K1 Flashcards
(95 cards)
1
Q
3 “razdoblja” razvoja pismenosti
A
izranjajuća pismenost, rana pismenost, čitanje i pisanjes
2
Q
„pretvara se da čita”, prepoznavanje tiska, razvoj rječnika slika riječi, prepoznavanje loga, „škrabanje” , prepoznavanje slova… kućna/obiteljska pismenost - na koje razdoblje se odnosi?
A
izranjajuću pismenost
3
Q
osnovne diskretne vještine koje čine temelj tečnom čitanju (rana pismenost)
A
fonološka svjesnost, rječnik, pripovjedna sposobnost, imenovanje slova, interes za tiskom, svjesnost o tisku, koncept tiska
4
Q
2 razine fonološke svjesnosti
A
fonemska/duboka, slogovna/plitka
5
Q
Obilježja disleksije
A
poteškoće u razumijevanju i praćenju usmeno danih uputa, točno i tečnog čitanja, pisanja i predstavljana pisanog rada, s pravopisom, učenja (posebice putem slušnog modaliteta), prisjećanja informacija, organiziranja info
6
Q
vrste disleksije
A
jezično uvjetovane (80%)
vizualno uvjetovane (20%)
7
Q
prevencija disleksije
A
- važnost odgojitelja i učitelja
- važnost poticanja predčitalačkih vještina
- važnost stvaranja jedinstvenog obrazovnog sustava
- sustavno praćenje djece i jezično procjenjivanje djece za polazak u školu
- rana podrška lošim čitateljima
8
Q
nabroji vrste disgrafije
A
jezična, vizualna, grafomotorna
9
Q
Što je spiralni kurikulum?
A
Predstavljanje gradiva učenicima više puta na različitim nivoima složenosti, ovisno o nj stupnju kognitivnog razvoja (Jerome Bruner)
- ključ uspješnog poučavanja - prevođenje u termine razumljive učenicima
10
Q
Koje su temeljne ideje konstruktivizma?
A
- Znanje je umreženo (povezano kroz različite teme)
- Socijalna priroda učenja - učenje se odvija u interakciji s drugima
- područje približnog razvoja
- učeničko naučavanje
- situacijsko učenje i autentični zadaci
- gradnja skela
11
Q
Koje su temeljne postavke konsturktivizma?
A
- učenje individualni i društveno aktivni proces
- učenje samoregulirani proces (uč konstruiraju znanje)
- za učenje neophodna soc interakcija
- učenje treba biti kontekstualno
- novo učenje treba se oslanjati na postojeće znanje
12
Q
navedi neke primjere konstruktivističkih strategija
A
projektna nastava, problemska nastava, istraživačka nastava, učenje igrom
13
Q
Koje su uloge učitelja u konstruktivističkoj nastavi?
A
podrška učeniku, sloboda za konstrukciju, poticanje rasprave, priprema materijala, poticanje socijalnih interakcija, osigurati okolinu
14
Q
Zašto je varijabilni način potkrepljivanja učinkovitiji od pravilnog?
A
Jer se kod pravilnog stvori navika i očekivanje kada će se potkrepljenje pojaviti pa se ljudi trude samo pred zadavanje potkrepljenja
15
Q
Zašto kažnjavanje nije efikasno?
A
- ne pokazuje kakvo ponašanje je odgovarajuće
- kažnjeno ponašanje nije uklonjeno - samo potisnuto
- nekad dovodi do povećanja ponašanja zbog dobivene pažnje
- osoba ne prepoznaje da je kazna povezana uz neko ponašanje
- kazna često rezultira emocionalnim odgovorima koji mogu dovesti do izbjegavanja
- može rezultirati agresijom
- može uzrokovati psihološku štetu
16
Q
Kada kazna ipak može biti efikasna?
A
dosljedno kažnjavanje, kazna za onog tko je kažnjen, dovoljno snažna ( ne pretjerana), kažnjeno ponašanje jasno opisano, prije zadavanja kaznom priprijećeno?
17
Q
Naša uvjerenja, ponašanje i okolina međusobno su zavisni i utječu jedni na druge - to je?
A
princip recipročne kauzalnosti
18
Q
Definicija učenja prema kognitivističkim teorijama učenja.
A
Promjena u mentalnim strukturama koja nastaje kao posljedica procesa stjecanja novih informacija.
19
Q
Kako zadržati pažnju?
(učenika na gradivo)
A
- poticati aktivan odnos prema zadatku
- veći zadatak razbiti na manje cjeline
- podsjetiti na svrhu i cilj učenja (osobnu korist)
- novo gradivo u primjerenim satima
- promjena aktivnosti
- stanke za razgibavanje
20
Q
Što je kognitivno preopterećenje?
