jezik Flashcards

(42 cards)

1
Q

faze ucenja vokalizacije kod ptica

A

perceptivno podesavanje na melodiju
ucenje melodije
kristalizacija naucenog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

nervna mrezza ptica

A

nekoliko jedaara i putevi kojji kontrolisu protok informacija izmedju ovih jedara
izlaz prema vokalnom organu sirinksu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sta se nalazi u prednjem mozgu ptica

A

visi vokalni centar i robusno jedro arhistriatuma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

cime su povezane HVc RA

A

XII kranijalnim nervom u mozdanom stabluu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

sta kontrolise XII kranijalni nerv

A

sirinks

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

do cega vode lezije ovih struktura

A

gubitak sposobnosti pevanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

indirektna veza HVc i

A

jedro mozdanog stabla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

sta izaziva elektricna stimulacija subkortikalnih zona limbicke oblasti

A

vokalizaciju ili druga refleksna ponasanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

gesnerova teorija afazija

A

stanje usled povrede mozga
nemogucnost povezivanja slika ili apstraktnih predstava sa njihovim ekspresivnim verbalnim simbolima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

brokaova zona

A

donja ceona vijuga leve hemisfere (brodmanova polja 44 45)
okolni ceoni regioni (polja 6 8 9 10 46)
bela masa
insula
bazalne ganglije
mali deo gornje slepoocne vijuge

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

karaktetristike brokaove afazije

A

usporen i otezan govor
poremecena artikulacija
gubitak melodicne intonacije normalnog govora
teskoce pri ponavljanju izgovorene slozene recenice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kakva je komunikacija kod ljudi sa brokaovom afazijom

A

uspesna, izbor reci je korektan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

novije studije brokaove afazije

A

nije samo poremecaj produkcije govora, vec obuhvata i deficite u sintaksickoj obradi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

brokaova zona je sta u radnoj memoriji

A

fonoloska petlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

najcesce ostecene strukture kod ljudi sa BA su deo nervne mreze za sta

A

za povezivanje fonema u reci i reci u recenice
odgovorna za relacione aspekte jezika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

vernikeova zona

A

medijalni slepoocni korteks (polje 22)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kora u kojoj se nalazi vernikeova zona

A

auditivna kora

18
Q

govor u VA

A

tecan, melodican (nema problema sa artikulacijom)
sadrzaj izgovorenog je nejasan jer je los izbor reci i fonema

19
Q

sta obuhvataju fonemske parafazije

A

brkanje redosleda fonema, grupe fonema, tako da se remeti fonemska struktura reci

20
Q

sta obuhvata verbalna/semanticka parafazija

A

teskoca da se izabere rec koja najvise odgovara zeljenom znacenju

21
Q

karakteristika kondukcione afazije

A

razumevanje jednostavnih recenica
smislen govor
ne mogu da istovetno ponove recenicu
ne mogu efikasno da povezuju foneme - prave fonemske parafazicne greske

22
Q

vernike-gesvnidov model (sta je povezano cime)

A

vernikeova i brokaova zona su povezane lucnim snopom (fasciculus arcuatus)

23
Q

uloga fasciculus arcuatusa

A

prenos info iz vernikeove zone (razumevanje i semanticki sadrzaj) u brokaovu zonu (fonoloska obrada i formulisanje komandi vokalnom traktu)

24
Q

sta sleduje ostecenju fasciculus arcuatusa

A

remete se dvosmerne veze izmedju b i v

25
trajne kondukcione afazije su uslovljene cime
ostecenje leve gornje slepoocne vijuge i donjeg dela temenog reznja (39 40)
26
sta jos moze da obuhvati kondukciona afazija
ostecenje leve A1 (41 42) insula bela masa
27
vernike-gesvindov model ostalih zona, koja je to afazija
transkortikalna motorna afazija
28
transkortikalna motorna afazija
presecanje veza izmedju govornih zona i zona odgovornih za kontrolu govora
29
sta je ocuvano u transk m a
sposobnost ponavljanja reci, jer je ocuvana veza sa vernikeovom oblascu
30
cime jos mogu biti uslovljene transk
ostecenjem dorzolateralne ceone oblasti - deo asocijativne kore ispred i iznad brokaove zone ostecenjem leve pomocne motorne oblasti (iznad motorne zone)
31
za sta je zaduzena dorzolateralna ceona oblast
za usmeravanje paznje i odrzavanje visih izvrsnih aktivnosti, koje su neophodne pri izboru reci
32
kad se aktivira dorzolateralna ceona oblast
kad ispitanik treba da imenuje moguce radnje vezane sa objektom
33
elektricna stimulacija dorzolaterane ceone oblasti i leve pomocne motorne oblasti
izaziva nevoljnu voalizaciju kod neafazicnih pacijenata
34
u cemu ucestvuje leva pomocna motorna oblast
u inicijaciji govora, posto je povezana sa aktivacijom misica
35
globlan aafazija karakteristike
gubi se sposobnost za razumevanje jezika, formulisanje govora i ponavljanje izgovorenog neke rutine su ocuvane (automatski govor poput uzvika)
36
klasicna globalna afazija
paraliza desne strane lica i tela ostecenje ceonih govornih zona, bazalnih ganglija, insule, gornje slepoocne vijuge, posteriornih govornih zona
37
kako je utvrdjena dominacija leve h
gornja povrsina slepoocnog reznja je veca u lh nego u dh brokaova zona je veca na lh
38
kako je potvrdjena dominacija leve hemisfere
vada procedurom
39
sta je vada procedura
ubrizgavanje natrijum-amitala u karotidnu arteriju kako bi se privremeno paralizovala jedna hemisfera mozga (gubi se senzorna osetljivost na suprotnoj strani tela)
40
sta uslovljava vada procedura
prolaznii gubitak sposobnosti govora (ako se ubrizga u levu karotidnu arteriju)
41
uloga desne hemisfere
komunikativna i emocionalna prozodija, lezije uslovljavaju neadekvatnu intonaciju i neprepoznnavanje emocionalnog tona takodje postoji problem prilikom uklapanja recenica u koherentni narativ ili konverzaciju
42
poremecaji citanja i pisanja
aleksija i agrafija najcesce je ostecenje veze izmedju vizuelnih i govornih zona