterija prelazi iz aktivnog vegetativnog oblika u neaktivni oblik endospore. Ovaj proces traje 6-8 sati i događa se u uvjetima nepovoljnih za rast, poput nedostatka hranjivih tvari​

Question 10

Koje su glavne razlike između gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija?

Answer 10

Gram-pozitivne bakterije imaju debeli sloj peptidoglikana u staničnoj stijenci i sadrže teikoične kiseline, dok gram-negativne bakterije imaju tanji sloj peptidoglikana i vanjsku ovojnicu koja sadrži lipopolisaharide​

Question 11

Što je antibiotik, a što antimikrobni lijek?

Answer 11

Antibiotik je kemijska tvar koju proizvode mikroorganizmi, a koja koči rast ili ubija druge mikroorganizme. Antimikrobni lijek je širi pojam koji obuhvaća tvari prirodnog, polusintetskog ili sintetskog podrijetla koje također inhibiraju rast ili uništavaju mikrobe, ali ne djeluju štetno na domaćina​

Question 12

Koja je razlika između antimikrobnih lijekova uskog i širokog spektra?

Answer 12

Antimikrobni lijekovi uskog spektra djeluju samo na određene bakterije, primjerice penicilinski antibiotici djeluju uglavnom na gram-pozitivne bakterije. Antimikrobni lijekovi širokog spektra djeluju na širi spektar bakterija, uključujući gram-pozitivne i gram-negativne bakterije, primjerice tetraciklini​

Question 13

Što su bakteriostatsko i baktericidno djelovanje?

Answer 13

Bakteriostatsko djelovanje znači da lijek inhibira rast bakterija, dok baktericidno djelovanje znači da lijek ubija bakterije. Neki pripravci mogu imati oba učinka, ovisno o dozi​

Question 14

Što je minimalna inhibicijska koncentracija (MIC) i minimalna baktericidna koncentracija (MBC)?

Answer 14

Minimalna inhibicijska koncentracija (MIC) je najniža koncentracija lijeka koja sprječava rast bakterija. Minimalna baktericidna koncentracija (MBC) je najniža koncentracija potrebna za ubijanje bakterija​

Question 15

Koje su vrste kombinirane primjene antimikrobnih lijekova?

Answer 15

Kombinirana primjena antimikrobnih lijekova može rezultirati:

Indiferentnim učinkom (ne daje bolje rezultate od pojedinačnog lijeka),
Aditivnim učinkom (učinak je zbroj učinaka svakog pojedinačnog lijeka),
Sinergističkim učinkom (učinak kombinacije je veći od zbroja pojedinačnih učinaka),
Antagonističkim učinkom (učinak je slabiji nego kada se lijekovi koriste pojedinačno)​

Question 16

Koji čimbenici utječu na odabir antimikrobnog lijeka?

Answer 16

Čimbenici koji utječu na odabir antimikrobnog lijeka su:

Vrsta bakterije koja uzrokuje bolest i njena osjetljivost na antibiotike,
Farmakokinetičke i farmakodinamičke osobine lijeka (apsorpcija, distribucija, mehanizam djelovanja),
Toksičnost lijeka,
Cijena, dostupnost i učestalost primjene,
Vrijeme zadržavanja antibiotika u organizmu​

Question 17

Kako se antimikrobni lijekovi dijele prema mehanizmu djelovanja?

Answer 17

Antimikrobni lijekovi se dijele prema mehanizmu djelovanja na četiri skupine:

Inhibitori sinteze stanične stijenke,
Lijekovi koji oštećuju staničnu membranu,
Inhibitori sinteze nukleinskih kiselina,
Inhibitori sinteze bakterijskih proteina

Question 18

Što su beta-laktamski antibiotici i kako djeluju?

Answer 18

Beta-laktamski antibiotici (npr. penicilini, cefalosporini) inhibiraju sintezu stanične stijenke bakterija tako što blokiraju enzime transpeptidaze, sprječavajući umrežavanje peptidoglikana. Djeluju na bakterije koje se aktivno dijele i imaju baktericidno djelovanje​

Question 19

Koji lijekovi oštećuju staničnu membranu bakterija i kako djeluju?

Answer 19

Lijekovi koji oštećuju staničnu membranu, poput polimiksina, remete strukturu membrane, uzrokujući istjecanje staničnog sadržaja i smrt bakterijske stanice. Zbog sličnosti fosfolipida u membranama bakterija i eukariota, često se koriste samo lokalno

Question 20

Koji antimikrobni lijekovi inhibiraju sintezu nukleinskih kiselina?

