Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

geografija > klimatske promjene, more > Flashcards

klimatske promjene, more Flashcards

(115 cards)

Start Studying
1
Q

Klimatske promjene

A

dugotrajne promjne u statističkih razspdjeli ili intezitetu klimatskih elemenata koje traju više od nekoliko desteljeća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

prirodni čimbenici klimatskih promjena

A

promjena u globalnom kruzenju morskih struja i vjetrova, promjena koncentracije staklenickih plinova, globalna tektonika ploca, promjena u Zemljinoj orbiti i Suncevu zracenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Milankovićevi ciklusi

A

teorija glacijalnih perioda
matematicka teorija koja povezuje klimatske promjene(pojave ledanog doba) s trina Zemljinim astronomskim ciklusima
klima se mijenjakada sva tri ast. ciklusa postugnu max vrijednost u istom smijeru( smjeru zahladnjenja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

tri Zemljina astronomska ciklusa

A

ekscentričnost Zemljine orbite, promjena u nagibu Zemljine osi i promjena u kutu precesije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

globalna tektonika ploča

A

uvijetuje promjenu rasporeda kontinenta i oceana, utjece na promjenu smjera i temp. morskih struja te smjera gibanja zracnih masa, a time i na prijenos vlage i topline na Zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sunčev ciklus

A

povezan je sa smenjenje Suncevih pjega tijekom ciklusa i pojavom ledenih doba na zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

promjena u nagibu Zemljine osi

A

utjece na mijenjanje inteziteta dolaznog Suncevog zracenja te na razdoblja zaledivanja i zatopljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

vulkanizam

A

izbacuje veliku kolicinu aerosola u atosferu te smanjuje intezitet Sunceva zracenja i uvijetuje zahladnjenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

antropogeni čimbenici klimatskih promjena

A

izgaranje fosilnih goriva, krcenje tropsih kisnih suma, krivenje europsih, sjevernoamerickih i azijskih suma, promjena podloge, stocarstvo i poljoprivreda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

posljedice suvremenih klimatskih promjena

A

topljenje kopnenog leda, povecavnje volumena oceanse vode, porast razine svijetskog mora, poplave niskih dijelova obale te erozija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

sporazumi o klimatskim promjena

A

Meduvladin panel o klimatskim promjenama (1988.) , okvirna konferencija UN-a o promjeni klime (1992.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ledeno doba

A

razdoblje naglog zahladnjenja tijekom kojeg su nastajali i sirili se ledeni pokrovi i ledenjaci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koliko je bilo ledenih doba i kada se završilo zadnje

A

pet
zavrsilo je prije manje od 12 000 god

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

razlozi nastajanje ledenih doba

A

nisu jednoznacno odredeni
objasnjavaju se astronomskim razlozima, promjenama u reljefu (nadmorskoj visini) i temp. morakih struja te temp. u atmosferi (povecanja koncentracije CO2 i prasine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

interglacijali i glacijali

A

interglacijali- razdoblje zatopljenja
glacijali- ledeno razdoblje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

zadnje ledeno doba i njegov vrhunac

A

pocelo prije 33,9 mil. go, a vrhunac dozivljava prije 2,6 mil. (kvartar)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

cime je obiljezeno zadnje ledeno doba

A

pojava ledenog pokrova na Antartici i surenje leda na sjevernu polutku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

glacijali u pleistocenu

A

Wurm, Donau, Gnuz, Mindel, Riss

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

koliko se smanjila razina mora i sto je omogucila

A

120m
omogucila je migracije biljaka i zivotinja na do tada nedostupna mjesta (pr VB i Irska)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

dokazi o promjeni klime

A

paleontoloski- peldni i zivotinjski fosili te godovi fosilnih stabala
geoloski- glacijani reljefni oblici i tragovi koji upucuju na promjenu morske razine
kemijski- dokazi pronadeni u morskim sedimentima, glaciologijska istrazivanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

čimbenici koji utječu na stupanj stakleničkih plinova u atmosferu

A

koncentracija plina u atmosferi, trajnost plina (koliko dugo ostaje u atm.), mogucnost zagrijavanja plina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