A
Prenatrpanost kapaciteta kratkoročnog pamćenja zbog čega ne može doći do učenja novih materijala.
21
Q
Svjesni kognitivni procesi pomoću kojih se info pripremaju za intergaciju s postojećnim znanjem i pohranu u dugoročno pamćenje.
A
Strategije učenja
22
Q
Strategije učenja prema kognitivistima
A
ponavljanje, organizacija, elaboracija, rješavanje problema
23
Q
3 djela metakognicije
sposobnosti motrenja vl kogn procesa i njihove regulacije
A
znanje, iskustva, vještine
24
Q
Što je metakognitivno znanje?
A
Znanje, teorija ili uvjerenje o samoj osobi i drugima kao kognitivinim bićima te znanje o zadacima i strategijama/načinima procesiranja informacija i različitim kogntivinim funkcijama
25
U kojoj dobi se razvija regulacija kognicije?
10-14 godine
26
Autori modela dubine obrade informacija
Craik i Lockhart
27
Nabroji principe zajedničke svim kognitivnim pristupima učenju:
- privlačenje pažnje
- povezivanje novih info s prethodnim znanjem
- poticanje aktivnog učenja i učenja s razumijevanjem
- sprječavanje kognitivnog preopterećenja
- poticanje elaboracije novih info
- organiziranje kompleksnih info
- osnaživanje metakognicije
28
Prema Nelsonu i Narensu, kognicija se sastoji od koje 2 razine?
objeknte i meta razine
29
Na što se odnosi objektna, a na što meta razina kongicije?
Objektna - kognitivni procesi (percepcija, pamćenje, int, rezoniranje)
Meta - metakognicija (kognicija o kogniciji, model kognicije)
30
Metakognicija je s objektnom razinom povezana kroz koja dva procesa?
nadgledanje i kontrolu
| nagledanje - info o kogn proc
kontrola - djelovanje na kogn procese
31
Počeci razvoja metakognicije su
od 4 do 9 g
32
Koja su dva načina određivanja usklađenosti kognicije i metakognicije?
kalibracija (apsolutna točnost) i rezolucija (relativna točnost)
| 1. stupanj slaganja prosj metakong procj i stv rezultata
## Footnote
2. stupanj u kojem osoba može razlikovati zadatke po pojedinim obilježjima
33
O čemu sve ovisi točnost metakognicije?
razini znanja u području/ekspernosti, kada procjenjujemo (retrospektivne procjene točnije), strukturiranosti sadržaja koji učimo, kvaliteti povratnih info
34
Naziv za kognitivnu pristranost koja dovodi do toga da osobe nižih kognitivnim sposobnosti u nekom području procjenjuju svoje sposobnosti višima nego što zapravo jesu
Dunning-Kruger efekt
35
Kolika je veličina metakognicije na školski uspjeh?
d=.53
36
strategije za razvijanje metakongicije
| kako učenici/studenti mogu poboljšati vlastitu metakogniciju
- postavljanje ciljeva, procjene truda i vremena
- čitanje uz prepričavanje teksta, samopropitivanje, predviđanje nastavka teskta
- koristiti povratne info
- evaluacija procesa učenja
37
Na šta se odnosi 3P model učenja
prethodnice (osobni i obrazovni kontekst), proces (percepcija težine zadatka, motivacija, pristupi učenju), ishodi učenja (promjena u znanju/vještinama, vrijednostima, slici o sebi)
38
3P model učenja - osobni i obrazovni kontekst
| nabroji
osobni: sposobnosti, OI, kognitivni stil, kreativnost, obrazovno iskustvo
obrazovni: kurikulum, osobine nastavnika, pristupi poulavanju, sustav ocjenjivanja
39
3P model učenja - procesi
| nabroji
percepcija težine zadatka, motivacija, prisutpi učenju - aktivan/pasivan stav, ciljna orijentacija, atribucija postignuća, površinski/dubinski, strategije učenja
40
Koje su mjere efikasnosti učenja/poučavanja?
akademsko postignuće - stupanj u kojem je osoba postigla konkretne ishode obrazovanja/učenja (indikatori poput - deklarativno i proceduralno znanje, ocjene, rezultati testova...)
ishodi učenja - mjerljive i opažljive promjene u znanjima, vještinama, slici o sebi, stavovima, vrijednostima...