Answer 20

Inhibitori sinteze nukleinskih kiselina djeluju tako što blokiraju replikaciju ili transkripciju DNA/RNA bakterija. Primjeri uključuju sulfonamide, koji ometaju sintezu folne kiseline, prekursor nukleinskih kiselina, te diaminopirimidine poput trimetoprima koji sprječavaju sintezu purina​

Question 21

Što je antimikrobna otpornost i kako nastaje?

Answer 21

Antimikrobna otpornost je sposobnost bakterija da prežive i rastu unatoč prisutnosti antibiotika ili drugih antimikrobnih lijekova. Nastaje kada bakterije mutiraju ili steknu genetski materijal otpornosti kroz horizontalni prijenos gena (konjugacija, transformacija, transdukcija)​

Question 22

Koje vrste otpornosti bakterije mogu razviti?

Answer 22

Bakterije mogu razviti dvije vrste otpornosti:

Prirodna otpornost: svojstvena određenim vrstama bakterija zbog njihove građe ili metabolizma.
Stečena otpornost: rezultat mutacija u genomu ili stjecanje gena otpornosti od drugih bakterija

Question 23

Koji su osnovni mehanizmi antimikrobne otpornosti bakterija?

Answer 23

Mehanizmi antimikrobne otpornosti bakterija uključuju:

Inaktivacija lijeka (proizvodnja enzima koji razgrađuju antibiotike, poput beta-laktamaza),
Promjene ciljnog mjesta djelovanja lijeka (mutacije na mjestima gdje lijekovi vežu svoje djelovanje),
Smanjena propusnost stanične membrane za lijekove,
Aktivni transport lijekova iz stanice pomoću efkluksnih pumpi

Question 24

Kako se širi antimikrobna otpornost među bakterijama?

Answer 24

Širenje antimikrobne otpornosti može se dogoditi kroz:

Horizontalni prijenos gena među bakterijama (konjugacija, transdukcija, transformacija),
Selekcijski pritisak – kada upotreba antibiotika eliminira osjetljive bakterije, omogućujući otpornim sojevima da prežive i razmnožavaju se​

Question 25

Koji su čimbenici koji potiču razvoj otpornosti na antibiotike?

Answer 25

Čimbenici koji potiču razvoj otpornosti uključuju: Prekomjernu i neodgovarajuću uporabu antibiotika, posebno u medicini i poljoprivredi, Nedovoljno propisano trajanje terapije, Nekontrolirano korištenje antibiotika bez recepta, Uporaba antibiotika u stočarstvu​

Question 26

Koja je razlika između prirodne i stečene otpornosti?

Answer 26

Prirodna otpornost podrazumijeva da je određena bakterijska vrsta otporna na određeni antibiotik zbog svojih inherentnih osobina (npr. nemogućnost prodiranja antibiotika kroz staničnu membranu). Stečena otpornost javlja se kao posljedica genetskih promjena ili stjecanja gena otpornosti od drugih bakterija

Question 27

Što su multirezistentne bakterije i kako nastaju?

Answer 27

Multirezistentne bakterije su bakterije koje su otporne na više različitih antibiotika, što ih čini vrlo teškima za liječenje. Nastaju mutacijama ili stjecanjem gena otpornosti od drugih bakterija​

Question 28

Koji su primjeri multirezistentnih bakterija od značaja za zdravlje ljudi i životinja?

Answer 28

Primjeri multirezistentnih bakterija koje su značajne za zdravlje ljudi i životinja su: MRSA (meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus), VRE (vankomicin-rezistentni enterokoki), ESBL (bakterije koje proizvode beta-laktamaze proširenog spektra), MDR-TB (multirezistentna tuberkuloza)​

Question 29

Što su virusi i kako se razlikuju od bakterija?

Answer 29

Virusi su mikroorganizmi bez vlastitog metabolizma, koji se ne mogu razmnožavati samostalno. Razlikuju se od bakterija po tome što nemaju staničnu građu i za razmnožavanje koriste stanice domaćina. Virusi su sastavljeni od nukleinske kiseline (DNA ili RNA) i proteinskog omotača (kapside), dok bakterije imaju složenu staničnu strukturu i metabolizam

Question 30

Kako se virusi dijele prema strukturi?

