Ispit Flashcards
(167 cards)
1
Q
Što je sigurnost prema općoj teoriji sigurnosti?
A
Sigurnost je stanje zaštićenosti pojedinaca, društva, države, životnih interesa, nacionalnih interesa te pokazatelj stanja sustava u odnosu na nepovoljne aktivnosti koje zaštićenost ugrožavaju.
2
Q
Koja su obilježja društvenih pojava?
A
- Složenija od prirodnih pojava
- Dinamička
- Teže ih je egzaktno mjeriti
- Povijesna dimenzija
- Ovisne o djelatnosti ljudi
- Teže ih je predvidjeti
3
Q
Što podrazumijeva opća teorija sigurnosti?
A
Sinkronizaciju optimalne strukture sustava sigurnosti, zasnovane na ciljevima i zadacima, mjestu i ulozi njegovih osnovnih komponenti i njihovih uzajamnih utjecaja.
4
Q
Koje su manifestacije sigurnosti u praktičnom životu?
A
- Konstitucionalne mjere
- Interakcija znanosti, iskustva i kulture
- Životno-praktične mjere
5
Q
Koji su najvažniji elementi pojma sigurnosti iz interdisciplinarnog aspekta?
A
- Stanje potencijalnih žrtava
- Sposobnost objekta da sačuva svoju suštinu
- Svojstvo sustava sigurnosti
6
Q
Koji su glavni ciljevi opće znanosti o sigurnosti?
A
- Otkrivanje zakonitosti sigurnog razvoja biosfere
- Proučavanje, uspoređivanje, klasificiranje i sustavizacija složenih događaja
7
Q
Kako se definira znanost?
A
Znanost se najčešće definira kao traženje reda, zakonitosti u prirodi.
8
Q
Što je znanstvena teorija?
A
Skup logički međusobno povezanih iskaza i implikacija koje se koriste za tumačenje nekog skupa pojava.
9
Q
Koje su metode istraživanja?
A
Racionalno-empirijski postupci koji vode novim istinitim spoznajama.
10
Q
Što je hipoteza?
A
Iskaz koji predviđa odnos između varijabli ili pojednostavljeno, dva ili više pojmova.
11
Q
Što je zakon u znanosti?
A
Trajna, nužna i bitna veza između pojava i procesa.
12
Q
Koji su osnovni ciljevi znanosti?
A
- Znanstveni opis pojava
- Znanstvena klasifikacija
- Znanstveno objašnjenje
- Predviđanje fenomena
- Kontrola fenomena
13
Q
Što je empirijska teorija?
A
Opisuje društvo kakvo ono jest i teži biti ISTINITA.
14
Q
Što je normativna teorija?
A
Opisuje društvo kakvo bi trebalo biti i teži biti ISTINSKA.
15
Q
Kako se normativna teorija razlikuje od ideologije?
A
Ideologija je posebna po sadržaju, a opća po formi, dok je normativna posebna i po sadržaju i po formi.
16
Q
Kako se normativna teorija razlikuje od znanstvene prognoze?
A
Znanstvena prognoza previđa budućnost pod danim uvjetima.
17
Q
Što je znanstvena paradigma?
A
Skup općih gnoseološko-epistemoloških načela na temelju kojih se utvrđuju dosezi i ciljevi znanstvene spoznaje.
18
Q
Koji su elementi znanstveno utemeljenih spoznaja?
A
- Opći pristup je empirijski
- Definicije pojmova su jasne
- Pretpostavke su provjerljive
- Opažanje je sustavno
- Mjerenje je valjano
- Instrumenti su točni
- Izvještavanje je objektivno
- Zaključci su utemeljeni na činjenicama
- Stav je kritičan
19
Q
Što su normativne teorije želja?
A
Teorije koje svi ljudi imaju o svojim željama
Normativne teorije opisuju što se želi postići u društvenim kontekstima.
