Klasifikacija romanskih jezika Flashcards
Morfološka tipologija:
Izolativni
Aglutinativni
Flektivni
Izolativni
poredak riječi u rečenici služi izražavanju gramatičkih odnosa, npr. kineski ili engleski
Aglutinativni
Aglutinativni (jednu gramatičku kategoriju izražava samo jedan vezani morfem, npr. mađarski i turski)
Flektivni
(isti morfem može izražavati više gramatičkih kategorija, kao u romanskim jezicima)
Arealna tipologija:
Pronalaženje zajedničkih karakteristika među jezicima koji su geografski bliski (ali ne nužno i srodni)
Primjerice, eurolingvistika i balkanska lingvistika
Eurolingvistika
Uočavanje nekih zajedničkih obilježja europskih jezika (iako se ne nalaze u svim europskim jezicima), npr.:
Određeni i neodređeni članovi
Perfekt s pomoćnim glagolom ‘imati’
Tvorba pasiva s pomoćnim glagolom i participom
Jasna razlika između imenice i glagola
Opreke u glagolskom vidu, vremenu, načinu
Rod i broj imenica, deklinacije
Balkanska lingvistika
Zajednička obilježja jezika koji tvore balkanski jezični savez (grčki, albanski, makedonski, bugarski, rumunjski)
Fonologija:
Središnji vokal [Ə], u naglašenom ili nenaglašenom slogu (osim u grčkom)
Redukcija vokala u nenaglašenom slogu: [e]>[i], [o]>[u], [a]>[Ə] (u rumunjskom i nekim bugarskim i grčkim dijalektima)
Opozicija „tvrdih” (k/g) i „mekih” velara (k’/g’) koja ima razlikovnu funkciju
Morfosintaksa:
Djelomično ili potpuno nestajanje infinitiva
Tvorba futura s pomoću glagola ‘htjeti’
Postponirani određeni član (osim u grčkom)
Izražavanje posvojnosti s pomoću zamjenice u dativu
Tvorba brojeva od 11 do 19 po sistemu ‘jedan na deset’ itd. (osim u grčkom)
Različiti kriteriji za klasifikaciju romanskih jezika (Rebecca Posner)
Izvanjezični kriteriji:
Službeni jezici u jednoj ili više zemalja (pet jezika: portugalski, španjolski, francuski, talijanski, rumunjski)
Jezici na kojima se razvila (srednjevjekovna) književnost (osim tih pet, još i okcitanski i katalonski)
Unutarjezični kriteriji:
Genetska klasifikacija
Tipologija
Dijalektometrija
Genetska klasifikacija:
Na temelju fonoloških kriterija
Na temelju morfoloških kriterija
Na temelju leksičkih kriterija
Fonološki kriteriji:
Promjene u vokalizmu nakon gubitka razlikovne funkcije duljine vokala
U većem dijelu Romanije:
Razvoj grupe -kt-:
Asimilacija u Italoromaniji (NOCTE > notte, tal.)
Labijalizacija u Dakoromaniji (NOCTE > noapte, rum.)
Palatalizacija u Galoromaniji i Iberoromaniji (NOCTE > nuit, fr., noite, port., noche, šp.)
Sonorizacija intervokalnih -p-, -t-, -k- u Zapadnoj Romaniji, za razliku od Istočne Romanije (linija La Spezia – Rimini)
Morfološki kriteriji:
Očuvanje -s kao oznake množine u Zapadnoj Romaniji, za razliku od Istočne Romanije
Leksički kriteriji:
Podjela na konzervativnije rubne dijelove (Iberoromanija, Dakoromanija) i inovativan centar (Italoromanija, Galoromanija)
Tipologija:
Tipološki se mogu uspoređivati srodni, ali i nesrodni jezici (primjerice, engleski i kineski su tipološki srodniji nego engleski i ostali germanski jezici)
Moguće tipološke podjele:
Francuski i talijanski imaju partitivni član, dva pomoćna glagola za tvorbu složenih vremena (HABERE i ESSE), te slaganje direktnog objekta s participom ako se nalazi ispred glagola (Je les ai vus, fr., Li ho visti, tal.)
Španjolski, portugalski i rumunjski imaju tzv. prijedložni akuzativ i ponavljanje objekta zamjenicom (Vi-o a ele na praça, port., No lo veo a Pedro, šp., L-am văzut pe Petru, rum.)
U rumunjskom posesiv slijedi nakon imenice (casa mea), kao i u latinskom (frater meus)
U ostalim romanskim jezicima je obrnuto: ma maison, fr., la mia casa, tal., mi hermano, šp., a minha amiga, port.
Ali i la casa mia, tal., el hermano mío, šp.
Dijalektometrija:
Ne postoje jasne crte razgraničenja između pojedinih dijalekata