Answer 30

Virusi se dijele prema strukturi na: Kapsidne viruse (koji sadrže samo kapsidu), Omotane viruse (uz kapsidu imaju i lipidni omotač), Virusi s DNA ili RNA genomom (ovisno o tipu nukleinske kiseline)

Question 31

Koji su osnovni načini razmnožavanja virusa?

Answer 31

Razmnožavanje virusa odvija se kroz nekoliko faza: Adsorpcija: virus se veže na stanicu domaćina. Penetracija: virus ili njegov genetski materijal ulazi u stanicu. Replikacija: virus koristi mehanizme stanice domaćina za stvaranje svojih komponenti (DNA/RNA, proteini). Sastavljanje viriona: novonastale virusne čestice se sklapaju unutar stanice. Izlazak virusa: virusne čestice napuštaju stanicu i inficiraju nove stanice

Question 32

Što su prioni i viroidi?

Answer 32

Prioni su zarazne proteinske čestice koje nemaju nukleinsku kiselinu, a uzrokuju neurodegenerativne bolesti. Viroidi su infektivne čestice koje se sastoje samo od kratke molekule RNA, bez proteinskog omotača, i uzrokuju bolesti biljaka​

Question 33

Što je litički i što lizogeni ciklus virusa?

Answer 33

Litički ciklus virusa podrazumijeva da virus u potpunosti koristi stanicu domaćina za razmnožavanje, što na kraju dovodi do smrti stanice. Lizogeni ciklus omogućuje virusu da integrira svoj genom u genom domaćina, gdje može ostati neaktivan kroz dulje razdoblje, a da ne uništi stanicu domaćina​

Question 34

Koje su osnovne faze virusne infekcije?

Answer 34

Osnovne faze virusne infekcije su: Prodor virusa u tijelo domaćina (kroz sluznice, rane ili udisanjem), Replikacija u stanici domaćina, Širenje na druge stanice i organe, Aktivacija imunološkog odgovora domaćina​

Question 35

Koje bolesti uzrokuju virusi kod ljudi i životinja?

Answer 35

Bolesti uzrokovane virusima kod ljudi i životinja uključuju: Kod ljudi: gripa, HIV, COVID-19, boginje, hepatitis, ospice. Kod životinja: virusni enteritis, bjesnoća, ptičja gripa

Question 36

Kako se virusi razlikuju od priona i viroida?

Answer 36

Virusi su mikroorganizmi sastavljeni od nukleinske kiseline (DNA ili RNA) unutar proteinskog omotača (kapside), dok prioni su zarazni proteini bez nukleinske kiseline, a viroidi su zarazne RNA molekule bez proteinskog omotača, koji uzrokuju bolesti kod biljaka

Question 37

Koje su ključne razlike između virusa s DNA genomom i virusa s RNA genomom?

Answer 37

DNA virusi koriste DNA kao genetski materijal i obično se repliciraju unutar jezgre domaćinske stanice, dok RNA virusi koriste RNA kao genetski materijal i često se repliciraju u citoplazmi. RNA virusi imaju veću stopu mutacija zbog nestabilnosti RNA​

Question 38

Kako virusi specifično prepoznaju i vežu se na stanice domaćina?

Answer 38

Specifično prepoznavanje stanica domaćina kod virusa događa se zahvaljujući receptorima na površini virusa koji se vežu na specifične receptore na membrani stanice domaćina. Ta veza je ključna za ulazak virusa u stanicu

Question 39

Koji su osnovni mehanizmi obrane domaćina protiv virusnih infekcija?

Answer 39

Imunološki odgovor protiv virusa uključuje: Inicijalni odgovor: interferoni i NK (natural killer) stanice. Specifični imunološki odgovor: antitijela koja neutraliziraju viruse i T-stanice koje uništavaju inficirane stanice

Question 40

Kako se retrovirusi, poput HIV-a, razlikuju od ostalih vrsta virusa?

Answer 40

Retrovirusi, poput HIV-a, koriste enzim reverznu transkriptazu da prepišu svoju RNA u DNA, koja se integrira u genom domaćina. To ih razlikuje od ostalih virusa jer im omogućuje trajnu infekciju i teško ih je eliminirati​

Question 41

Kako omotani virusi koriste lipidni omotač za ulazak u stanice?

Answer 41

Omotani virusi koriste lipidni omotač za fuziju s membranom stanice domaćina, što omogućuje ulazak virusnog genoma u stanicu. Ovaj omotač potječe od stanice domaćina i pomaže virusima u izbjegavanju imunološkog sustava

Question 42

Koja su osnovna svojstva virusa gripe i kako oni mutiraju?