20
Q
Kako se razlikuje znanstvena prognoza od normativne teorije?
A
Znanstvena prognoza previđa budućnost pod danim uvjetima
Ne mora se ostvariti, dok normativna teorija opisuje željene ciljeve.
21
Q
Što je idealni tip u društvenim znanostima?
A
Zamisao društvene stvarnosti koja bi se događala kad bi bila racionalno upravljena cilju
Idealni tip nije ni normativan ni empirijski.
22
Q
Kako normativna teorija i povijesno-komparativna metoda međusobno djeluju?
A
Ocjena društva dobiva se usporedbom stvarnog stanja s normativnom teorijom
Komparativna metoda otkriva stvarne razlike u obilježjima društava.
23
Q
Koja je razlika između znanosti i politike?
A
Znanost otkriva odnose u društvu, dok je politika iracionalna.
24
Q
Što predstavlja metodologija istraživanja?
A
Sustav filozofsko-spoznajnih pretpostavki, pravila i uputa za provođenje znanstvenih istraživanja.
25
Što je znanstvena metoda?
Skup spoznajno-epistemoloških načela, logičkih i proceduralnih pravila primijenjenih u znanstvenoj praksi.
26
Kako se definira znanstveno istraživanje?
Sustavan način postavljanja pitanja i odgovaranja na njih.
27
Koje su bitne odlike znanstvenog mišljenja?
Sustavnost, objektivnost, kontroliranost uvjeta, verificiranost, opreznost u generaliziranju
## Footnote
Ove odlike razlikuju znanstveno mišljenje od svakodnevnog razmišljanja.
28
Što podrazumijeva pojam ispitivanje?
Posebne postupke za opažanje, prikupljanje i evidentiranje činjenica o fenomenima.
29
Koje su temeljne vrste znanstvenih istraživanja?
Temeljna, primijenjena, razvojna
## Footnote
Ove vrste odražavaju smisao istraživanja.
30
Što su temeljna znanstvena istraživanja?
Istraživanja koja povećavaju opći fond znanstvenih činjenica i znanja bez praktičnih ciljeva.
31
Koje su vrste temeljnih znanstvenih istraživanja?
Neusmjerena i usmjerena istraživanja.
32
Što su primijenjena znanstvena istraživanja?
Istraživanja koja dovode do lako primjenjivih znanja i rješenja.
33
Što obuhvaćaju razvojna znanstvena istraživanja?
Započinjanje proizvodnje novih materijala i tehnologija.
34
Koje su specifične podjele društvenih istraživanja?
Temeljno, primijenjeno, razvojno, evaluacijsko, akcijsko
## Footnote
Ove podjele se temelje na svrsi istraživanja.
35
Što je multidisciplinarnost?
Situacija kada se problemom bave više znanosti bez integriranog pristupa.
36
Kako se definira interdisciplinarnost?
Interakcija raznih disciplina radi rješavanja određenih problema.
37
Što je transdisciplinarnost?
Kombinacija disciplinarnog i nedisciplinarnog pristupa, povezuje znanost i društvo.
38
Koje su dominantne znanstvene paradigme?
Kvantitativna i kvalitativna
## Footnote
Ove paradigme oblikuju istraživačke metode i pristupe.
39
Što karakterizira kvantitativna istraživanja?
Temeljena na empirijsko-analitičkim i hipotetičko-deduktivnim procedurama.
40
Koji su ciljevi kvalitativnih istraživanja?
Doznavanje bitnih činjenica o pojedincu i procesima koji se odvijaju.
41
Što je metodologija znanstvenog istraživanja?
Sustav pravila i uputa za provođenje istraživanja.
42
Što podrazumijeva pojam fenomen?
Dio objektivne stvarnosti.
43
Kako se evidentiraju znanstvene činjenice?
Kroz analizu, opažanje, intervjuiranje, procjenjivanje, testiranje.
44
Koji su kriteriji u znanosti?