globalno zatopljenje

A

prekomjeran porast prosjecne temperature

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

efekt staklenika

A

bravo bas to stos rekla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

najvažniji staklenički plinovi

A

vodena para, uglikov dioksid, metan, dusikov (IV) oksid, hidrofluorovodici (HFC)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
ozon u stratoferi
najveci dio ozona nalazi se z statosferi(20-50km visine) naziva se ozonski omotac upija naveci dio stetnog ultraljubicastog zracenja nastaje munjama,koristan
26
ozon u troposferi
stetan za ljudsko zdravlje nastaje zadjenjen prometom snazno reagira s drugim molekulama
27
najzastupljeniji antropogeni uvijetovani stakleniči plin
ugljikov dioksid
28
metan i dušikov (IV) oksid
iako u manjim kolicinama, snazno utjecu na efekt staklenika zato sto zadrzavaju toplinu puno ucinkovitije od CO2
29
metanski klatrati i kako nastaju
prisutnost metana u tlu te u sedimentima morskog i jezerskog dna nastaje raspadanjem organizama i djelovanjem bakterija koje poizvode metan
30
glavni izvor stakleničkih plinova u suvremenom svijetu
fosilna goriva, elektrane, zracni promet, deforestacija i stocarstvo
31
prvo postojenje za izvlacenje CO2 iz atmosfere i pretvaranje u stijenu
Reykjavik (ORCA)
32
negativne posljedice globalnog zatopljenja
temperature rastu brze neko ikad, velike kontinentalne mase zagrijavaju se brze od oceanskih (zagrijavanje jace na S polutci), porast razine mora (predvida se izmedu 28 i 82 cm), smanjenje snjeznog pokrova (topi se led na Antartici i Grenlandu te ledanjaci u visokim planinskim podrucjima), zagrijavanje mora, izbjeljivanje koralja i koraljnih grebena
33
zagrijavanje mora
potice migracije mnogih zivotinja i biljnih vrsta prema podrucjima blizin polovima u kojima je more hladnije
34
izbjeljivanje koralja i koraljnih grebena
izmiru alge koje zive u simbiozi s koraljima i koje su odgovorne za njihove zivopisne boje
35
topljenje ledenjaka
povecavaju se klizista, velika opasnost od oslobadanja patogenih bakterija i virusa zarobljenih u ledu
36
pozitivne posljedice globalnog zatopljenja
u hladnijim podrucijma smanjit ce se troskovi na grijanja i pojacati ljetne tursticke aktivnost, povecat ce se hidroenergetski potencijal, a prinos usjeva porasti
37
borba protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena
Medunarodni panel o racionalnoj uporabi biosfere i njezinoj zastit (68, Pariz) Svjetska klimatska konferencija (79, Geneva) Okivirna konfernecija UN-a o klimatskim promjena (92.) Kyoski protokol (97.) Kopenhaski dogovor (2009.) Pariski sporazum (2015.) Koferencija UN-a o klimi (2019, New York)
38
Okvirna konferencija UN-a o klimatskim promjenama
1992 smanjenje emisije staklenickih plinova za razvijene zemlje, neobavezujucu zanerazuvjene
39
Kyotski protokol
1997 smanjenje staklenickih plinova za 5,2% u odnosu na 1990., neobavezujuci za nerazvijene
40
Kopenhaski dogovor
2009 smanjenje za razvijene zemlje za najmanje 80% do 2050., a nerazvijene izmedu 15% i 30%
41
Pariški sporazum
2015 ogranicavanje globalnog zatopljenja za manje od 2 stupnja u odnosu na predinfustijsku razinu te smanjenje staklenickih plinova za 40% do 2030., a Eu za 55%
42
države s najvećom emisjom stakleničkih pljnova
NR Kina, SAD, EU, Indija, Ruska Federacija
43
Koliki porast temp. ima nesagledive posljedice na život na Zemlji
veći od 1.5 stupnja
44
paleomagnetizam
prirodni magnetizam sacuvan u stjenama, u mineralima koji sadrze Fe te snijene nastale u geoloskoj proslosti tijekom hladenja
45
podmorje
kontinentalni rub dubokomorski/ocenaski bazeni oceanski lanci
46
kontinentalni rub
obuhvaca 18% povrsine kontinentalni plican/šelf kontinentalna padina/slaz kontinentalno podnozje dubokomorske brazde/jarci
47
kontinentalni plicak/šelf
seze do oko 200m dubine, egzistira veci dio biljnog i zivotinskog svijeta, glavno ribolovni podrucje te goleme zalihe nafte, prirodnog plina i metana
48
kontinetalna padina/slaz
strma padina u morskom dnu od 200m do 300m dubine
49
kontinentalni podnozje
do 500m dubine
50
kontainentalni rubovi
aktivni (Atlanticki tip, sedimentacija) pasivni (Pasificki tip, subdukcija)
51
dubokomorske brazde/jarci