Answer 42

Virus gripe (influenza) mutira putem dvije vrste promjena: Antigenski drift: male mutacije u genima koji kodiraju proteine omotača (hemaglutinin i neuraminidaza). Antigenski shift: velika promjena u genomu kada dva različita virusa gripe inficiraju istu stanicu i razmijene genetski materijal​

Question 43

Kako virusni latentni ciklus može dovesti do reaktivacije infekcije kasnije u životu domaćina?

Answer 43

Latentni ciklus virusa omogućuje virusima da ostanu neaktivni unutar stanica domaćina tijekom duljeg razdoblja (primjer je herpes simplex virus). Kasnije, pod određenim uvjetima (stres, oslabljen imunitet), virus može postati aktivan i uzrokovati simptome

Question 44

Koje su glavne metode dijagnosticiranja virusnih infekcija?

Answer 44

Dijagnosticiranje virusnih infekcija uključuje: PCR (lančana reakcija polimeraze) za detekciju virusnog genoma, Serološki testovi za detekciju antitijela, Kultivacija virusa u staničnim kulturama, Imunofluorescencija za detekciju virusnih antigena

Question 45

Što je mikologija i koje organizme proučava?

Answer 45

Mikologija je znanost koja proučava gljivice, uključujući jednoćelijske (poput kvasaca) i višećelijske organizme (poput plijesni i gljiva). Gljivice su eukariotski organizmi i imaju značajnu ulogu u ekologiji i zdravstvu​

Question 46

Koja je razlika između jednostaničnih i višestaničnih gljivica?

Answer 46

Jednoćelijske gljivice su jednostavni organizmi, poput kvasaca, koji se obično razmnožavaju pupanjem. Višećelijske gljivice, poput plijesni, formiraju složene strukture poput hifa i micelija te stvaraju spore za razmnožavanje​

Question 47

Kako se gljivice razmnožavaju?

Answer 47

Gljivice se razmnožavaju na dva osnovna načina: Aseksualno: putem spora koje nastaju mitozom ili pupanjem (u slučaju kvasaca). Seksualno: putem gameta i spajanja jezgra, što rezultira genetski raznovrsnim potomcima

Question 48

Koja je uloga gljivica u prirodi i industriji?

Answer 48

Uloga gljivica u prirodi uključuje razgradnju organske tvari, ciklus hranjivih tvari i formiranje mikoriza s biljkama. U industriji, gljivice se koriste u proizvodnji antibiotika, alkoholnih pića, fermentiranih proizvoda (npr. kruh, pivo) te enzima​

Question 49

Što su patogene gljivice i kako uzrokuju bolesti?

Answer 49

Patogene gljivice uzrokuju bolesti, tzv. mikoze, kod ljudi i životinja. One mogu inficirati kožu, sluznice ili unutarnje organe. Patogenost gljivica ovisi o njihovoj sposobnosti da prodru u tkivo domaćina i izbjegnu imunološku obranu​

Question 50

Koje su osnovne vrste mikoza kod ljudi i životinja?

Answer 50

Vrste mikoza kod ljudi i životinja uključuju: Superficijalne mikoze: zahvaćaju kožu, kosu i nokte (npr. Tinea, dermatofitoze). Subkutane mikoze: inficiraju dublje slojeve kože i potkožna tkiva. Sistemske mikoze: inficiraju unutarnje organe i mogu biti vrlo ozbiljne (npr. histoplazmoza, aspergiloza)​

Question 51

Koje metode se koriste za dijagnosticiranje gljivičnih infekcija?

Answer 51

Dijagnosticiranje gljivičnih infekcija uključuje: Mikroskopski pregled uzorka kože, sluzi ili tkiva, Kultivacija gljivica na specifičnim podlogama, Serološki testovi za detekciju antitijela ili antigena, Molekularne metode (PCR) za detekciju gljivične DNA

Question 52

Kako se liječe gljivične infekcije?

Answer 52

Liječenje gljivičnih infekcija ovisi o vrsti infekcije. Površinske mikoze liječe se lokalnim antimikoticima, dok se ozbiljnije sistemske infekcije liječe oralnim ili intravenskim antimikoticima

Question 53

Koji su najčešći antimikotici i kako djeluju?

Answer 53

Najčešći antimikotici uključuju: Azoli (npr. flukonazol, itrakonazol): inhibiraju sintezu ergosterola, ključnog za staničnu membranu gljivica. Polieni (npr. amfotericin B): vežu se na ergosterol i oštećuju membranu. Ehinokandini (npr. kaspofungin): inhibiraju sintezu glukana u staničnoj stijenci​

Question 54

Što su mikotoksini i kako utječu na zdravlje?