41
autor knjige Visible learning
John Hattie
42
Zašto su dubinske strategije učenja važne?
dovode do retencije gradiva, stvaranja dugoročnih shema te stvaraju uporabno znanje
43
Determinante efikasnog poučavanja su?
| - maskimalno usvajanje znanja i vještina od strane uč./studenta
1. određivanje očekivanih ishoda i konstruktivno poravnavanje
2. usklađivanje poučavanja s funkcioniranjem kognitivnog aparata
3. vrijeme i način provedeni u poučavanju i školskom učenju
4. profesionalna i komunikacijska kompetentnost nastavnika
44
Što spada u planiranje poučavanja?
identificiranje ishoda učenja, osmišljavanje stukture nastave i nj sadržaj, priprema nastavnih materijala, osmišljavanje načina vrednovanja
45
Kompetencijski pristup obrazovanju temelji se na...
pristupu učenju/poučavanju usmjerenom na učenika
46
_________ su dinamička kombinacija kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih parktičnih vještina te etičkih vrijednosti
kompetencije
| 2 vrste: generičke/opće i područno specifične/profesionalne
47
navedi primjer: makrorazine, intermdeijalne razine, mikrorazine
| (ishodi učenja ovise o STUPNJU OBRAZOVANJA)
program, predmet, nastavna jedinica/nastavni sat
48
Kako napisati ishode učenja?
traženo ponašanje mora se moći opažati i izmjeriti, biti izraženo iz pozicije učenika, ne smije postojati više interpretacija ishoda
49
Bloomova taksonomija - razine odražavaju što?
dubinu misaonih procesa u obradi informacija
50
Koje su dvije dimenzije u kognitivnoj taksonomiji i što spada pod svaku?
| Bloomova taksonomija
DIMENZIJA ZNANJA: činjenično, konceptualno, proceduralno, metakognitivno
DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, sinteza
51
Taksonomija za afektivno područje
| (Krathwohl, Bloom i Masia)
prihvaćanje, reagiranje, kritičko vrednovanje, organiziranje, vrijednosno prosuđivanje
| + postoji i taksonomija za psihomotorno područje
52
Što je konstruktivno poravnjavanje?
Pristup planiranju poučavanja prema kojem su ishodi učenja usklađeni sa sadržajima i aktivnostima koji se potiču tijekom poučavanja te načinima kojima će se na kraju ishodi provjeravati
| ishodi učenja->metode i aktivnosti->vrednovanje
53
Naučen, generaliziran obrazac ponašanja koji se može koristiti u različitim nastavnim područjima s ciljem olakšavanja i poboljšanja ishoda učenja
metode poučavanja
54
Nabroji metode poučavanja
izravno poučavanje - izlaganjem, instrukcijom
poučavanje otkrivanjem - samostalno vođeno, rasprava
suradničko učenje
55
čisto vs vođeno otkrivanje
- čisto: vremenski zahtjevno, frustrirajuće, niže razine naučenog, slabiji transfer i dugoročno zadržavanje, motivirajuće i potiče dubinsko procesiranje, ne jamči očekivani ishod (razumijevanje pravila i odnosa)
- vođeno: manje vrem zahtjevno, dugoročno zadržavanje i transfer, potiče na aktivno rj problema i uočavanje strukture
56
Nabroji faze vođenog otkrivanja
uvod, faza otvorenih pitanja, faza konvergencije, zatvaranje, primjena
57
koje su tehnike poučavanja otkrivanjem?
učenje kroz istraživački rad, studije slučaja, poučavanje temeljeno na rješavanju problema, projektno učenje, razredna rasprava
58
Hipoteza kontakta
| Allport
Nije dovoljan bilo kakav kontakt; treba ispuniti određene kriterije da bi došlo do poz promjena - 1. članovi grupe trebaju imati jednak status, 2. grupne norme naglašavaju međusobnu interakciju, 3. interkacija treba biti smislena, 4. naglašena je međusobna povezanost članova, a ne kompetitivnost
59
narboji neke faktore koji određuju koju strategiju poučavanja ćemo odabrati
ishod učenja, veličina grupe, preferencije učenika, preferencije nastavnika, sadržaj će ponekad diktirati metodu, količina potrebne pripreme
60
Nabroji neke greške u pisanju ishoda
- prevelik broj ishoda
- uporaba nemjerljivih glagola
- ishodi se odnose na nastavnika
- u 1 ishodu 2 + glagola ili je unutar jedne tvrdnje više ishoda
- fokus samo na činjenično znanje, pojedinosti i niže razine kognitivnih procesa
- ishodi preopćeniti, nejasni, predugi, neprecizni
- nepotrebni, besmisleni
- opisuju nastavne/radioničke aktivnosti, ne željeni rezultat učenja
- pogrešno određena razina kogn procesa
- svrstavanje u kogn područje, a pripada afektivnom području ili vještinama
61
Definiraj radionicu
Interaktivan obrazovni program usmjeren na usvajanje specifičnih vještina i znanja kroz aktivno sudjelovanje polaznika te uz korištenje praktičnih aktivnosti.
62
prednosti i nedostaci istraživanja/testiranja velikij razmjera
+ reprezentativnost rezultata, velika statistička snaga, moguće usporedbe različitih kohorta, država, provjera postojećih nalaza, odjek u javnosti i utjecaj na obrazovne politike
- kompleksni anal postupci, st.zn.rez. ne znači velik efekt, organičeno vrijeme testiranja, raznolikost obrazovnih sustava, komunikacija rezultata
63
Istraživački postupak u kojem se koriste već prikupljeni podaci (često za neku drugu svrhu), kako bi se odgovorilo na nova istraživačka pitanja ili potvrdile postojeće spoznaje
analiza sekundarnih podataka
64
Prednosti i nedostaci analize sekundarnih podataka
+ podaci već prikupljeni; više kvalitete; bespla javno dostupni, omogućuje provjere i replikacije, potiče na pažljivo ozvještavanje i transparentnost, omogoućuje testiranje alternativnih modela i usporedbe na istom setu podataka
- podaci već prikupljeni (myb nema važnih info o postupku, nema donošenja odluka o uključivanju i operacionalizaciji varijabli, baze pod često kompleksne strukture te koriste kraće/nekonvencionale mjere, mogućnost nepoštenih istraživačkih praksi
65
Vrsta analiza koja nam omogućava kontroliranje i istraživanje efekata na višim razinama hijerarhije.
višerazinske analize
66
Nabroji faze akcijskog istraživanja
planiranje, djelovanje, opažanje, refleksija
67
Matematika spolne razlike?
1990. hyde i sur: Oš ž bolje u računanju, SŠ, stud, odrasli M bolji u problemskim
2010. Lindberg i sur: nema ralzika
68
Načela brojenja:
prebrojivost, pridruživanje jedan prema jedan, ordinalnost, kardionalnost, nevažan redoslijed, konzervacija, tranzitivnost, reverzibilnost
69
temeljni model koji djeca i odrasli primjenjuju u zadacima proporcionalnosti
linearni model
70
Uzroci teškoća poučavanja matematike
specifičnih: razvojno zaostajanje, deficiti dugoročnog pamćenja
ostali: vjerovanje o ruođenosti talenta, nesuklađenost programa i kognitivnog razvoja djece, neprimjereno poučavanje
71
Dva temeljna pristupa poučavanju mat:
asocijacionistički i kognitivistički/konstrukt.
72
Nabroji kognitivne principe u učionici
| zajednički su svim kogn pristupima učenju
- privlačenje pažnje
- povezivanje novih info s prethodnim znanjem
- poticanje aktivnog učenja i učenja s razumijevanjem
- sprječavanje kogn preopterećenja
- poticanje elaboracije novih info
- organiziranje kompleksnih info
- osnaživanje metakognicije
73
Privlačenje pažnje - stretegije?
- verbalni znakovi
- vizualni
- prozivanje uč po imenu
- demonstracije
- prezentiranje video materijala
- kognitivni konflikt
- poticanje znatiželje
74
Povezivanje novih info s prethodnim znanjem - strategije
- provjeriti razumijevanje upute i materijala za rad
- inicijalni tetsovi i otvorena pitanja (provjera prethodnog znanja)
- aktivatori shema/skriptova (facilitacija povezivanja starog gradiva s novim)
- usidriti nove info
75
poticanje aktivnog i učenja s razumijevanjem - strategije
- učenici u aktivnim, ne pasivnim ulogama
- poznavati interese, ciljeve i očekivanja svojih uč
- stimulirajuća okolina za učenje
- potaknuti učenike da misle o onome što rade
76
sprečavanje kognitivnog preopterećenja - primjeri
- chunking
- dvostruko procesiranje
- pacing
- uvježbavanje
77
poticanje elaboracije novih info - strategije
- pitanja višeg reda
- prezentiranje i generiranje primjera:analogije
- mnenmotehnike i alati za vizualizaciju gradiva
78
Opiši napredne orgnizatore
- služe za organiziranje kompleksnih info
- zadaju se prije prezentiranja kompleksnih info kako bi pomogli u nj razumijevanju
- npr. sadržaj teksta, knjige, naslovi poglavlja, tablice, grafovi, unaprijed nabrajanje pojmova koji će se spominjati
- kratki, pisani, prezentirani prije novog materijala, viša razina apstraknosti
79
osnaživanje metakognitivnih vještina - strategije
- modeliranje metakognitivne vještine
- pomoć uč u postavljanju ciljeva i vrednovanju ishoda
- poučavanje matekogn strategija
- osnaživanje i podržavanje samoregulacije
80
Vještine koje se mogu primijeniti u različitim radnim okruženjima su
trasnferabilne
81
uspješnost trasnfera ovisi o čemu?