najdublji djelovi podmorja nastali na granicama podvacenja litosfernih ploca siroki oko 100km, dugaci vise tisuca km, i uglavnom u obliku slova V
52
dubokomorski/oceanski bazeni
nazastupljeniiji dijelovi podmorskkg reljefa (70%) na dubinama oko 5 000 do 6 000m vrlo mal nagib, velika pokrivenost sedimentima
53
stednjoocenaski hrptovi
najvisi dijelovi podmoskog reljefa 11% dna nastaju na podrucijma razmicanja litosfernih ploca, kad izbiju na povrsinu nastaju otoci (pr. Island)
54
podjela jadranskog mora prema dubini
plici i povrsinom veci SZ dio dublji i povrsinom manji JI dio
55
gdje su izmjeren najvece dubine u plicem a gdje u dubljem dijelu Jadranskog mora i koliko iznose
plici- Jabučka kotlina ( -243m) dulji- Južnojadranska zavala (-1233m)
56
S cime su odvojeni dijelovi Jadranskog mora
Palagruškim pragom
57
off-shore proizvodnja
naziv za vadenje nafte i plina iz mora i oceana kadtak i iz jezera predpostavlja se da se izpod morske povrsine nalaze navece svjetske zalihe nafte i prirodnog plina
58
zasto udio off-shore prozvodnje raste
lezista nafte i plina na kopnu gotovo iscrpljena
59
opasnosti off-shore proizvodnje
naukavanje tankera, istjecanje velike kolicine nafte, eksplozija naftne platforme te istjecanje nafte iz njezine busotine
60
kako mozemo sacuvati šelfove u blizini obale
koristenjem obnovljivih izvora energije
61
sto je otok
dio kopna koji je uvijek okruzen morem ili vodi
62
Podjela otoka prema postanku
umjetni i prirodni (prirodni se dijele na kontinentalne i oceanske otoke)
63
kontinentalni otoci
prema postanku su dio geoloske strukture susjednog kopna i s njim su nekad cinili jedinstvenu cijelni
64
sprudni otoci
nastali nakupljanjem pijeska uz morsku obalu ili otoci u deltama
65
podjela kontinentualnih otoka
taktonsko rasjedne, tektonsko nabrane, abrazivne i akumulativne
66
kojoj skupini pripada vecina hrvatskih otoka
tektonsko nabranoj podskupini kontinetalnih otoka
67
oceanski otoci
izdizu su iz oceanskig dna i izdvojeni su mogu biti vulkanski i koraljski
68
podjela vulkansih otoka
lučne vulkanske otoke (Aleuti), vulkanski otoci na ruftu (Island), vruce tocke (Havajski otoci)
69
koraljni otoci
nastali djelivanjem koralja u toplim trposkim morima (Kiribati i Maršalovi otoci)
70
umjetni otoci
nastali zbog zelje za povecanjem prirodnih otoka ili zbog gospodarskih razloga
71
Koliko HR ima otoka
1244 otoka, otcica, hridri i grebena 78 otoka 67 stalni nasljenih
72
naveci HR otoki (povrsinom i po broju stan.)
naveci povrsinom- Cres (406km2) po broju stan.- Krk (19 000) i Korcula (15 000)
73
HR otoci vulkanski postanka
Jabuka ( u cijelosti), Brusnik, Svetac (Sv Andrija), dio Visa (Komiža)
74
problemi HR otoka
slaba povezanost s kopnom, pitka voda, obrazovanje, skuplji zivot, radna mjesta
75
obala
granicni pojas izmedu kopna i mora te podrucje gdje ljudi grade naslje i luke te razvijaju razne gospodarske djelatnosti
76
primarne obale
oblikuju razni geoloski procesi (promjena razine mora, abrazija, rijecna akumulacija, erocija, tok vulkanske lave, napredovanje i povlacenje ledenjak…)
77
sekundarne obale
nastaju djelovanjem koralja, mangrovih suma i covjeka koji na njima gradi luke, umjetne otoke i lukobrane
78
koraljne obale
oblici organogenih zoogenih obala koji nastaju rastom koraljnih kolonija u toplim, plitkim i cistim morima
79
koraljni grebeni
smatraju se najslozenijim i najljepsim ekosustavima na planetu te su staniste mnogim biljnim i zivotinjskim vrstama
80
utjecaj globalnog zatopljenja na nestanak koralja
izumiru alge koje zive u simbiozi s korljima, dolazi do procesa izbjeljivanja, ostaju samo bijeli kosuti, oni ugibaju i usitnjavaju se
81
atol i kako nastaje
otok vulkanskog postanka s koraljnim prstanom i lagunom unutar njega nastaje izdizanjem vulkanskog otoka oko kojeg se stvara koraljni prstne, s vremenom se sredisnji dio vulkana i na njegovom mjestu nastaje laguna
82
centar HR koraljarstva
otok Zlarin (od crvenog koralja izradivao se nakit)
83
mangrove obale
fitogeni oblici obale koje nastaju od korijena drveca koje raste u zoni plime i osteke plima- korijen pod vodom oseka- korijen izbija na povrsinu nastaju na uscima rijeka i plicim dijelovima obale
84
vaznost mangrovih obala