Answer 54

Mikotoksini su toksične tvari koje proizvode određene gljivice (npr. Aspergillus, Fusarium). Mogu kontaminirati hranu i izazvati trovanja kod ljudi i životinja, a neki su kancerogeni (npr. aflatoksin)​

Question 55

Što su gljivice i kako se razlikuju od bakterija?

Answer 55

Gljivice su eukariotski mikroorganizmi koji se razlikuju od bakterija po tome što imaju složeniju staničnu strukturu, uključujući jezgru, organelu i staničnu stijenku. Bakterije su prokarioti bez jezgre, dok gljivice imaju staničnu stijenku koja sadrži hitin, a ne peptidoglikan kao kod bakterija​

Question 56

Kako se gljivice dijele prema strukturi i obliku?

Answer 56

Gljivice se dijele prema strukturi i obliku na: Jednostanične gljivice (kvasci): obično se razmnožavaju pupanjem. Višestanične gljivice (plijesni): formiraju filamente (hife) i tvore mrežaste strukture zvane micelij​

Question 57

Što su hife i kako su građene?

Answer 57

Hife su niti od kojih su izgrađene mnoge gljivice. Sastoje se od dugih lanaca stanica, a mogu biti podijeljene pregradama (septirane hife) ili bez pregrada (neseptirane hife)

Question 58

Koje su osnovne razlike između kvasaca i plijesni?

Answer 58

Kvasci su jednostanične gljivice koje se razmnožavaju uglavnom pupanjem, dok su plijesni višestanične gljivice koje tvore hife i micelij. Plijesni često stvaraju spore koje se šire zrakom​

Question 59

Koje su vrste razmnožavanja gljivica?

Answer 59

Razmnožavanje gljivica može biti: Aseksualno: pupanjem (kod kvasaca) ili stvaranjem aseksualnih spora (npr. konidija). Seksualno: spajanjem specijaliziranih stanica i stvaranjem seksualnih spora (npr. zigospori, askospore, bazidiospore)

Question 60

Što su mikotoksini i koja je njihova uloga?

Answer 60

Mikotoksini su toksične tvari koje proizvode neke vrste plijesni, a mogu kontaminirati hranu i uzrokovati trovanje kod ljudi i životinja.

Question 61

Koje bolesti uzrokuju gljivice kod ljudi i životinja?

Answer 61

Gljivične bolesti (mikoze) kod ljudi i životinja uključuju: Površinske infekcije kože i sluznica (dermatofitoze, kandida), Sistematske infekcije (histoplazmoza, aspergiloza)​

Question 62

Što su dermatofiti i koje bolesti uzrokuju?

Answer 62

Dermatofiti su gljivice koje napadaju kožu, kosu i nokte, uzrokujući dermatofitoze poput atletske stope, lišajeva i tinea infekcija. Često su uzrokovane gljivicama roda Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton

Question 63

Kako gljivice mogu uzrokovati alergijske reakcije?

Answer 63

Gljivice mogu uzrokovati alergijske reakcije kada se inhaliraju njihove spore ili fragmenti hifa. To može uzrokovati alergijski rinitis, astmu ili ozbiljniju bolest poput alergijske bronhopulmonalne aspergiloze (ABPA)​

Question 64

Što su paraziti i kako se dijele prema organizaciji i složenosti?

Answer 64

Paraziti su organizmi koji žive na ili unutar drugog organizma (domaćina) i crpe hranjive tvari na njegov račun. Dijele se prema složenosti na jednostanične (protozoe) i višestanične (helminti, člankonošci)

Question 65

Koja je razlika između endoparazita i ektoparazita?

Answer 65

Endoparaziti žive unutar tijela domaćina (npr. u crijevima, krvnim žilama), dok ektoparaziti žive na površini tijela domaćina (npr. na koži, u kosi)

Question 66

Što su obavezni, a što fakultativni paraziti?

Answer 66

Obavezni paraziti ne mogu preživjeti bez domaćina, dok fakultativni paraziti mogu živjeti i slobodno u okolišu, ali ponekad koriste domaćina za prehranu i razmnožavanje

Question 67

Što je životni ciklus parazita i koji su njegovi osnovni dijelovi?