Testabilnost, objektivnost, operacionalizacija, uzročnost i koreliranost.
45
Što je deterministički pristup?
Postojanje zakonitosti u prirodi koje se ne može potpuno izjednačiti s uzročnošću.
46
Koja je razlika između determinističkih i probabilističkih metoda?
Deterministički su potpun, a probabilistički su uvjetni.
47
Što je determinizam u prirodnim znanostima?
Potpun ili funkcionalan, gdje se jedan događaj sigurno događa nakon drugog.
48
Kako se determinizam razlikuje u društvenim znanostima?
Koriste se probabilističke metode, gdje se jedan događaj možda dogodi nakon drugog.
49
Koje su faze kvantitativnog istraživanja?
* Izbor i analiza istraživačkog problema
* Određivanje područja znanstvene analize
* Definiranje pojmova i njihova analiza
* Određivanje konkretnih ciljeva i zadataka istraživanja
* Postavljanje hipoteza
* Identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli
* Utvrđivanje nacrta istraživanja
* Izbor i razrada metoda, postupaka i instrumenata
* Planiranje i provođenje terenskog dijela istraživanja
* Sređivanje i obrada podataka
* Analiza i interpretacija podataka
* Pisanje izvješća i odabir načina objavljivanja rezultata.
50
Što podrazumijeva kvalitativna paradigma istraživanja?
Pokušava razumjeti značenje koje ljudi pridaju fenomenima i odnosima.
51
Kako se definira istraživački problem?
Ono što ne možemo riješiti učenjem ili znanjem i zahtijeva istraživanje.
52
Koja načela pomažu uočavanju problema?
* Novina
* Važnost i primjenljivost
* Radoznalost i interesi
* Stručnost istraživača
* Oprema i uvjeti rada
* Mogućnost pokroviteljstva i suradnje
* Troškovi, rizik i opasnosti
* Vrijeme
* Aktualnost problema
* Mogućnost rješenja istraživanjem.
53
Što je paradigma u znanosti?
Skup osnovnih pretpostavki ili pravila za poimanje stvarnosti.
54
Kako se razlikuju teorija i paradigma?
Paradigma se uzima zdravo za gotovo, dok su teorija i hipoteza provjerljive.
55
Što je znanstveni zakon?
Koherentan skup iskustveno uopćenih tvrdnji o odnosima među fenomenima.
56
Što su znanstveni konstrukti?
Temeljni strukturalni elementi svake teorije, koji predstavljaju odmak od empirijskih podataka.
57
Koje su vrste hipoteza?
* Deducirane
* Inducirane.
58
Što je operacionalizacija?
Precizno utvrđivanje i opisivanje nekog pojma ili predmeta analize.
59
Koja su dva osnovna tipa konstrukta?
* Hipotetski konstrukt
* Intervenirajuća varijabla.
60
Što je medijatorska varijabla?
Generativni mehanizam kroz koji nezavisna varijabla ostvaruje svoj utjecaj na kriterij.
61
Koji su kriteriji za dobre hipoteze?
* Valjanost
* Pojmovna jasnoća
* Iskustvena provjerljivost
* Specifičnost
* Povezanost s teorijom.
62
Što je konceptualizacija?
Stvaranje pojma od neposrednog osjetilnog doživljaja do mišljenja.
63
Istraživački problem i cilj istraživanja su rezultat čega?
Uočavanja nedovoljno jasno i precizno formuliranih odgovora ili diskrepancija.
64
Što se podrazumijeva pod hipotezom?
Specijalizirana tvrdnja u obliku predviđanja o odnosu između varijabli.
65
Što je intervenira varijabla?
Oznaka za interne, 'skrivene' čimbenike koji posreduju između podražajne situacije i reakcije ispitanika.
66
Koje su faze istraživačkog procesa?
* Izbor i analiza problema
* Definiranje pojmova
* Postavljanje hipoteza
* Planiranje i provođenje terenskog istraživanja.
67
Što su varijable u istraživanju?
Kvantitativna ili kvalitativna svojstva fenomena koji su predmet istraživanja.
68
Na koje dvije vrste se varijable dijele prema hipotezi?
Zavisne varijable i nezavisne varijable.
69
Što su zavisne varijable?
Obilježja fenomena ili entiteta o čijim stanjima ili promjenama se u istraživanju želi spoznati.
70
Što su nezavisne varijable?
Obilježja fenomena ili entiteta pomoću kojih se opisuju ili klasificiraju zavisne varijable.
71
Što je mjerenje?
Pridjeljivanje brojeva objektima, pojavama itd. u skladu s nekim pravilima.
72
Koji su osnovni elementi mjerenja?
* Mjerni instrumenti
* Pravila
* Atributi ili svojstva
* Objekti
73
Koje su vrste mjernih postupaka?
* Direktni
* Indirektni
74
Što je nominalna skala mjerenja?
Skala gdje svaki broj ima svoj identitet i ne govori o količini niti o redoslijedu.
75
Što je ordinalna skala mjerenja?
Skala gdje se brojevi mogu redati po veličini, ali ne znamo ništa o količini.
76
Koje su karakteristike mjernog postupka?
* Valjanost
* Pouzdanost
* Objektivnost
* Osjetljivost ili diskriminativnost
77
Što je valjanost u mjernim postupcima?
Metrijska karakteristika koja pokazuje mjeri li postupak ono što smatramo da mjeri.
78
Kako se mjeri pouzdanost?
* Test-retest pouzdanost
* Cronbach's alfa koeficijent
79
Što je biometrija?
Disciplina koja se bavi mjerenjem u biomedicini.
80
Koja su tri područja biometrije?
* Teorija skaliranja
* Teorija testova
* Faktorska analiza
81
Što je populacija u istraživanju?
Svi mogući članovi neke skupine koji posjeduju određene karakteristike.
82
Što je uzorak?
Ograničeni broj članova neke populacije.
83
Koje su metrijske karakteristike mjernog postupka?
* Valjanost
* Pouzdanost
* Objektivnost
* Osjetljivost
84
Što označava negativno asimetrična distribucija?
Prelagane zadatke, primjerice, preveliki broj odlikaša.
85
Što označava pozitivno asimetrična distribucija?
Previše teške zadatke, primjerice, test izdržljivosti za najizdržljivije kandidate.
86
Što je teorijska valjanost?
Nastojanje utvrđivanja mjeri li mjerni postupak određeni teorijski konstrukt.
87
Koje su vrste valjanosti?
* Praktična valjanost
* Teorijska valjanost
88
Što je populacija u kontekstu statistike?
Svi mogući članovi neke skupine koji posjeduju određene karakteristike.
89
Što je uzorak?
Ograničeni broj članova neke populacije koji će biti istraživan.
90
Kako se naziva uzorak koji nepristrano predstavlja populaciju?
Reprezentativni uzorak.
91
Koje su dvije osnovne strategije izbora članova populacije u uzorak?
1. Uzorci uz primjenu teorije vjerojatnosti (probabilistički)
2. Uzorci bez primjene teorije vjerojatnosti (neprobabilistički)
92
Koje su karakteristike uzoraka uz primjenu teorije vjerojatnosti?
* Korektna (nepristrana) selekcija elemenata uzorka
* ZADOVOLJAVAJUĆA reprezentativnost uzorka u odnosu na karakteristike definirane populacije
* Mogućnost izračunavanja greške uzorkovanja
93
Što je jednostavni slučajni uzorak?
Svaki član populacije ima jednaku priliku da bude izabran u uzorak.
94
Što je sustavni uzorak?
Uzorak gdje se iz populacije odabire svaki N-ti član.
95
Što je stratificirani uzorak?
Uzorak koji sadrži slojeve u istoj proporciji u populaciji.
96
Što je cluster uzorak?
Populacija se podijeli u nekoliko grupa, a odabire se slučajno određeni broj grupa.
97
Što su uzorci bez primjene teorije vjerojatnosti?
Uzorci gdje je nepoznata vjerojatnost izbora svake jedinice.
98
Što je kvotni uzorak?
Uzorak gdje se odrede stratumi, a slobodno se iz svakog predviđenog stratuma odabere definirani broj članova.
99
Što je namjerni uzorak?
Uzorak koji sadrži članove odabrane prema zadovoljenju izabranih kriterija.
100
Što je prigodni uzorak?
Uzorak sastavljen od članova koji su dostupni istraživaču.
101
Što je uzorak snježne grude?
Inicijalno identificiranje i kvalificiranje skupa članova koji mogu pomoći u pronalaženju ostalih sudionika istraživanja.
102
Što je pseudoslučajni uzorak?
Uzorak koji ne temelji na matematičkoj vjerojatnosti.
103
Što je uzorak dobrovoljaca?
Uzorak koji uključuje samo one ispitanike koji su se dobrovoljno javili.
104
Kako se definira dobar uzorak?
Dobar uzorak ne mora nužno predstavljati određeni dio populacije, već je veći uzorak obično reprezentativniji.
105
Što je statistika?
Znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem masovnih pojava.
106
Što proučava statistika?
Varijabilnost obilježja masovnih pojava.
107
Koje su vrste obilježja u statistici?
* Atributivna obilježja
* Numerička obilježja
108
Što je varijacija?
Odstupanje u odnosu na druge vrijednosti.
109
Što je deskriptivna statistika?
Statistika koja brojčano opisuje uzorak koji obrađujemo.
110
Što omogućuje inferencijalna statistika?
Zaključivanje o naravi izmjerenih podataka.
111
Koje su dvije glavne vrste statističkih metoda?
* Deskriptivna statistika
* Inferencijalna statistika
112
Što je aritmetička sredina?
Zbroj skupa rezultata podijeljen s brojem rezultata.
113
Što je medijan?
Točka od koje je najmanja suma svih odstupanja.
114
Što je mod?
Određena frekvencijom rezultata.
115
Što odražava geometrijska sredina?
Prosječnu mjeru brzine nekih promjena.
116
Što je harmonijska sredina?
Koristi se za dobivanje prosjeka nekih odnosa.
117
Što je raspon?
Razlika između najveće i najmanje izmjerene vrijednosti.
118
Što je varijanca?
Prosječna mjera apsolutnih odstupanja od srednje vrijednosti.
119
Što je standardna devijacija?
Mjera normalne distribucije koja pokazuje gustoću rezultata oko aritmetičke sredine.
120
Što je koeficijent relativnog varijabiliteta?
Omjer standardnog raspršenja i aritmetičke sredine pomnožen sa 100.
121
Što je normalna (Gaussova) raspodjela?
Raspodjela koja u grafičkom prikazu ima zvonolik oblik.
122
Koji su parametri normalne distribucije?
* Aritmetička sredina
* Standardno raspršenje
123
Što su kvartili?
Dijele rezultate na 4 jednako velike skupine.
124
Što su decili?
Dijele ukupan broj rezultata na 10 jednakih dijelova.
125
Što su centili?
Dijele ukupan broj rezultata na 100 jednakih dijelova.
126
Koja je svrha Z-vrijednosti?
Predstavljaju položaj rezultata u odnosu na odstupanje od aritmetičke sredine.
127
Da li deskriptivna statistika omogućuje zaključivanje o naravi izmjerenih podataka?
Ne, to omogućuje inferencijalna statistika.
128
Da li neparametrijsku statistiku čine postupci obrade podataka na normalno distribuiranim podacima?
Ne, to je parametrijska statistika.
129
Da li harmonijsku sredinu koristimo za prosjeke nekih odnosa?
Da.
130
Da li je dovoljno definirati populaciju prostorno i vremenski?
Ne, mora biti i pojmovno definirana.
131
Da li je valjan mjerni instrument onaj čiji rezultati ne ovise o onome tko to mjerenje provodi?
Da.
132
Što je neparametrijska statistika?
Postupci obrade podataka na podacima koji su normalno distribuirani
133
Kada koristimo harmonijsku sredinu?
Kada želimo dobiti prosjeke nekih odnosa
134
Kako se definira populacija?
Prostorno i vremenski
135
Što je valjan mjerni instrument?
Onaj čiji rezultati ne ovise o onome tko to mjerenje provodi
136
Što je paradigma?
Skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo
137
Što je operacionalizacija?
Precizno utvrđivanje i opisivanje nekog pojma ili predmeta analize
138
Kako se definira hipoteza?
Specijalizirana tvrdnja u obliku predviđanja
139
Koja istraživanja se bave usporedbom i odnosom varijabli?
Asocijacijska istraživanja
140
Što opisuju deskriptivna istraživanja?
Samo stanje u populaciji
141
Kako se naziva nezavisna varijabla?
Predmet mjerenja
142
Što su temeljna istraživanja?
Istraživanja koja imaju za cilj pronalaženje novih znanja o podrijetlu i uzrocima pojava i činjenica
143
Što su varijable?
Kvantitativna ili kvalitativna svojstva fenomena koji su predmet istraživanja
144
Kako se još naziva zavisna varijabla?
Kriterijska varijabla
145
Što pokazuje pouzdan mjerni instrument?
Konstantnu pogrešku
146
Što negativno asimetrična distribucija upućuje?
Na prelagane zadatke
147
Na čemu se temelji pseudoslučajni uzorak?
Na matematičkoj vjerojatnosti
148
Što je neeksperimentalno istraživanje?
Sustavno empirijsko istraživanje u kojem znanstvenik nema izravnu kontrolu nad zavisnom varijablom
149
Što daje koeficijent relativnog varijabiliteta?
Informaciju u kojem svojstvu neka grupa varira više, a u kojem manje
150
Kada se primjenjuju Z-vrijednosti?
Samo u slučaju normalne raspodjele
151
Što je uzorak?
Ograničeni broj članova neke populacije koji će biti ispitan
152
Što dovode primijenjena istraživanja?
Uvećanje znanja koja će se moći lako i brzo praktično primijeniti
153
Što mora biti hipoteza?
U vezi sa teorijom
154
Što je jedan od osnovnih ciljeva znanosti?
Predviđanje
155
Kako se definira sigurnost?
Kao relativno nova znanstvena disciplina koja pripada grupi društvenih znanosti
156
Što je metodologija istraživanja?
Sustav pravila i uputa kako se provode istraživanja
157
Koji su mjerni postupci?
Direktni i indirektni
158
Što označava pouzdanost?
Metrijska karakteristika nekog mjernog postupka koja pokazuje mjeri li se postupak
159
Što je nužan uvjet?
Pojava ili proces koji izaziva promjene na drugim procesima i pojavama
160
Što je valjanost?
Metrijska karakteristika nekog mjernog postupka koja pokazuje mjeri li taj postupak ono što smatramo da mjeri
161
Kako se još naziva zavisna varijabla?
Predmet mjerenja
162
Koja varijabla se ne mijenja od strane eksperimentatora?
Zavisna varijabla
163
Može li znanstveno istraživanje proučavati činjenice?
Da
164
Što je pozitivno asimetrična distribucija?
Upoza preteške zadatke
165
Što je omjerna skala?
Skala koja ima apsolutnu nulu
166
Što se razlikuje u pojmu?
Riječ od značenja
167
Što je uzrok?
Pojava ili proces koji izaziva promjene na drugim procesima i pojavama