filtiraju oneciscivace iz rijeka, sprijcavaju zatrpavanje obliznji morskih stanista muljem te stite obalu od erozije, takoder su staniste raznim biljnim i zivotinjskim vrstama
85
uzrok nestajana mangrova
utjecaj covjeka (urbanizacija, turizam, avakultura- uzgoj rajcica, gradnja cesti i marina), naftne havarije, deforestacija, klimatske promjene
86
koja je litosferna ploca povrsinom najvece
Pacificka lito. ploca
87
rub Pacificke lito. ploce
450 aktivnih vulkana, vecinom nizovi otocnih lukova (pr Aleuti, Kuriti, Ryu Kyu)
88
konstruktivne granice lito ploce
razmicu se stvaraju prostor koji se puni novim materijalima
89
destruktivne granice lito ploca
sudaraju se i podvalace
90
konzervativne granice lito ploca
smicu se
91
gdje se nalazi Pacifički vatreni prste
na rubu Euroazijske, Sjevernoamericke, Cocos, Juan de Fuca, Antarticke, Nazca, Indo-australijske i Filipinske ploce
92
tsunami
veliki morski val uzrokovan podvodnim potresom, vulkanskom erupcijom ili klizistem
93
El Nino i sto znaci
prirodna meteroloska pojava koja je povezna s klimatskim pomjenama i tropima mali djecak, mali Isus
94
Zbog čega dolazi do promjene koje stvara El Nino?
zbog stvaranja tople morske struje nedaleko od peruanske obale u razmacima od 2 do 7 godina
95
Zbog čega dolazi do promjene koje stvara El Nino?
zbog stvaranja tople morske struje nedaleko od peruanske obale u razmacima od 2 do 7 godina
96
Walkerova cirkulacija
strujanje zraka od I prema Z tropskom dijelu Tihog oceana(normalna god) padaline na Z obali Tihog oceana suse na I obalu
97
godina El Nina
nedostataj pasata, pomicanje tople povrsinske vode prema sredisnjem dijelu Tihog oceana, visok tlak na Z obali i nizak u sredsnjem dijelu Tihog oceana posljedice- padaline na I obali, a suse na Z obaki
98
godina El Nine
dolazi do pojacanog normalnog stanja koje ima posljedicu dugatrajne i intezivne kise na Z obali, a suse i pozara na I obali
99
posljedice El Nina
veliki globalni utjecaj na vremenske uvijete, dokazi do jakih ljetnih padalina uz Ekvatora i S Perua, a susa u J Peru povecana pojava tornada uz obale S Amerike izaziva suse i pozare, stvara klizista i unistava naselja, utjece na sirenje bolesti, unistava sume..
100
akvakultura/marikultura
umjetni uzgoj slatkovodnih ili moraskih organizama u bazenima ili kavezima
101
gdje se pojavila marikultura i zasto
1960-ih u Japanu zbog brzorastuceg stanovnistva
102
gdje je najzastupnije marikultura i zasto
Azija zbog duge obale i velikog broja stanovnika
103
Kako su drzave odgovorile na smanjenje ribljeg fonda
lovom ciljanih vrsta ribe u propisanim kolicinama i smanjenjem prilova ugrozenih vrsta
104
prehrambena korist od mora
morska sol, alge i ribe, rakovi i skoljke
105
morske alge
korisne u prehrani jer su najbogatiji izvor joda i mogu ocistiti tragove teskih metala
106
solane u RH
Pag, Nin, Ston
107
najonecisceniji dio jadrana i zasto
S od crte Pula-Ancona zbog plitkog mora, slabih struja tr unosa zagadivaca iz rijeke Po, industrije, urbanizacije i pomorskog prometa
108
opcenito najonecistaniji dijelovi Jadranskog mora
velike hr luke- Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Split..)
109
glavne prijetnje Jadranskom moru
eutrofikacija, nafta i opasne tvari, morski otpad, blastne vode, marikultura, prelov, degradacija…
110
uzroci nepostivanja zakonskih mjera zastite Jadranskog mora
nedorecenost propisa, nedostatak ljudskih i materijalnih kapaciteta za njihovu provedbu, nepovezanost i neuskladenost drzavnih tijela odgovornih za zastitu mora
111
odrzivi ribolov
koncept koji podrazumjeva da se iz mora treba uzeti samo onliko ribe koliko more tj morski sutav moze bioloski obnoviti
112
odrzivi i odgovorni turizam
razvih turizma na nacin da se smanji negativni utjecaj na okolis - prirodni, kulturoloski i ekonomski
113
mjere odrzivog turzma
orijentacija hotela na uporabu ekoloskih materijala, racionalno trosenje vode, oslanjanje na obnovljive izvore energije, recikliranje otpada te nuditi lokalnu i sezonsku branu u resporanima
114
zastita mora
zastita podrucja, vrsta, reguliranje ribarstva i promisljeno upravljanje obalnim podrucijem
115
Natura 2 000
ekoloska mreza stastavljena od podrucja vaznih za ocuvanje ugrozenih vrsta i stanisnih tipova Eu

geografija (9 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions