ISPIT

Question 1

što je leksikologija?

Answer 1

• grana jezikoslovlja koja proučava i opisuje leksik jednog jezika, ukupnost riječi i njihovih frazeoloških ekvivalenata
• važan odnos s: morfologijom, tvorbom riječi, semantikom, etimologijom, leksikografijom
  -20. st.

Question 2

od čega se sastoji komunikacijski sustav?

Answer 2

od jezika (lingvistika) i nejezičnih kodova (semiologija)
- ubraja se i znakovni sustav

Question 3

što je jezik?

Answer 3

sustav znakova za komunikaciju u govornoj zajednici

Question 4

u čemu se očituje narav jezičnog znaka?

Answer 4

u značenjskom trokutu
označitelj (jezični znak)-označenik (izraz/sadržaj) -imenovani predmet (označilac)

Question 5

koja je podjela riječi po stupnju određenosti svog značenja?

Answer 5

punoznačnice (gramatičko i leksičko značenje) i nepunoznačnice (gramatičko značenje; prijedlozi, veznici, uzvici, čestice)

Question 6

što je leksem?

Answer 6

oblik samoznačnice koji predstavlja ukupnost svojih oblika i značenja

Question 7

što je leksik?

Answer 7

skup svih leksema određenog jezika

Question 8

što je monosemija, a što polisemija?

Answer 8

monosemija ili jednoznačnost - riječi koje imaju jedno značenje

polisemija ili višeznačnost - 2 ili više značenja

Question 9

što je preneseno značenje?

Answer 9

prenošenje obilježja jednog semema na drugi
- metafora i metonimija

Question 10

što je metafora te nabroji vrste?

Answer 10

• prijenos značenja na temelju sličnosti
• okamenjena, književna, jezična, konceptualna

Question 11

što je metonimija?

Answer 11

prijenos značenja zbog susjedstva onoga što riječi znače (npr. boca može označavati i posudu i količinu)

Question 12

zašto je važna značenjska raščlamba?

Answer 12

važna je u utvrđivanju značenjskih odnosa među leksemima (npr. žena i djevojčica)

Question 13

što je denotat i konotat?

Answer 13

denotat je osnovno značenje
konotat je konotativno značenje (podruštvljeno i individualno)

Question 14

što je sinonimija?

Answer 14

pojava semantičkog odnosa između dvaju ili više leksema koji pripadaju istoj vrsti riječi i imaju različite izraze, a sadržaji im se podudaraju

• riječi različita izraza, a istoga ili bliskog značenja (npr. dijete, derište)

Question 15

kako se dijele sinonimi?

Answer 15

bliskoznačnice (djelomični) i istoznačnice (potpuni)

istoznačnice mogu biti:
1. posuđenice (tisuća-hiljada)
2. čestoća uporabe (ljiljan-lijer)
3. regionalizmi (luk-kapula)
4. žargon (glava-tikva)

Question 16

što je antonimija?

Answer 16

leksemi suprotna značenja

Question 17

koja je podjela antonima po podrijetlu?

Answer 17

1. raznokorijenski (pravi) - nema etimološke veze; istina-laž
2. istokorijenski (tvorbeni) - rezultat su tvorbe riječi; upisati-ispisati

Question 18

koja je podjela antonima po naravi značenjske opreke?

Answer 18

a) binarni (živ-mrtav, dječak-djevojčica)
b) stupnjeviti (nizak-povisok-visok)
c) obratni (pradjed-praunuk)

Question 19

koja je podjela antonima po usvojenosti?

Answer 19

1. općejezični (visok-nizak)
2. individualni (Cesarić: vino-žuć)

Question 20

kakva može biti antonimija?

Answer 20

djelomična (dan-noć) i višestruka (star-mlad,nov,moderan)
- i oksimoron (pametna glupost)

Question 21

što je homonimija?

Answer 21

pojava izjednačavanja izraza dvaju leksema različitih značenja (npr. kartaški)
- leksemi jednakih izraza, a različitih sadržaja
- mogu biti OBLIČNI (supruga, gol) i LEKSIČKI (kosa,bor)

Question 22

što je paronimija?

Answer 22

semantički odnos dviju ili više riječi iste vrste, iste tvorbene porodice, bliska značenja, ali međusobno isključive u istom kontekstu

• npr. elektronički i elektronski, imenički i imenični, mesni i mesnat
• naziva se i bliskoznačnost

Question 23

koje su vrste paronima?

Answer 23

a) sufiksalni: primatelj-primalac
b) prefiksalni: pojasniti-objasniti
c) korijenski: zeleniti-zelenjeti

Question 24

kako se dijeli leksik prema opsegu komunikacijske uporabe?

Answer 24

1. leksik ograničene uporabe (terminologija)
2. opći leksik

Question 25

kako se dijeli leksik prema vremenskoj raslojenosti?

Answer 25

1. aktivni leksik 2. leksik na prijelazu (zastarjelice, pomodnice, novotvorenice (neologizmi), oživljenice) 3. pasivni leksik (historizmi, arhaizmi, nekrotizmi, knjiški leksemi)

Question 26

kako se dijeli leksik prema područnoj raslojenosti?

Answer 26

1. lokalizmi (gospar - oko Dubrovnika) 2. regionalizmi (polpeta - Istra) 3. dijalektizmi

Question 27

koja je podjela funkcionalnih stilova prema Pranjkoviću?

Answer 27

1. NOMINALNI (apstraktni): znanstveni, publicistički, administrativni; imenske konstrukcije; predmet 2. VERBALNI (konkretni): razgovorni, beletristički; glagolske konstrukcije; radnja

Question 28

koji su funkcionalni stilovi prema tradicionalnoj školskoj podjeli?

Answer 28

književnoumjetnički (beletristički), znanstveni, administrativni, publicistički (novinarski), razgovorni

Question 29

koje su odlike standardnog jezika?

Answer 29

nadteritorijalnost, nadnacionalnost, nadprofesionalnost, nadkulturalnost, naddijalektalnost, nadkonfesionalnost

Question 30

kakvi mogu biti dijalektizmi?

Answer 30

1. potpuno leksički: strana i banda 2. leksičko-semantički: tovar 3. tvorbeni: slonek 4. fonološki: megla 5. etnografski: fuži, bevanda, trešete, briškula

Question 31

koja su tri tipa posuđivanja?

Answer 31

1. izravno: jezik davatelj -> jezik primatelj 2. posredno: Jezik davatelj -> jezik posrednik -> jezik primatelj 3. kružno: jezik davatelj -> jezik primatelj -> jezik davatelj 1 -> jezik primatelj 1

Question 32

koja su tri stupnja posuđivanja?

Answer 32

prebacivanje, interferencija, integracija

Question 33

što su kalkovi?

Answer 33

doslovno prevedene strane riječi (skyscraper, ubermensch)

Question 34

navedi vrste prilagodbe posuđenica.

Answer 34

grafijska i pravopisna (transkripcija i transliteracija), fonološka (potpuna, djelomična, slobodna), morfološka (nulta/kompromisna i potpuna), značenjska (primarna i sekundarna)

Question 35

nabroji vrste riječi stranog podrijetla.

Answer 35

tuđe riječi (New York, ad astra, make up), tuđice (bicikl, fajl), prilagođenice (printer, sprint), usvojenice (šećer, čarapa), egzotizmi (votka, kimono, emu), eponimi (cepelin, sendvić), barbarizmi

Question 36

što je rječnik?

Answer 36

samostalni popis leksema koji sadrži lekseme određenog jezika s objašnjenjem njihova značenja

Question 37

kakvi mogu biti rječnici?

Answer 37

jezični (rječnici jezika) i enciklopedijski (predmetni rječnici; po opsegu enciklopedije i leksikoni, a po sadržaju opći i posebni)

Question 38

kakvi mogu biti jezični rječnici?

Answer 38

po sadržaju: općejezični, posebni po broju jezika: jednojezični, dvojezični, višejezični po opsegu: mali, srednji, veliki važna podjela: OPISNI (deskriptivni) i NORMATIVNI (preskriptivni)

Question 39

kakvi su jednojezični rječnici?

Answer 39

objasnidbeni rječnici

Question 40

što sadrži leksikografska jedinica?

Answer 40

natuknicu, odrednice i definiciju

Question 41

što je meronimija?

Answer 41

leksičko-semantički odnos među leksemima kao označitelja dijelova nekog složenog označenika (dio prema cjelini, značenje jednoga leksema označuje dio značenja drugoga leksema) - važan za opisivanje

Question 42

kako su poredani leksemi u konceptualnoj leksikografiji?

Answer 42

po sličnosti značenja

Question 43

nabroji vrste konceptualnih rječnika.

Answer 43

tezaurusi, slikovni rječnici, vokabulariji i vulgariji (latinski), hibridni oblici rječnika (e-rječnici)

Question 44

nabroji 5 hrvatsko-engleskih rječnika i opiši jedan.

Question 45

što je tezaurus?

Answer 45

terminološki rječnik sa sustavno uređenim nazivima određenog područja - ne definira točnu riječ - važnost hijerarhije, asocijacija i sintagmatski odnosi

Question 46

kada se pojavljuju prvi e-rječnici?

Answer 46

80-ih godina 20.st. - hrvatski mrežni rječnik (mrežnik)