Answer 67

Životni ciklus parazita uključuje faze razvoja kroz koje parazit prolazi, uključujući fazu u domaćinu i fazu u okolišu ili u drugom domaćinu. Uključuje stadije kao što su jajašca, ličinke i odrasli paraziti​

Question 68

Kako se paraziti prenose između domaćina?

Answer 68

Paraziti se prenose putem: Zagađene hrane i vode, Kontaktom sa zaraženim domaćinom, Ugrizima insekata (vektori), Kroz zagađeni okoliš (npr. tlo ili voda s parazitskim jajašcima)​

Question 69

Koje su glavne bolesti koje uzrokuju paraziti kod ljudi i životinja?

Answer 69

Glavne bolesti uzrokovane parazitima kod ljudi i životinja uključuju: Malaria (uzrokovana Plasmodium protozoom), Toksoplazmoza (uzrokovana Toxoplasma gondii), Crijevne infekcije uzrokovane helmintima (npr. askaridoza, tenijaza)

Question 70

Što su protozoe i kako se razlikuju od drugih parazita?

Answer 70

Protozoe su jednostanični paraziti koji se razmnožavaju aseksualno unutar domaćina i uzrokuju bolesti poput malarije, amebijaze i leishmanijaze. Razlikuju se od višestaničnih parazita po svojoj jednostavnijoj građi i životnom ciklusu

Question 71

Koje su glavne metode prevencije parazitskih infekcija?

Answer 71

Metode prevencije parazitskih infekcija uključuju: Higijenske mjere (pranje ruku, čista voda), Kontrolu vektora (insekticidi, mreže protiv komaraca), Korištenje antiparazitskih lijekova (profilaksa), Cijepljenje (gdje je dostupno)​

Question 72

Koja je uloga vektora u prijenosu parazitskih bolesti?

Answer 72

Vektori su organizmi, obično insekti (npr. komarci, krpelji), koji prenose parazite s jednog domaćina na drugog. Primjer je komarac Anopheles koji prenosi malariju

Question 73

Kako se dijagnosticiraju parazitske infekcije?

Answer 73

Dijagnosticiranje parazitskih infekcija uključuje: Mikroskopski pregled uzoraka (stolica, krv, koža), Serološki testovi za identifikaciju antitijela ili antigena parazita, PCR za detekciju genetskog materijala parazita, Biopsija u nekim slučajevima​

Question 74

Što je imunološki sustav i koja je njegova osnovna funkcija?

Answer 74

Imunološki sustav je skup stanica, tkiva i molekula koje štite organizam od patogena poput bakterija, virusa, gljivica i parazita. Njegova osnovna funkcija je prepoznavanje i eliminacija stranih mikroorganizama te očuvanje homeostaze tijela

Question 75

Koje su osnovne komponente imunološkog sustava?

Answer 75

Komponente imunološkog sustava uključuju: Organi: koštana srž, timus, limfni čvorovi, slezena. Stanice: leukociti (bijele krvne stanice), uključujući makrofage, dendritičke stanice, neutrofile, eozinofile, bazofile, T i B limfocite, NK stanice. Molekule: antitijela, citokini, komplement​

Question 76

Koja je razlika između urođenog i stečenog imuniteta?

Answer 76

Urođeni imunitet je nespecifičan odgovor na patogene koji je prisutan od rođenja. Brz je, ali nema sposobnost "pamćenja" patogena. Stečeni imunitet razvija se tijekom života nakon izloženosti patogenima ili cijepljenju i specifično je usmjeren prema određenom patogenu​

Question 77

Kako funkcionira upalni odgovor?

Answer 77

Upalni odgovor je prva linija obrane imunološkog sustava koja se aktivira pri ozljedi ili infekciji. Započinje širenjem krvnih žila (vazodilatacija), povećanjem propusnosti kapilara, što omogućuje leukocitima da dođu na mjesto infekcije, te fagocitozom patogena

Question 78

Koja je uloga antitijela u imunološkom odgovoru?

Answer 78

Antitijela (imunoglobulini) su proteini koje proizvode B-limfociti i koji specifično prepoznaju antigene patogena. Vezanjem za antigen, neutraliziraju patogene, olakšavaju njihovo prepoznavanje fagocitima i aktiviraju druge komponente imunološkog sustava

Question 79

Što su T-limfociti i koja je njihova uloga?

Answer 79

T-limfociti (stanice T) su ključni dio stečenog imuniteta. Postoje dvije glavne vrste: Citotoksični T-limfociti: uništavaju zaražene stanice domaćina. T-helper stanice: pomažu aktivirati druge stanice imunološkog sustava, uključujući B-limfocite i makrofage​

Question 80

Što su B-limfociti i koja je njihova uloga?

Answer 80

B-limfociti su odgovorni za proizvodnju antitijela. Kada naiđu na antigen, B-stanice se aktiviraju i diferenciraju u plazma stanice koje proizvode antitijela specifična za taj antigen. Neki B-limfociti postaju memorijske stanice koje omogućuju brži odgovor kod ponovne infekcije​

Question 81

Kako funkcioniraju cjepiva i kako potiču imunitet?

Answer 81

Cjepiva funkcioniraju tako što izlažu imunološki sustav oslabljenim ili neaktivnim oblicima patogena ili njihovim dijelovima (antigenima), čime potiču stvaranje specifičnih antitijela i memorijskih stanica bez uzrokovanja bolesti. Time se stvara dugotrajna zaštita

Question 82

Što su autoimune bolesti i kako nastaju?

Answer 82

Autoimune bolesti nastaju kada imunološki sustav pogrešno prepoznaje vlastite stanice i tkiva kao strane te ih napada. Primjeri uključuju lupus, reumatoidni artritis i dijabetes tip 1

Question 83

Kako funkcionira imunološka memorija?

Answer 83

Imunološka memorija omogućuje brži i jači odgovor na ponovni susret s istim patogenom. Memorijske B i T stanice ostaju u tijelu nakon prve infekcije i mogu brzo prepoznati i reagirati na isti antigen prilikom ponovne infekcije

Question 84

Što su prioni?

Answer 84

Prioni su zarazne čestice koje se sastoje samo od bjelančevina i nemaju nukleinsku kiselinu (DNA ili RNA). Za razliku od virusa i bakterija, oni ne koriste genetski materijal za razmnožavanje, već uzrokuju bolesti promjenom oblika normalnih bjelančevina u organizmu

Question 85

Kako prioni uzrokuju bolesti?

Answer 85

Prioni uzrokuju bolesti tako što normalne bjelančevine, koje su prisutne u živčanom sustavu, preoblikuju u abnormalne oblike. Ove abnormalne bjelančevine nakupljaju se u tkivima i dovode do oštećenja stanica, posebno u mozgu, što rezultira neurodegeneracijom​

Question 86

Koje su karakteristike prionskih bolesti?

Answer 86

Karakteristike prionskih bolesti uključuju sporu progresiju, gubitak neuronske funkcije, pojavu spužvastih lezija u mozgu (encefalopatija) i neizbježnu smrt. Prionske bolesti su fatalne i neizlječive

Question 87

Koji su primjeri prionskih bolesti kod ljudi i životinja?

Answer 87

Primjeri prionskih bolesti kod ljudi uključuju: Kreutzfeldt-Jakobova bolest (CJD), Varijanta CJD (povezana s bolešću kravljeg ludila), Kuru (prionska bolest uzrokovana kanibalizmom u određenim kulturama). Kod životinja, najpoznatiji primjeri su: BSE (Bovine Spongiform Encephalopathy), poznata kao bolest kravljeg ludila, Scrapie kod ovaca​

Question 88

Kako se prioni prenose?

Answer 88

Prioni se prenose konzumiranjem zaraženog tkiva, kontaktom s kontaminiranim kirurškim instrumentima ili transplantacijom zaraženih tkiva. Prioni su vrlo otporni na standardne metode sterilizacije

Question 89

Koji su simptomi prionskih bolesti?

Answer 89

Simptomi prionskih bolesti uključuju: Promjene u osobnosti, Gubitak pamćenja, Problemi s koordinacijom i hodanjem, Tremor i grčevi, Na kraju, demencija i koma​

Question 90

Kako se dijagnosticiraju prionske bolesti?

Answer 90

Dijagnoza prionskih bolesti je teška i često se postavlja tek nakon smrti pomoću biopsije mozga ili obdukcije. Klinička dijagnoza uključuje analizu simptoma, neurološke testove, EEG i pretrage likvora​

Question 91

Koji su mehanizmi obrane tijela protiv priona?

Answer 91

Imunološki sustav nije u mogućnosti učinkovito reagirati na prione jer su prioni izmijenjene verzije normalnih bjelančevina, a ne strani mikroorganizmi. Tijelo ih ne prepoznaje kao prijetnju na način na koji prepoznaje viruse ili bakterije

Question 92

Kako se mogu spriječiti prionske bolesti?

Answer 92

Prevencija prionskih bolesti uključuje: Izbjegavanje konzumiranja zaraženog mesa, Stroge kontrole u prehrambenoj industriji i kod životinja, Pažljiva sterilizacija medicinskih instrumenata koji dolaze u kontakt s živčanim tkivima

Question 93

Postoje li učinkoviti tretmani za prionske bolesti?

Answer 93

Trenutno ne postoje učinkoviti tretmani za prionske bolesti. Sve prionske bolesti su fatalne, a liječenje se usredotočuje na ublažavanje simptoma i palijativnu skrb​

Question 94

Što su bakteriofagi?

Answer 94

Bakteriofagi su virusi koji specifično inficiraju bakterijske stanice. Njihova jedina svrha je preuzimanje bakterijskog mehanizma za vlastitu replikaciju, što često dovodi do uništenja bakterijske stanice​

Question 95

Kako je otkrivena uloga bakteriofaga?

Answer 95

Uloga bakteriofaga je otkrivena početkom 20. stoljeća, kada su Felix d'Herelle i Frederick Twort pokazali da bakteriofagi mogu uzrokovati smrt bakterijskih stanica. Bakteriofagi su kasnije prepoznati kao potencijalno sredstvo u liječenju bakterijskih infekcija

Question 96

Koje su osnovne strukture bakteriofaga?

Answer 96

Struktura bakteriofaga obično se sastoji od: Kapside: proteinskog omotača koji sadrži genetski materijal (DNA ili RNA), Repnog dijela: koji omogućuje prianjanje na bakterijsku stanicu i ubrizgavanje genetskog materijala, Bičastih niti: koje pomažu u prepoznavanju i vezanju za specifične bakterije

Question 97

Koja su dva glavna ciklusa replikacije bakteriofaga?

Answer 97

Bakteriofagi imaju dva glavna ciklusa replikacije: Litički ciklus: fagi se brzo razmnožavaju unutar bakterije, a zatim je uništavaju. Lizogeni ciklus: fagov genom se integrira u bakterijski genom i može ostati neaktivan kroz dulje vrijeme

Question 98

Kako funkcionira litički ciklus bakteriofaga?

Answer 98

U litičkom ciklusu, bakteriofag se veže na bakterijsku stanicu, ubrizgava svoj genetski materijal te preuzima kontrolu nad staničnim mehanizmima kako bi proizveo nove virusne čestice. Na kraju, bakterijska stanica se lizira (pukne) i oslobađa nove fage​

Question 99

Što je lizogeni ciklus i kako se razlikuje od litičkog?

Answer 99

Lizogeni ciklus razlikuje se od litičkog po tome što bakteriofagov genom integrira u bakterijski kromosom i ostaje neaktivan (provirus). U ovoj fazi, bakterija nastavlja živjeti i dijeliti se, prenoseći fagov genetski materijal na potomstvo. Pod određenim uvjetima, lizogeni ciklus može prijeći u litički​

Question 100

Kako bakteriofagi specifično prepoznaju bakterije koje će inficirati?

Answer 100

Specifičnost bakteriofaga ovisi o proteinima na površini faga koji prepoznaju određene receptore na površini bakterije. Ovaj specifični vezni mehanizam omogućuje fagovima da ciljaju samo određene vrste bakterija​

Question 101

Koji je potencijal bakteriofaga u medicini?

Answer 101

Potencijal bakteriofaga u medicini leži u njihovoj sposobnosti da ciljano uništavaju bakterije, čak i one otporne na antibiotike. Bakteriofagi se koriste u terapiji bakterijskih infekcija (fagoterapija), posebno u slučajevima kada antibiotici nisu učinkoviti​

Question 102

Kako bakterije razvijaju otpornost na bakteriofage?

Answer 102

Otpornost na bakteriofage bakterije razvijaju kroz nekoliko mehanizama: Promjena receptora na površini bakterija koje fag prepoznaje. Oslobađanje enzima koji degradiraju fagov DNK nakon ulaska u bakteriju. Korištenje CRISPR sustava, koji pamti genetski materijal fagova i omogućuje bakteriji da se obrani od ponovne infekcije

Question 103

Koji su primjeri korištenja bakteriofaga u terapiji?

Answer 103

Primjeri korištenja bakteriofaga u terapiji uključuju njihovu upotrebu za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama otpornih na antibiotike, kao što su Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Fagoterapija se koristi i u prehrambenoj industriji za suzbijanje bakterijskih kontaminacija​(