predmetu učenja, bliskosti situacija pri prijenosu i smjeru prijenosa
82
5 vrsta transfera s obzirom na VRSTU ZADATAKA
1. prijenos deklarativnog na deklarativno znanje
2. prijenos proceduralnog na proceduralno
3. prijenos deklarativnog na proceduralno znanje
4. strateški transfer
5. metakognitivni
83
Transferi s obzirom na bliskost situacija prijenosa
- bliskost trasnfera - stupanj sličnosti zadatka početnog učenja i trasnfernog
- širina transfera - mogućnost uopćavanja, primjene naučenog u većem broju situacija i zadataka
- vrste: 1. nespecifičan
2. izravni
3. kontekstualni
4. bliski
5. daleki
6. kreativni
84
transferi s obzirom na smjer
## Footnote
među razinama složenosti ili općenitosti unutar 1 područja + između područja
1. od općenitijeg znanja prema razumijevanju soeciifčnih situacija
2. od pojedinačnog prema općem
3. vertikalni
4. lateralni
5. analogijski/relacioni
6. proprocionalni
85
Uporedi biheviorizam, kogn teorije i sociokogn teorije prema: definiciji učenja, cilju učenja, metodama, obrazovnom fokusu, izvorima učenja, ulogama posljedica, individualnim razlikama
tablica u skripti na str 22.
86
akcijska vs tradicionalna istraživanja
tablica na str. 53 u skripti
87
koje su različite vrste čitanja?
- skeniranje - leksički pristup - 600
- skimming - semantičko kodiranje - 450
- čitanje - integracija rečenica - 300
- učenje - učenje -200
- memoriranje - pamćenje reč - 138
| 200-300 r/min -> razumijevanje
88
Uloga logopeda i psihologa u dijagnosticiranju disleksije.
- logoped: jezične sposobnosti, govorne sposobnosti, čitanje, pisanje
- psiholog: kognitivne funkcije, pamćenje, pažnja, izvršne funkcije, interesi, preferencije u igri, socijalna kognicija, emocionalna regulacija
- oboje: individualizacija plana i programa
89
informacijski obradbeni model leksičkog pristupa - Ramus
| u skripti str 56.
slika str 56.
90
Prema Vigotksom, o čemu ovisi misaoni razvoj?
svladavanju sustava znakova zajedničkog ljudima u kulturi te učenju simboličkog sustava koji se odvija postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece
91
prvi korak u razvoju samoszalnog razmišljanja
| PREMA SOCIJALNI KONSTRUKTIVIZAM
prepoznavanje značenja
92
mehanizam pomoću kojeg se zajedničko znanje koje se dijeli s drugima pretvara u vlastito
privatni govor
93
6 najčešćih načina podizana skela
- modeliranje
- potrepljenja
- povratne info
- izravno poučavanje
- postavljanje pitanja (za uzroke pogrešaka i startegije nj ispravljanja)
- kongitivno strukturiranje (obj načela i generalizacija za bolju org znanja u razumijevanje)
94
Tradicionalna vs konstruktivistička nastava
| str 25. skripta
- uloga učenika: pasivno vs aktivno stjecanje znanja
- uloga učitelja: frontalni rad vs interakitvni oblici rada
- odogovornost za učenje: učitelj (učenje pasivno i receptivno) vs učenik (samostalno organizira aktivnosti za učenje)
- motivacija: E vs I (samostalno istraživanje, jedinstvena iskustva)
- suradnja: učenici disciplinirani vs zajedički dolaze do razumijevanja pojmova kroz suradnju
- interkacija učitelja i učenika: znanje dobivaju od učitelja vs uče jedni od drugih
- kontekstu učenja: dekontekst i kontekstualizirano
- vrednovanje: mjerenje psogitnuća provodi učitelj vs dvosmjeran proces (interakcija učitelja i učenika)
95
koje su tehnike učenja poučavanjem
- učenje kroz istraživački rad
- projektno učenje
- razredne rasprave
- studije slučaja
- poučavanje temeljeno na rješavanju problema
